Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojen je konačni tekst sporazuma o europskom prostoru za zdravstvene podatke, tj. EU digitalnoj zdravstvenoj putovnici. Posrijedi je zakonodavni akt na kojem je hrvatski zastupnik Tomislav Sokol u ime Parlamenta pregovarao posljednjih mjeseci s Vijećem.
Sporazum je usvojen velikom većinom glasova na plenarnoj sjednici, s čak 445 glasova za, 142 protiv i 39 suzdržanih. Predviđeno je da novi europski zakon stupi na snagu na jesen ove godine dok će se prva faza zakona u državama članicama početi primjenjivati nakon dvije godine, dakle koncem 2026.
'U svakom trenutku zdravstveni radnici u EU generiraju i upotrebljavaju brojne bitne zdravstvene podatke koji su im neophodni za spašavanje života pacijenata. No zbog složenih pravila i procedura između država članica EU-a postoje mnogobrojne prepreke koje otežavaju potpuno iskorištavanje potencijala zdravstvenih podataka i digitalnog zdravstva.
Nedostatak obveznih standarda na razini EU-a sprječava razmjenu podataka čak i unutar iste države članice. Zbog toga donosimo nova pravila koja će riješiti te probleme. Novi okvir definirat će jasna pravila, zajedničke standarde i prakse, infrastrukturu i upravljački model za korištenje elektroničkih zdravstvenih podataka pacijenata te za istraživanje, inovacije, oblikovanje politika, sigurnost pacijenata i statistiku', istaknuo je zastupnik Sokol.
Kod primarne uporabe zdravstvenih podataka, nadalje je kazao, naglasak se stavlja na građane. Tako im se, naime, pruža kontrola nad njihovim podacima s ciljem unaprjeđenja zdravstvene zaštite u cijeloj Uniji.
'To podrazumijeva digitalizaciju svih naših zdravstvenih podataka, koja će omogućiti građanima jednostavan i besplatan pristup njihovim elektroničkim zdravstvenim kartonima preko mobitela ili računala u digitalnom formatu koji je standardiziran i prihvaćen u cijeloj Uniji. Građani mogu dijeliti svoje podatke s liječnicima u svojoj državi ili u drugim državama članicama, što im omogućuje poboljšan pristup zdravstvenoj zaštiti. Nova pravila rezultirat će učinkovitijim radom zdravstvenih radnika jer će se izbjeći nepotrebne pretrage, osigurat će se naprednija dijagnostika i liječenje te smanjiti medicinske pogreške', objasnio je.
S druge je strane, prema njegovim riječima, sekundarna uporaba anonimiziranih zdravstvenih podataka, koja će omogućiti istraživačima i stručnjacima lakši pristup zdravstvenim podacima u svrhu istraživanja i inovacija te s ciljem poboljšanja prevencije, dijagnostike i liječenja bolesti poput raka.
'Usvajanjem konačnog teksta europskog prostora za zdravstvene podatke danas smo postavili još jedan veoma važan stup europske zdravstvene unije. Građanima će se omogućiti kvalitetnije i brže liječenje te će se ujedno olakšati liječenje u inozemstvu', zaključio je Sokol.