Stanje zdravstvene zaštite u Splitu s naglaskom na potrebu za izgradnjom nove bolnice bilo je nova tema video-serijala 'Jedna vijest, tri komentara' koji Dalmatinski portal donosi u okviru projekta 'Naš grad 2025.' U studiju Dalmatinskog portala ugostili smo ravnatelja KBC-a Split prof. dr. sc. Krešimira Dolića, dr. med., Jakova Matasa iz poliklinike Priska Med te Andreu Viđak Midžor s Radija Sunce koji djeluje pod okriljem Županijske lige protiv raka - Split.
'KBC Split predstavlja najveću zdravstvenu ustanovu u ovom dijelu južne Hrvatske, praktički je jedina tercijarna zdravstvena ustanova kojoj van turističke sezone gravitira oko 800 tisuća stanovnika, a u turističkoj sezoni i do 1,5 milijuna ljudi. Dugo se smatralo da je KBC Sestre milosrdnice najstarija bolnica, no, prema najnovijim saznanjima povijesnog arhiva u Zadru, upravo splitska ima najveći kontinuitet pružanja zdravstvene skrbi - još od 1794.', uvodno je kazao ravnatelj Krešimir Dolić.
U nastavku razgovora, pojašnjavajući nužnost izgradnje nove zgrade, napomenuo je kako KBC Split trenutačno funkcionira na dvije glavne lokacije - na Firulama i Križinama. Posrijedi je bolnica paviljonskog tipa - a u takvoj je strukturnoj organizaciji znatno teže, prema njegovim riječima, organizirati svakodnevan rad. K tome, pojedini su prostori, kako je apostrofirao, stari i više od 90 godina.
'Da bismo mogli pratiti tokove suvremene medicine, odnosno pružiti maksimum kvalitete za naše pacijente, neophodno nam je objediniti sve na jednom mjestu. Ovakvim ustrojem i sa zastarjelim prostorom limitirani smo u daljnjem stručnom napredovanju. Trenutačno stanje može trajati određeni period, ali s obzirom na to da raste broj gravitirajući potencijalnih pacijenata kao i da su zahtjevi suvremene medicine u kontekstu prostora i opreme puno veći, u budućnosti nećemo moći pratiti trendove. Spomenimo pored nefunkcionalnosti i dotrajalosti i promet unutar i oko bolnice... Jednostavno se, dakle, sama po sebi nameće realna potreba da Split i cijela južna Hrvatska dobiju novu akutnu, sveučilišnu regionalnu bolnicu koja će moći odoljeti izazovima', iznio je.
Da je nova bolnica nužna, složila se i Andrea Viđak Midžor. Naglasila je kako je sustav preopterećen.
'Kao novinarka u bolnici, što je posebna splitska priča, imam priliku promatrati sustav koji je divan. Ima svoju disciplinu, mirnoću i poseban ritam kojim diše. Vjerujem da će u novoj bolnici biti još i bolji', istaknula je.
Jakov Matas smatra kako je stanje zdravstvene zaštite u Splitu te generalno u Hrvatskoj bolje u odnosu na percepcije javnosti. Stava je ujedno kako je u značajnoj mjeri utemeljeno na entuzijazmu zdravstvenih djelatnika na čijim leđima počiva, odnosno kako su kadrovi izvanredni - od liječnika, preko medicinskih sestara, do svih drugih uključenih u zdravstvene intervencije, ali kako je u infrastrukturnom segmentu doista puno prostora za napredak. Pozdravio je, stoga, inicijativu za izgradnju nove bolnice.
'Osobito nam je drago što je Grad Split prepoznao realnu potrebu za novom bolnicom. Kako bi se pripremio cijeli projekt, što podrazumijeva dokumentaciju, zemljište, dozvole, gradnju itd., potrebno nam je najmanje od sedam do deset godina.
Razgovaramo s urbanistima o potencijalnoj lokaciji, velik je problem odgovarajuće zemljište. Promišljamo, naime, aktivno o njoj u kontekstu dobre prometne infrastrukture i budućnosti samog grada. Dug je put.
Svakako, imamo načelnu podršku Ministarstva zdravstva i Vlade u cjelini pa vjerujem da ćemo zajedničkom sinergijom iznaći najbolje rješenje. Nema alternative, došli smo do zida i moramo promišljati gdje smo za deset godina. Populacija je sve starija i sve potrebitija', naveo je ravnatelj Dolić.
Naši su se sugovornici u nastavku razgovora dotaknuli i dugačkih lista čekanja, privatne liječničke skrbi, zdravstvenih kadrova pa i udruga koje djeluju u području zdravstva. Što su nam sve rekli, provjerite u video-prilogu u nastavku!