Pred Kliničkim zavodom za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Kliničkog bolničkog centra Split svečano je otvorena skulptura Mikroskop.
Ovaj spomenik testament je jednom od najvažnijih izuma u povijesti čovječanstva, postavljen u trenutku kada je splitska patologija zakoračila u novu eru potpuno digitalne patohistološke dijagnostike.
Svečanosti su prisustvovali brojni uzvanici, donatori, djelatnici KBC-a Split i predstavnici suradnih zdravstvenih ustanova.
Predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović kazao je kako se ovom prilikom, uz otkrivanje spomenika i potpuni prelazak na digitalnu patohistološku dijagnostiku, obilježava i 40 godina od izgradnje zgrade današnjeg Zavoda.
'Tada je bilo riječ o iznimnom pothvatu koji je za naš grad bio presudan u kontekstu napretka i razvitka patologije koja je temeljna klinička disciplina i bez kojeg bi puno teže danas bilo imati vrhunske stručnjake u ovom polju koji rade u najsuvremenijim uvjetima. Ovaj Zavod, ljudi koji u njemu rade i iznimni svjetski rezultati koje postižemo jasna je poruka da se u znanost isplati ulagati', istaknuo je.
Spomenik, napravljen od kamena i željeza, rad je akademskog kipara Roberta Jozića koji je kazao kako je ideja stara nekoliko godina te kako se lijepo uklopio pred zgradom patologije gdje je uređen i maleni botanički vrt sa 80 različitih biljaka mediteranskog podneblja.
'Dugo istražujem žicu kao materijal. I dosta nekih radova koje sam napravio već prije mikroskopa su imali jedan oblik tog nekog crteža ili te neke konstrukcije. Moj mentor, profesor Kažimir Hraste, akademik zapravo je pokretač cijele te konstrukcije. Nije ovdje riječ o klasičnom spomeniku jer ima i interaktivnu dimenziju. U njega je ugrađen i projektor koji projicira različite fotografije i video zapise kako bi prolaznicima pokazao osnovnu funkciju patologije'.
Zamjenik ravnatelja KBC-a Split dr. Marko Jukić podcrtao je da Zavod nije samo lijepa zgrada i suvremena oprema u njoj nego su bitni ljudi, djelatnici koji su radili, koji rade i koji će raditi u njoj. 'Bez njih ničeg ovog ne bi bilo, svatko je na svoj način pridonio njenom razvoju. Uprave bolnice, danas KBC-a, Medicinskog fakulteta, HZZO-a i Ministarstva zdravstva koje su se vremenom mijenjale, osiguravali su financije i davali podršku. Stručni tim Zavoda skup je vrhunskih stručnih pojedinaca koji, u sinergiji sa bolničkim kolegama, zajedno dolaze do preciznih dijagnoza što nam otvara veće mogućnosti u liječenju naših bolesnika'.
'Mikroskop nam je omogućio sliku, a ta slika je osnova dijagnostike. Nećemo ostati na mikroskopu jer bi to bilo anakrono već prelazimo na novi mediji, no zapravo nam je sve to mikroskop omogućio. Svaki put kad otvorimo sliku, sada na ovoj novoj digitalnoj platformi, na velikom ekranu, to je zapravo slika mikroskopa, samo bolja. Desetljeća i generacije i stoljeća su odgojena na mikroskopu, ali bi bilo stvarno neodgovorno ne prihvatiti nove tehnologije i naravno iskoristiti ih apsolutno do maksimuma, naglasila je vršiteljica dužnosti dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Valdi Pešutić-Pisac.
Župan Blaženko Boban, koji je za ovaj događaj bio i u ulozi izaslanika Ministarstva zdravstva, naglasio je kako je ovaj Zavod danas okosnica znanosti u patološkom smislu, ne samo za Splitsko-dalmatinsku županiju, nego i za cijelu Dalmaciju i šire.
'Za mlađe generacije mikroskop je možda relikt prošlosti, ali upravo je taj instrument nekad donosio ključne dijagnoze i sudbine. Ova skulptura podsjeća na to odakle se krenulo. Danas se u ovoj ustanovi godišnje obradi oko 70 tisuća patohistoloških nalaza, a bilježi se kontinuirani porast potražnje za preciznim i suvremenim dijagnostičkim uslugama'.
Na spomenik je uklesan citat dr. Rudolfa Virchowa, oca moderne patologije, koji je rekao: 'Recite mi kakva vam je patologija, pa ću vam reći kakva vam je medicina'.