U Splitu potvrđen prvi slučaj gube kod stranog radnika!

U Hrvatskoj je potvrđen izolirani slučaj gube, kronične zarazne bolesti poznate iz biblijskih vremena. Riječ je o stranom radniku, a nadležni uvjeravaju kako je situacija pod kontrolom te nema razloga za paniku, rekli su za RTL iz Ministarstva zdravstva. Zadnji slučaj gube u Hrvatskoj je bio 1993. godine

Guba, poznata i kao lepra, kronična je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Mycobacterium leprae. Najčešće zahvaća kožu i periferne živce, a neliječena može dovesti do trajnih oštećenja i invaliditeta. Iako je stoljećima bila sinonim za stigmu i izolaciju, danas se guba uspješno liječi kombinacijom antibiotika te predstavlja izlječivu bolest. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, većina oboljelih uz pravodobno liječenje može voditi normalan život bez rizika za okolinu.

Situacija pod kontrolom

Pacijent sa simptomima gube javio se splitskim epidemiolozima prije desetak dana. Slučaj je potvrdio i voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a Bernard Kaić.

'O tome se nije ništa pričalo i pisalo, zato što je otkriven. Čovjek se liječi, njegovi bliski kontakti su dobili terapiju, postekspozicijsku, oni čak nisu ni zaraženi. Daje se profilaksa i prate se, i stvar je pod kontrolom', izjavio je Kaić.

Iz Ministarstva zdravstva su pojasnili kako je riječ o stranom radniku iz Nepala koji već dvije godine s obitelji živi u Hrvatskoj. Splitski epidemiolozi nisu htjeli davati izjave.

Bolest koja se može izliječiti

Epidemiolog Kaić objašnjava da se guba 'očituje kožnim promjenama, oštećenjima živaca, tako da ljudi gube osjet, osjećaju slabost. Ali slično kao i tuberkuloza koja je također kronična bolest isto tako se može izliječiti - to traje dugo 6 do 12 mjeseci s više vrsta lijekova ali se može izliječiti. Nije to neki veliki bauk'.

Uvode se pregledi za strane radnike

U Hrvatskoj se čeka na regulaciju koju je potaknuo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a koja bi stranim radnicima uvjetovala rad donošenjem dokaza o cijepljenju.

Kaić pojašnjava kako je riječ o osnovnim cjepivima važnima za kolektivni imunitet, kako bi se spriječilo širenje bolesti. Postupak donošenja te odluke je u tijeku.

Dodaje kako se ne radi samo o cijepljenju, već i o uvođenju pregleda na neke bolesti kojih kod nas nema, a sve s ciljem da se otkriju na vrijeme i zaustavi njihovo širenje.

Povratak zaboravljene bolesti

O ovom rijetkom slučaju govorio je Ivan Puljiz, predstojnik Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, koji ističe da razloga za zabrinutost građana nema. S njim su suglasni i splitski epidemiolozi te Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

'Zadnji slučaj u Hrvatskoj je bio prije više od 30 godina, 1993. godine. Prema službenim podacima, u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća bilo je 20-ak slučajeva', pojasnio je dr. Puljiz. On navodi kako se bolest ponovno pojavljuje zbog migracija iz zemalja gdje je guba, poznata i kao lepra, još uvijek endemska, poput dijelova Brazila, Indije, Indonezije i DR Konga.

Budući da je pacijent u Hrvatskoj već dvije godine, najvjerojatnije je stigao već zaražen. 'Vrijeme od zaražavanja do pojave simptoma je od pola godine do 10 godina, a nekad i više. Znači, ne postoji mogućnost detekcije takve bolesti kod ljudi koji dolaze iz zemalja iz područja gdje je ona endemska', rekao je Puljiz.

'Nema straha od širenja'

Liječnici naglašavaju da guba nije visokozarazna bolest. Za prijenos je, objašnjava dr. Puljiz, potreban dugotrajan i blizak kontakt sa zaraženom osobom, najčešće unutar kućanstva. 'Najčešće se prenosi kapljičnim putem znači, kućni kontakti koji su mjesecima zajedno, nekad i godinama, da bi se bolest prenijela', kaže. Zbog niske zaraznosti nije potrebna ni posebna izolacija pacijenata.

'Na svu sreću postoje učinkoviti antimikrobni lijekovi, najčešće kombinacija lijekova, kojima se bolest uspješno liječi', umiruje Puljiz.

Koji su prvi simptomi?

Dr. Puljiz je detaljno opisao i simptome na koje treba obratiti pozornost. Prvi znakovi obično su promjene na koži. 'Najčešće to su hipopigmentacije ili svjetlija boja kože u odnosu na ostalu kožu. Promjena poslije može biti više - gubitak osjeta odnosno, s vremenom nedostatak osjeta', navodi.

U težim kliničkim oblicima mogu se razviti čvorasti infiltrati po koži, a uz gubitak osjeta javlja se i opadanje kose, trepavica i obrva. 'Kod težih oblika, ako zahvaćaju lice u endemskim područjima imamo izraz 'facies leonina' - izgled lava, kod osoba koje imaju te potkožne čvoriće po licu', objasnio je. Ipak, naglašava kako bolest nije smrtonosna, ali ako se ne liječi, može dovesti do atrofije mišića, invalidnosti i oštećenja kože.

Globalna prisutnost

Pojava gube u Europi posljedica je globalnih kretanja. 'Na razini svijeta godišnje imamo blizu 200.000 novooboljelih', kazao je Puljiz, dodavši kako Svjetska zdravstvena organizacija besplatno osigurava lijekove kako bi se bolest suzbila. Slučajevi poput ovog u Hrvatskoj stoga su, kaže, minorni i ne bi trebali izazivati posebnu zabrinutost.

Guba se pojavila i u Rumunjskoj

U Rumunjskoj je potvrđen prvi slučaj lepre, poznate i kao guba, nakon više od četrdeset godina, dok su još tri osobe pod sumnjom na zarazu. Vijest je potvrdio rumunjski ministar zdravstva Alexandru Rogobete, navodeći da je riječ o četiri žene azijskog podrijetla zaposlene kao maserke u spa centru u gradu Cluj-Napoca.

Hitne mjere na snazi

Nakon što su se kod žena pojavile sumnjive kožne promjene, provedena su klinička i mikrobiološka testiranja. Kod jedne je potvrđena prisutnost bakterije Mycobacterium leprae, uzročnika bolesti, dok se nalazi za ostale tri još čekaju. Zdravstvene vlasti odmah su reagirale zatvaranjem spa centra, provele su potpunu dezinfekciju prostora te su pokrenule testiranje svih zaposlenika i širu epidemiološku istragu.

Pacijentica s potvrđenom dijagnozom započela je s liječenjem koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a koje brzo smanjuje rizik od prijenosa zaraze. Iz rumunjskog Ministarstva zdravstva poručuju kako je guba slabo zarazna te da je za prijenos potreban dugotrajan i blizak kontakt sa zaraženom osobom. Naglašavaju da prijenos kratkim kontaktom ili boravkom u zajedničkim prostorijama nije moguć. Posljednji slučaj gube u Rumunjskoj zabilježen je davne 1981. godine. Vlasti su najavile da će nastaviti s kontinuiranim nadzorom situacije i redovito obavještavati javnost o razvoju događaja.