Dan bez duhanskog dima: 'Poseban izazov predstavljaju nikotinske vrećice, čija je konzumacija sve prisutnija među mladima'

Povodom obilježavanja Dana bez duhanskog dima, Hrvatska udruga za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) upozorava na ozbiljne razmjere problema pušenja u Hrvatskoj te naglašava potrebu za realnim, javnozdravstveno utemeljenim i ostvarivim rješenjima.

U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira više od 3000 novih slučajeva raka pluća, jednog od najsmrtonosnijih karcinoma, a ukupno se više od 9000 smrti izravno povezuje s pušenjem.

Procjene dodatno pokazuju da bi se među današnjim pušačima kod gotovo 200.000 osoba tijekom života mogao razviti rak pluća. Svaka odluka o smanjenju ili prestanku pušenja stoga znači i manju vjerojatnost ulaska u ovu crnu statistiku.

'Dan bez duhanskog dima snažan je podsjetnik na razmjere problema s kojima se Hrvatska suočava. Gotovo trećina odrasle populacije puši, a svaki drugi pušač dnevno konzumira između 15 i 24 cigareta. Riječ je o velikom broju dugogodišnjih i teških pušača kod kojih pristup 'sve ili ništa' često ne daje željene rezultate. Posljedice su ozbiljne, pa i fatalne, a zdravstveni sustav godišnje troši stotine milijuna eura na liječenje bolesti povezanih s pušenjem', ističe doc.dr.sc. Ranko Stevanović, dr. med., predsjednik HaRPH-a.

Dodaje kako je prestanak pušenja uvijek najbolja i najpoželjnija opcija, no naglašava da za dio odraslih pušača koji ne mogu ili ne žele prestati, politike smanjenja štete (harm reduction) mogu predstavljati realan i zdravstveno povoljniji korak.

'Za takve pušače prelazak na proizvode bez izgaranja, poput e-cigareta ili grijanog duhana, može značiti znatno smanjenje zdravstvenog rizika. Takav pristup već godinama daje mjerljive javnozdravstvene rezultate u drugim zemljama i vrijeme je da se i u Hrvatskoj o njemu vodi ozbiljna, stručna rasprava', naglašava docent Stevanović. Istodobno upozorava da zaštita djece i mladih mora biti apsolutni prioritet.

'Djeca i mladi ne smiju dolaziti u kontakt s nikotinom i tu mora vrijediti nulta stopa tolerancije. Poseban izazov predstavljaju nikotinske vrećice, čija je konzumacija sve prisutnija među mladima, dok taj proizvod još uvijek nije jasno zakonski uređen, uključujući maksimalno dopuštenu količinu nikotina', kaže.

HaRPH stoga poziva sve relevantne dionike, kao i širu javnost, na strožu i dosljedniju zaštitu maloljetnika, jasniju regulaciju nikotinskih proizvoda koji još nisu zakonom obuhvaćeni te prelazak odraslih pušača koji ne uspijevaju prestati pušiti da prijeđu na manje štetne alternative. 

'Ta tri stupa mogu dugoročno dovesti do boljih zdravstvenih ishoda od onih koje danas bilježimo u Hrvatskoj', zaključuje docent Stevanović.