VIDEO: SPLIT KAO PODUZETNIČKI GRAD 'Plaća u privatnom sektoru manja je od prosjeka na razini Hrvatske...'

Kakvo je trenutačno stanje poduzetništva i koje je korake potrebno poduzeti kako bi se Split nametnuo kao poduzetnički grad - čuli smo iz tri različita stručna kuta u našem novom video-serijalu 'Jedna vijest, tri komentara', koji donosimo u okviru projekta 'Naš grad 2025.' O poduzetničkoj klimi u Splitu u studiju Dalmatinskog portala govorili su, naime, doc. dr. sc. Paško Burnać s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Goran Batinić, direktor Razvojne agencije Split - RaST koja upravlja Tehnološkim parkom Split, i Damir Brčić, voditelj Digitalne Dalmacije.

'Nekad davno smatrali smo Split i Splitsko-dalmatinsku županiju druge po razvijenosti - nakon Zagreba -u Hrvatskoj, međutim stvari su se promijenile. Ako sagledavamo područje županije, po bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika - što je najčešći pokazatelj razvijenosti - na 11. je mjestu u Hrvatskoj od 21 županije.

Puno je razloga zašto je to tako, no svi su povezani s uvjetima poduzetništva. Ponajprije je posrijedi monokultura turizma koja je za jedan dio građana fantastična. Dodana vrijednost u turizmu nije dovoljan da bismo kao nekad bili odmah iza Zagreba. Poslovi u turizmu niže su dodane vrijednosti. Treba nam puno ugostitelja, trgovaca, građevinara - što je upravo dominantna struktura zaposlenih u Splitu. Nema ni većih plaća jer je industrija takva da, dakle, ne producira poslove dodane vrijednosti. Pogledamo li podatke Fine o plaćama u privatnom sektoru, prosječna u Splitu manja je od prosječne na razini Hrvatske. Kako nakon toga govoriti o stanju poduzetništva', uvodno je iznio profesor Paško Burnać.

Goran Batinić smatra, pak, kako je stanje prilično dobro. No on ga sagledava iz perspektive Grada Splita i Razvojne agencije kao javne poduzetničko-potporne institucije koja se dominantno bavi potporama poduzetnicima.

'S tog aspekta - stanje je nikad bolje. Prvo strateško promišljanje o unapređenju i razvoju poduzetništva u Splitu dogodilo se prije sedam, osam godina. Dotad se u gradu događao stihijski turizam koji je prilično jako 'vukao' kao grana poduzetništva. Od 2018., 2019. naši IT scena, startupi, mali i srednji poduzetnici postali su dosta glasni i jaki, stoga ih u tom trenutku Grad sagledava kroz svoju strategiju razvoja, zatim i kroz EU projekte koje smo zajednički pisali i proveli. Tako je i nastala ideja Tehnološkog parka Split te s druge strane poduzetničkog centra RaST+ koji je usmjeren na pružanje podrške poduzetnicima kroz edukacije. U ovom trenutku svi projekti koje smo s poduzetnicima planirani u punoj su fazi spremnosti provedbe. Vrijeme je za poduzetnike, stoga, s naše strane - nikad bolje', naglasio je.

Sličnog je uvjerenja i Damir Brčić. Naznačio je kako su proteklih godina porasle prilike i događanja na poduzetničkoj sceni, koje, prema njegovim riječima, prate i infrastrukturne promjene.

'Osobno nisam zadovoljan učincima svega navedenog, onog što poduzetništvo čini - a to je veći broj uspješnih tvrtki koje zapošljavaju dosta ljudi, koje generiraju i ekonomske rezultate. Vjerujem da je još dosta prostora u tom segmentu. Priča poduzetništva u osnovama nikad nije jednostavna; smatram kako se više stvari treba poklopiti da bi se ostvarila vizija, no nisam siguran koliko nam je ona svima usklađena, stoga se pravi rezultati još nisu pojavili', naveo je.

U nastavku razgovora Burnać je podsjetio kako je Split nekad imao jaku građevinsku industriju, a kako je danas među top 10 poduzeća njih pet iz djelatnosti trgovine, dvije za servisiranje klima-uređaja te kako su preostali sporedni slučajevi.

'U Splitu se puno gradi, a malo je jakih građevinskih tvrtki. U Splitu se puno troši, a malo se proizvodi. Dok se god industrija temelji na turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i građevinarstvu, ne možemo očekivati visok standard. Bit ćemo gdje jesmo još dugo godina ako se struktura gospodarstva ne promijeni, a mijenja se vrlo sporo i teško', konstatirao je.

Batinić je ustvrdio kako je Split bespovratno izgubio velike poduzetnike, odnosno zamah velikog poduzetništva. Ujedno je stava kako bi se trebao usmjeriti na grane koje su nam zanimljive te kako treba poticati i razvijati održivi turizam.

'Održivi turizam treba poticati, ali ne smijemo dopustiti da se stihijski razvija. Kad se turizam 'događa', pati kompletna infrastruktura, time i građani. Međutim kao velika djelatnost koja generira prihode može biti dosta produktivan. Neke stvari koje su dobre - kao što je IT zajednica - možemo promišljati kroz daljnja rješenja u turizmu', naglasio je.

Brčić je kazao kako vizija Digitalne Dalmacije može i drugima poslužiti kao primjer.

'Ako samo pružamo financije i/ili infrastrukturu, nema rezultata. Mnogo je toga potrebno da bi se dogodila uspješna tvrtka; od tehnološke ideje, preko tima, do prostora i financiranja te - k tome - razmjena znanja koja se dobiva kroz ciljane edukacije i networking, što primjenjujemo u Digitalnoj Dalmaciji. Dakle, istovremeno guramo razvoj digitalnih vještina, edukacije, potičemo startup program i ujedno radimo na umrežavanju, pri čemu dolazi do matchmakinga.

Primjerice, da bi startup s dobrom idejom rastao, treba mu programer developer. Stoga mi osobe iz našeg junior developer programa, koje su prošle kroz naše edukacije, spajamo s takvim tvrtkama. Primjer mogu biti i mlade tvrtke koje okupljaju nekoliko vrhunskih programera, ali im nedostaju ljudi s 'osjećajem' za prodaju, odnosno s marketinškim vještinama', ilustrirao je.

Batinić je nadalje govorio o Tehnološkom parku koji je u ovoj fazi u potpunosti popunjen. Riječ je o zgradi veličine 17 tisuća metara kvadratnih, najvećoj takvoj infrastrukturi u Hrvatskoj, u kojoj sada svakodnevno radi 500-600 ljudi.

'Bio je izazov napuniti je s obzirom na to da smo postavili limitiranu nišu poduzetnika koji mogu ući u nju - one u sektoru visoke tehnologije. Međutim očito su ga svi oni na splitskom području i u urbanoj aglomeraciji Split prepoznali kao ekosustav koji im pomaže u daljnjem radu.

Taj prirodan spoj različitih poduzetnika u budućnosti će zasigurno generirati dobre stvari za lokalno poduzetništvo. K tome, nije u pitanju samo zgrada, već programska podrška. Razvojna agencija upravlja Tehnološkim parkom i kreira programe za poduzetnike, osluškujući njihove potrebe, pri čemu npr. pomaže u traženju oblika financiranja, spajanju s drugima...', podcrtao je.

Brčić se osvrnuo i na ulogu Sveučilišta u Splitu u razvoju poduzetničke scene. Istaknuo je pritom kako je ono vrlo kvalitetno iz znanstvenog kuta gledanja te kako se vidi inicijativa rektora prof. dr. sc. Dragana Ljutića i prorektora, no kako je ona primarno akademska. Uvjeren je kako bi poduzetničku priču trebao predvoditi netko s više praktičnog iskustva, tko će Sveučilište kao vrijedan resurs uklopiti u širu sliku.

'Da bi se dogodio poduzetnički zamah, potrebno je stvoriti pozitivnu poduzetničku klimu, odnosno poduzetnički inovacijski ekosustav. Drugim riječima, treba motivirati nove timove pomažući im od najranije faze - kada imaju samo ideju. Nadalje im treba pomagati kad pokrenu tvrtku pa i kasnije ih pratiti, i to ne samo jednokratno. I kad iziđu na tržište, valja im pomoći oko rasta, oko internacionalizacije. Uz to je od velike važnosti kreirati događaje na kojima će se umrežavati. Tek se u takvom ekosustavu počinju događati pozitivne stvari', zaključio je.

Burnać je IT sektor opisao kao oazu koja se razvija i, prema njegovim riječima, usprkos stanju u ostatku industrije. Smatra kako je fantastičan primjer - i to ne samo u Splitu, kako bi stvari mogle izgledati, no kako je njegov udio u ukupnom gospodarstvu jako mali.

'Relativno se povećava, ali je još takav da se ne može očekivati velik broj zaposlenika pa ni utjecaj na prosječne plaće, bruto dodano vrijednost i rang gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije u odnosu na ostatak Hrvatske. IT industrija i sve što se događa na toj sceni za svaku je pohvalu, ali je mal iskorak koji je rezultat manje-više privatne inicijative i entuzijazma pojedinaca', poručio je.

Što smo još čuli, provjerite u video-prilogu u nastavku!