VILA DALMACIJA Kako su Tuđman i Pavletić završili u Titovom krevetu

Fotogalerija (45)

Vila Dalmacija ili tzv. Titova vila podno Marjana danas je u vlasništvu Grada Splita, zajedno s cijelim kompleksom. Nekoć je u njoj povremeno boravio Tito sa svojom svitom na račun poreznih obveznika, a danas ta vila godišnje prihoduje gotovo milijun eura za Grad Split.

O njoj brine četvero ljudi, zaposlenici grada. Vila se renta u komercijalne svrhe, prihodi su oko 800 tisuća eura, u održavanje se ulaže novac tako da je propadanje vrijedne imovine zaustavljeno.

Upravljanje vilom je hvale vrijedno i dobar primjer kako gradska i/ili državna imovina ne mora propadati nego i prihodovati određena sredstva.

'Za 2027. su popunjene rezervacije za sve vikende. Organiziramo sve događaje koje vila može podnijeti. Najviše je u tom periodu vjenčanja, divnih, lijepih, ekskluzivnih vjenčanja. Organiziraju se, naravno, i službeni gradski događaji, protokolarni prijemi, dolasci gostiju Grada. Bilo koja tvrtka ili privatna osoba koja uđe u okvire onoga što vila može primiti, a to znači prijem od 50 do 140 ljudi. Može biti prijem za manje ljudi, 20 ili 6-7. Najčešće su komercijalne stvari, i to su uglavnom fina i ekskluzivna vjenčanja. Prostor se iznajmljuje uvijek po istoj komercijalnoj cijeni', priča Marin Urlić, jedan od djelatnika koji u ime Grada organizira događaje u vili.

120 evenata godišnje

Vila nudi prostor, pribor i kuhinju.

'Iznošenje i unošenje hrane u objekt imaju samo pravo firme koje imaju dozvolu, registraciju, za bavljenje keteringom', dodaje Urlić.

Organizira se oko 120 evenata godišnje, uglavnom su to komercijalni eventi. Komercijalna cijena po eventu 7125 eura u što ulazi trošak najma, čišćenje i PDV. Na godišnjoj razini to bude oko 850 tisuća eura.

Novac izravno ide u gradski proračun, a za dodatna ulaganja, kapitalna i rekonstrukcijska, brine se Grad.

'Mi sad idemo u rekonstrukciju sanitarnog čvora. To su kapitalna ulaganja, vrlo bitna, i ne mogu se prolongirati', dodaje Urlić.

Prostor vile Dalmacija se koristi od 1. travnja do kraja listopada, uglavnom za komercijalna događanja: vjenčanja, obilježavanje obljetnica, svečane akademije, ali i, prema potrebi, za protokolarna događanja. Za ovu godinu je ugovoreno cca 120 događaja do čega 95 posto komercijalnih. Sljedeća, 2026., uglavnom je rasprodana kao i svi vikendi 2027.

Naime, vila odnosno objekt je izložen jakim prirodnim nepogodama: jugo i nevrijeme često nanesu štetu - more zna prskati sve do fontane, sunce i sol nagrizaju materijale. Mul, pristanište, je prije nekoliko godina zbog jakog juga puknuo na tri dijela pa se morala izvesti sanacija i rekonstrukcija.

Vilu Dalmacija ili tzv. Titovu vilu podno Marjana izgradio je poduzetnik Franjo Schiller 1914. kao Pansion Split, no kuću je izgubio na kocki. Vlasništva se poslije dočepao Ivan Petar Sabioncello kojem je 1947. oduzeta, odnosno konfiscirana u korist jugoslavenskih vlasti odnosno diktatora Tita osobno. Nakon toga dograđeni su aneksi, prostor za kuhinju i poslugu, nadograđen je i drugi kat za komunističku vrhušku. Međutim, instalacije poput cijevi, kabela i slično uopće nisu ucrtavane u postojeće nacrte objekta koji je postao rezidencijalni i kojeg je čuvala JNA.

Titovi gosti nikada nisu spavali u vili

Marin Urlić novinarima vrlo rado pokazuje vilu i priča o njoj što mu je, uostalom, i u opisu radnog mjesta. Tito je u nju službeno dolazio tri puta, neslužbeno sedam.

'Strancima uvijek kažemo 'Titova vila', jer je u tom slučaju svima jasno o čemu je rije je riječ', pojašnjava Urlić.

Kompleks vile ima nešto manje od 9 hektara. Podijeljen je na tri dijela - središnji dio (Vila Dalmacija), bivši vojni kompleks (danas u vlasništvu Sveučilišta) i upravne zgrade. Zanimljivo je da Titovi gosti nikad nisu spavali u vili, nego u zasebnim objektima, kućama u neposrednoj blizini Vile Dalmacija. Takvih je objekata bilo četiri.

Zadnji put Tito je u vili boravio 1979., na otvaranju Mediteranskih igara i stadiona na Poljudu. Ostao je sedam dana. I vila je tada bila dio velikog investicijskog ciklusa u Splitu, kad se gradila infrastruktura povodom Mediteranskih igara.

U rezidenciji dominira antikni namještaj, skupocjeno drvo i koža. Na zidovima su slike poznatih hrvatskih slikara među kojima su i one Emanuela Vidovića s tim da valja napomenuti da su mnoge vrijedne slike početkom 90-ih odnesene u Zagreb.

Zanimljivo, prostorija koja je bila Titova spavaća soba je odvojena duplim vratima od salona za prijem, vjerojatno zbog zvučne izolacije i sigurnosnih razloga. U spavaćoj sobi sačuvan je gramofon, ugrađen u ormarić, ali i prvi televizor u boji na daljinski upravljač, slovenske firme Gorenje. U Titovoj spavaćoj sobi je i maketa galije koju su radnici škvera darovali Titu.

Devedesetih godina prošloga stoljeća istaknuti glavešine HDZ-a bili su fascinirani Titom što pokazuje i činjenica da su Tuđman kao predsjednik države i Vlatko Pavletić kao predsjednik Sabora RH znali prespavati u vili Dalmacija i to na Titovom krevetu. Pavletić je, nakon smrti predsjednika Tuđmana, kao predsjednik Sabora, prema Ustavu RH, imao predsjedničke ovlasti.

Nasuprot spavaće sobe je kupaonica, originalna kakva je i bila. Ispred kade je drveni podest da Tito može lakše ući u kadu. Iznad kade su tri špine iliti slavine, topla i hladna voda te morska voda.

Kupaonica s tri slavine

'U to vrijeme ta je kupaonica bila čudo neviđeno, s dva lavaboa, stropnim osvjetljenjem...', priča Urlić.

'No, iz kupaonice su probijena vrata izravno u jednu prostoriju koja je pretvorena u spavaću sobu. U toj prostoriji je spavala medicinska sestra, ujedno i njegovateljica, koja se brinula o Titu 24 sata na dan. Naime, riječ je o 1979., kada je ostarjeli diktator bio već teško bolestan.

'U radnoj sobi na katu Tito je imao sastanke s ljudima iz vlade, tajnih službi, Udbe i KOS-a... U toj je sobi stalno bila maketa školskog broda Jadran', dodaje Urlić.

'U glavnom salonu su primani gosti. Ovdje su sjedili svjetski političari, razgovarali, dogovarali... Stolice, stol, kristalna vaza, lusteri, sve je uglavnom salonu originalno', priča Urlić.

Na katu su sobe za goste. Svaki gost imao je svoju sobu, uređenu jednostavno, ali lijepo - krevet, ormar, stol.

'Evo, pogledajte ovaj detalj - sat. To je sat iz šezdesetih. Još uvijek radi', pokazuje Urlić.

U blagovaonici je dugi stol, stolice, sve u drvetu. Kad bi došli gosti, svečano bi se postavljao stol, posluživao se ručak, večera. Zanimljivo, nakon završetka Drugog svjetskog rata, Titova svita morala je od bogatih splitskih obitelji prilikom važnih događaja 'posuđivati' pribor za jelo jer u vili za toliko ljudi nije bilo dovoljno tanjura, vilica, žlica, lonaca i slično. Naravno, nitko od splitskih obitelji nije smio ni pomisliti da odbije takvu 'posudbu'.

Pozornica na moru

Titu je, naravno, na raspolaganju bio i ogroman balkon, terasa, s koje puca pogled na more.

Terasa ispred vile i pozornica na moru bile su mjesto javnih događanja. Na moru je bila bina sa željeznim nosačima i drvenim daskama. Izvođači, koji su nastupali, ostavljali su dojam da hodaju po moru. Budući da se razina mora povećala, danas se takvo što ne bi moglo izvesti. Od pjevačkih zvijezda koje su nastupale pred Titom najpoznatije su bile Gertruda Munitić, Tereza Kesovija i druge.

Pjevanje pred Titom bilo je statusno pitanje, ali su i honorari bili visoki.

'Nastup u vili nosio je prestiž. Mnogi su gosti zbog toga dobivali poseban tretman i status', kaže Urlić.

Povijest vile Dalmacija bila je prebogata političkim događajima. Tito je u vili primio Winstona Churchilla, Indiru Gandi, Muamera Gadafija...

Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio je domaćin predsjednicima Srbije Slobodanu Miloševiću, Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću, Slovenije Milanu Kučanu, Crne Gore Momiru Bulatoviću i Makedonije Kiri Gligorovu 28. ožujka 1991.

Predsjednici su razgovarali o rješavanju državne krize. Razmatrale su se mogućnosti ostajanja ili razlaza u labavom savezu republika.

Slovenija i Hrvatska predložile su stvaranje konfederacije, saveza suverenih država. U tom trenutku, kad se održavao sastanak Srbi su okupirali Plitvice, a u Pakracu su već početkom ožujka pravili nered pobunjeni Srbi. Tuđman je od Miloševića tražio da uskrati potporu teroristima, ali je on prešutio odgovor...

U vili Dalmacija Tuđman i Izetbegović potpisali su 22. srpnja 1995. Splitski sporazum ili Splitsku deklaraciju. Bila je to deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanje političkog rješenja u BiH. Tada je dogovoreno zajedničko i koordinirano djelovanje hrvatskih snaga i snaga Armije BiH uz blagoslov Washingtona i posredstvom tadašnjeg turskog predsjednika Süleymana Demirela.

U novije vrijeme, od 1990., u vili Dalmacija su se održavali i protokolarni susreti i ručkovi, a noćenje je najčešće bilo organizirano izvan vile, u hotelima, zbog protokola. Među visokim gostima u vili su bili brojni političari i javne osobe - Tuđman, Mesić, Pavletić, Josipović, Kolinda Grabar-Kitarović, Milanović i drugi. Neki su noćili u vili, neki su koristili vilu samo za ručkove i prijeme. Milanović je nekoliko puta bio u Vili Dalmacija, ali za odmor koristi Vilu Kovač na Hvaru.

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.