Bolnice u Dalmaciji udružile snage i šalju apel ministarstvu: Nedostaje kadra, opreme i prostora
Zdravstvene ustanove od Zadra do Dubrovnika traže podršku, sustavna rješenja i pomoć u ljetnim mjesecima
Policija i vatrogasci tijekom sezone dobivaju pomoć s kontinenta, no bolnice nikada nisu dobile takvu podršku. Riječ je o kompleksnijem sustavu s administrativnim i formalno-pravnim zaprekama, no ravnatelji pet dalmatinskih bolnica se nadaju da će Ministarstvo zdravstva pronaći model kojim će i njihov sektor moći funkcionirati poput tih drugih službi.
Zbog toga i brojnih drugih problema, u Kliničkom bolničkom centru Split danas se održao radni sastanak na temu 'Unapređenje zdravstvene skrbi u Dalmaciji: trenutni izazovi i planovi za budućnost'.
Na susretu su sudjelovali ravnatelji i zamjenici ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Split, Opće bolnice Zadar, Opće bolnice Dubrovnik, Opće bolnice Šibensko-kninske županije i Opće i veteranske bolnice 'Hrvatski ponos' Knin. Procjenjuje se da je broj stanovnika koji gravitira ovih pet bolnica ispod tunela sv. Rok veći od milijun, a tijekom turističke sezone se taj broj gotovo utrostručuje.
Kao domaćin sastanka, prof. dr. sc. Krešimir Dolić, ravnatelj KBC-a Split, objasnio je zašto su upravo oni inicirali ovaj susret. Ideja 'morskih bolnica', kako su simbolično nazvali svoju grupu, odnosi se na specifičnosti koje dijele ustanove u Dalmaciji – otočni i brdski krajevi, zaleđe i pritisak značajno povećanog broja pacijenata tijekom turističke sezone.
Sastanak je poslužio za dijeljenje problema, planova i dodatnih mogućnosti suradnje. Ravnatelji su se složili kako im je potrebna podrška Ministarstva zdravstva, posebno u kontekstu kroničnog manjka kadra i opreme, ali i zbog iznimnog pritiska tijekom ljetne sezone.
'Nedostaje nam i prostor, oprema, ali je tu još mnogo toga što naš rad čini dodatno zahtjevnim. Ovo je, vjerujem, prvi u nizu sastanaka. Namjera je unaprijediti suradnju na dnevnoj razini i češće se sastajati kako bismo zajednički djelovali prema Ministarstvu zdravstva i Vladi', rekao je Dolić.
Problemi kadrova nisu zaobišli ni Dubrovnik. Ravnatelj prof. dr. sc. Marijo Bekić istaknuo je kako je Opća bolnica Dubrovnik među rijetkima koja je precizno izračunala stvarne potrebe. Nova sistematizacija pokazala je da, unatoč raširenom dojmu, broj medicinskih sestara koje nedostaju ipak nije toliko dramatičan. Veći problem leži u strukturi interesa mladih liječnika.
'Opća bolnica Dubrovnik trenutno ima 115 specijalista i 40 specijalizanata. Upravo smo završili novu sistematizaciju koja realnije prikazuje stanje kadrova, temeljeno na popunjenosti bolničkih postelja. Prema toj analizi, nedostajat će nam otprilike još onoliko specijalista koliko sada imamo, a znatno manje medicinskih sestara – oko 65. Prije se baratalo brojkom od preko 300 sestara koje navodno nedostaju. S te strane možemo biti zadovoljniji. No zabrinjavajuće je što gotovo nitko više ne želi specijalizirati pedijatriju, anesteziologiju i transfuzijsku medicinu. A to su vitalne grane za svaku bolnicu', upozorio je Bekić.
Kako pojašnjava, zbog nedostatka neonatologa i pedijatara, novorođenčad se barem jednom mjesečno mora transportirati helikopterom u Split. Iako se oprema može nabaviti, ističe da bez ljudi ni najbolja oprema ne vrijedi mnogo. Donedavno uopće nisu imali neonatologa, tek posljednje četiri godine imaju jednu doktoricu specijalisticu.
Slična slika dolazi i iz Knina, čija bolnica nosi poseban teret jer zbrinjava pacijente iz svih dalmatinskih bolnica kojima je potrebna dugotrajna ili palijativna skrb. Ravnateljica dr. med. Tatijana Šipalo Lilić ukazala je na činjenicu da upravo takvi pacijenti postaju sve češći, a sustav socijalne skrbi ne nudi dovoljno kapaciteta za njihov smještaj.
'Najveći izazov nam je nedostatak sestara. Pacijenti su sve stariji, s više dijagnoza, liječenje je dugotrajno, a obitelji ih sve rjeđe mogu skrbiti kod kuće. Imali smo situaciju gdje devet sestara brine o četrdesetak pacijenata. Uključili smo njegovateljice da rasteretimo sestre, ali posao je i dalje izrazito zahtjevan', rekla je Šipalo Lilić.
Dodala je i da osim sestara, bolnici nedostaju i liječnici, posebno anesteziolozi, internisti i neurolozi.
Zadar je, prema riječima ravnatelja dr. Željka Čuline, uhvaćen u istoj klopci kao i ostali.
'Ove godine 50 sestara je završilo školu, ali samo osam ih je došlo raditi u bolnicu. Sljedeće godine završava ih još manje – 38. No, konkurencija je ogromna jer u županiji djeluje psihijatrijska bolnica, ortopedska bolnica, domovi zdravlja, hitna, te 20-ak privatnih poliklinika… svi traže isto', rekao je Čulina.
Pokušavaju se snaći na sve načine, raspisuju natječaje svakih nekoliko mjeseci, zapošljavaju njegovatelje, no, kako kaže, to je svakodnevna borba i nije samo zadarski, nego državni problem.
U Šibeniku, problem je posebno izražen na pedijatriji. Ravnateljica dr. Ivana Skorić istaknula je kako nedostatak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti povećava pritisak na bolnicu.
'Imamo šest bolničkih pedijatara, a u primarnoj zaštiti pet timova, od kojih samo tri s pedijatrom. Jedna kolegica uskoro odlazi u mirovinu, pa će biti još teže. Očekujemo dolazak nekoliko specijalizantica, ali pitanje je kako osigurati stabilan kadar dugoročno', upozorila je Skorić.
Bez obzira na razlike u kapacitetima i lokalnim okolnostima, svi ravnatelji dijele iste brige. Nedostatak kadra, pogotovo medicinskih sestara, opterećenost sustava tijekom turističke sezone i neadekvatna distribucija resursa čine svakodnevno funkcioniranje bolnica u Dalmaciji sve težim.
Zajednički planovi i usuglašeni zahtjevi prema Ministarstvu zdravstva trebali bi poslužiti kao temelj buduće suradnje, ali i kao glasna poruka da zdravstvo u Dalmaciji traži poboljšanje uvjeta kako bi mogli pružiti jednaku uslugu pacijentima kakva postoji u ostalim dijelovima zemlje.
Ravnatelji su najavili da će Ministarstvu uputiti paket konkretnih zahtjeva koji se odnose na tri ključna područja: kadrovsko jačanje, infrastrukturno unapređenje i ravnomjernu dostupnost specijalističke dijagnostike. Među prioritetima ističe se hitna potreba za povećanjem broja medicinskih sestara i pomoćnog osoblja, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada se broj korisnika zdravstvenih usluga višestruko povećava. Tražit će i osiguranje dodatne opreme – uključujući PET/CT dijagnostiku u Splitu – kako bi svi građani južne Hrvatske imali ravnopravan pristup suvremenim dijagnostičkim metodama. Također će zatražiti uvođenje sustava mobilnosti kadra tijekom sezone, po uzoru na vatrogasce i policiju, s ciljem privremenog slanja medicinskog osoblja iz drugih regija u najopterećenije dalmatinske bolnice.