DR KALILIĆ UPOZORAVA 'Tvrdi i teški plodovi egzotične maklure na Turskoj kuli mogu biti opasni za posjetitelje, posebno djecu'
Evo i zašto
Umirovljeni splitski liječnik dr. Joško Kalilić upozorio je na opasnost koja na Turskoj kuli prijeti od stabla maklure, latinskog imena Maclura pomiera.
'U središtu parka Turske kule u neposrednoj blizini česme gdje posjetioci i njihovi ljubimci najčešće piju vodu nalazi se rijetko i možda jedino egzotično stablo maklure (Maclura pomifera) ne samo u parku Turske kule, već i u Splitu. To specifično stablo porijeklom je iz SAD-a gdje je i dobilo ime po američkom geologu Williamu Maclureu koji ga je prvi pronašao i opisao. Sjeme je doneseno iz Amerike za vrijeme Austro-Ugarske 1818. prema odluci Carstva da se sjeme tog vrijednog i lijepog stabla sadi po parkovima nekih zemalja koje su pripadale carstvu, pa je možda i to razlog da je ovo stablo izraslo na Turskoj kuli i na naše zadovoljstvo prvi put otkriveno za vrijeme volonterske akcije čišćenja Turske kule 2015. godine.
Stablo je visoko oko 15 metara s vrlo lijepom i razvijenom krošnjom okruženom borovima i čempresima kao da joj prave društvo sa svojim izduženim granama ispreplićući se s granama krošnje maklure. Ono što je zanimljivo kod ovog stabla je plod zelene boje koji ljudima nije jestiv jer je gorak osim sjemenki koje su jestive i naročita su poslastica vjevericama. Specifičnost ovog ploda je njegova tvrdoća i težina (od 300-600 gr uz promjer od 10-15 cm) a površina je zelene boje i kvrgava pa podsjeća na koru mozga. Plod je jestiv za konje, krave i jelene koji ga rado jedu pa je zbog te činjenice i zgleda dobio i razna imena (konjska jabuka, drvo mozak, živična jabuka, osage naranča, majmunska lopta). Čak neki znanstvenici pretpostavljaju da je bio hrana mamuta.
Ako se plod želi dati konju ili kravi kao ukusnu hranu treba ga prije toga obvezno izrezati na više manjih dijelova jer je iskustvo pokazalo u Americi da su mnogi konji pa i krave uginuli od ugušenja jer su pohlepno htjeli pojesti čitav ili veći dio ploda. Plod sadrži bijeli mliječni sok koji izložen zraku mijenja boju u žuto do u crno što su Osage i Quapaw Indijanci koristili za bojenje lica. Deblo maklure može narasti od 30-70 cm u promjeru. Njeno drvo se smatra najčvršćim drvom na svijetu (dva puta čvršći od hrastovine i bukovine) koje također posjeduje i veliku žilavost pa su ga Osage Indijanci koristili kao luk za strijelu, drvosječe kao držalice za sjekire a ljubitelji sporta za proizvodnju tvrdih balota. Zbog prisutnih jakih i tvrdih bodlji na granama manja stabla su služila kao živa ograda za domaće životinje i prepreka za ulazak divljih životinja sve do dolaska bodljikave žičane ograde (1875. godine).
Plodovi maklure narastu do svoje normalne veličine u listopadu i studenome i kao takvi padaju na zemlju tijekom više dana pa i tjedana pri čemu kod pada zadrže svoj čvrsti oblik koji je na površini neravan i kvrgav. Djeca nalaze otpale plodove na zemlji pa se često i igraju i bacaju ih kao balote.
Gledajući visoku krošnju i plodove na njoj (ima ih trenutačno najmanje 50-ak) stječe se dojam da bi plod s težinom od 300 do 400 gr mogao svojim padom na glavu slučajnog prolaznika izazvati težu ozljedu. Naime, brzina pada ploda s takvom težinom i konzistencijom s visine od 15-ak metara iznosi 17 m/sek što odgovara brzini od 62 km/sat (izračun dobiven od AI). Može se zamisliti što bi slučajni pad takvog ploda na glavu djeteta ali i odrasle osobe pa čak i kućnog ljubimca mogao prouzročiti. Takva mogućnost je realna zbog blizine tog stabla česmi koja se nalazi u središnjem dijelu Turske kule gdje prolaznici i mnoga djeca često prolaze i piju vodu sa svojim ljubimcima.
Da bi se spriječila takva nesretna mogućnost trebalo bi što prije poduzeti nekoliko preventivnih koraka. Prvo ograditi prostor oko krošnje stabla trakom upozorenja da se ne prilazi traci a posebno ne prostoru unutar nje. Kao drugo i još važnije bi bilo da zaposlenici gradske tvrtke Parkovi i nasadi koristeći kamion dizalicu poberu sve plodove (ima ih 50-ak) i po mogućnosti ponude ih uzgajivačima konja ili krava kao hranu s upozorenjem da se prije davanja kao hranu plodovi izrežu na više manjih komada da se izbjegne mogućnost gušenja ako se jedu veći komadi ploda. Možda bi i alkarsko društvo u Sinju bilo zainteresirano za ove plodove za svoje konje kojima je ovaj plod, kako se pokazalo kod konja u SAD, prava poslastica. I Gradska ljekarna Splitsko-dalmatinske županije bi mogla biti zainteresirana za sjemenke plodova od kojih se u SAD pravi ulje za kozmetiku kože i kose.
Zaključak
Egzotično stablo maklure je vrlo lijepo, rijetko i jedinstveno stablo po svojim specifičnim karakteristikama i jedino na Turskoj kuli (a izgleda i u Splitu). Umjetna inteligencija navodi da se ime ovog pronađenog stabla prvi put spominje za vrijeme volonterske akcije čišćenja Turske kule 2015. jer je ono tada i pronađeno. Zato ga treba čuvati i njegovati ali i poduzimati i preventivne mjere svake jeseni kad se pojave njegovi jedinstveni tvrdi i teški plodovi koji zbog prirodnog padanja s krošnje mogu uzrokovati štetne i nepoželjne posljedice kod posjetioca parka. Posebna velika stijena s kosom glatkom plohom nalazi se točno ispod krošnje maklure. Ta stijena privlači djecu da se penju na njen vrh i kližu po velikoj glatkoj plohi što ih jako zabavlja. Tvrtka Parkovi i nasadi trebaju uvrstiti ovo stablo u svoj registar stabala u Splitu s napomenom da se na jesen prati pojava plodova i poduzmu mjere za njihovo uklanjanje kao prevenciju mogućih nepoželjnih posljedica kod njihovog pada s tako visoke krošnje.'