Što je najzahtjevnije pri provedbi prvog velikog EU projekta? Donosimo iskustva splitskog Klipera koji je 'stvorio' svojevrsno novo zanimanje

Premda put do financijskih injekcija iz fondova Europske unije nerijetko nije jednostavan, uvelike se povoljno održavaju kako na tvrtke tako i na zajednicu u kojoj djeluju. Odličan je primjer za to splitski Kliper, ustanova za obrazovanje kadrova u pomorstvu. 

Natalija Palčić, ravnateljica te tvrtke, u razgovoru za Dalmatinski portal prisjetila se procesa prijave, realizacije i izvještavanja projekta 'Nautički gastro turizam.' Pritom je pružila korisne savjete onim tvrtkama pred koje isto tek očekuje.

Foto: Joško Šupić

Kroz projekt 'Nautički gastro turizam', naime, Kliper je s partnerima - Udrugom nastavnika u djelatnosti ugostiteljskog obrazovanja (UNUO) i Socijalnom zadrugom 'Kameleon' - razvio dva nova programa. Riječ je o programu osposobljavanja brodskih kuhara/pomoraca, svojevrsnog novog zanimanja, te programu usavršavanja pedagoških vještina predavača i mentora, s naglaskom na rad s ranjivim skupinama u turizmu. 

Na početku projekta tako su se osnažila znanja 20 predavača i mentora te članova projektnog tima o stručnim temama i o suvremenim i inovativnim načinima prenošenja znanja kako bi u prenošenju znanja i motiviranju polaznika postigli maksimalan učinak. Upotreba suvremene tehnologije za učenje na daljinu olakšala prijenos znanja skupinama koje su dislocirane. Ujedno, nabavljena je oprema koja je omogućila pretvaranje glasa predavača u pisani tekst, što je osiguralo gluhim i nagluhim polaznicima uredno praćenje nastave.

Kroz drugi program 40 nezaposlenih polaznika (35 mlađih od 25 godina, četvero starijih od 54 te jedna osoba s invaliditetom) tijekom 200 sati bez naknade osposobljavalo se za brodske kuhare/pomorce, stječući stručna kuharska znanja uz dodatna znanja o osnovama upravljanja brodom, sigurnosti na moru, protupožarnoj zaštiti i prvoj pomoći. Naučili su, u slučaju nesreće na moru ili privremene bolesti pomorca, privezati ili usidriti brod, pružiti prvu pomoć i obavijestiti nadležne službe o nesreći te kako se ponašati u takvim situacijama. 

Foto: Joško Šupić

Projekt je trajao od 10. travnja 2018. do 10. travnja 2020. U potpunosti je financira sredstvima Europskog socijalnog fonda, i to u iznosu od 1.993.823,38 kuna. 

'Uspjeli smo povući kompletan potreban iznos, veći od puno većih prijavljenih tvrtki i ustanova, što nas je i same zateklo s obzirom na to da smo bili malo učilište. 

Uvelike nam je pomoglo istraživanje koje smo ranije proveli. Korisnike smo, naime, pokušali osposobiti za ugostiteljsko područje koje je bilo radno propulzivno, odnosno u kojem se tada tražilo radne snage. Imali su određene poteškoće, ali ne onakve kakve bi ih ometali pri obavljanju takvih poslova. Kroz osmišljene aktivnosti dobili su priliku za steći zlata vrijedne kompetencije. Uz to, radili smo s partnerima iz Zagreba koji su imali znatno više iskustva nego mi u području kuharstva i ugostiteljstva', kazala nam je Palčić. 

Priznala je, međutim, kako je provedba bila itekako izazovna, osobito s obzirom na činjenicu da je posrijedi bio prvi velik takav projekt Klipera. K tome, uslijed iste na snagu su stavljene restriktivne epidemiološke mjere radi suzbijanja pandemije koronavirusa, koje su omele inicijalni plan. 

'Najjednostavnije nam je bilo odrađivati aktivnosti - operativni dio u kojem smo stručnjaci, za koji smo ostvarili odličnu suradnju s Kriljanima i njihovim brodarima. Funkcionirala je besprijekorno. 

Administracija je, međutim, bila iznimno zahtjevna. Iscrpljivali su nas kontinuirano fotografiranje, potpisne liste, potvrde, stalni dodatni papirnati dokazi. Zbilja je riječ o najzamornijem dijelu jer je takvih 'sitnica' pregršt. S druge strane, razumljiva je potreba za njima jer je u pitanju velik novac - nadležna tijela trebaju osigurati da je usmjeren u pravu svrhu', navela je naša sugovornica. 

Još izazovnijim smatra financijski aspekt. Nositelji projekata, pojasnimo, u provedbu trebaju utrošiti vlastita sredstva pa preko tzv. ZNS-ova (zahtjeva za nadoknadu sredstava), pri čemu izvještavaju provedene aktivnosti, zahtijevaju, kako i sam naziv govori, njihovu nadoknadu.

'Uvijek postoji mogućnost da se ne priznaju svi troškovi. Uz to, nekad bi se isplata odužila i do dva-tri mjeseca, što nas je gotovo dovodilo do ruba bankrota jer su sva naša sredstva bila uložena upravo u ovaj projekt. Taj je 'život na rubu' iznimno stresan', otkrila nam je.

Ipak, u Kliperu ni u jednom trenutku nisu požalili. Štoviše Palčić je istaknula kako bi sve potakla da još više koriste sredstva EU-a. 

Foto: Joško Šupić

'Europske fondove smatram dobrom prilikom da se investira u dobre ideje. Zamašnjak su za korak dalje tvrtkama, ustanovama i organizacijama. 

Moj je savjet da se prvo dobro upoznaju s projektnim partnerima jer je iznimno važno da postoji dobra timska sinergija. Ako vam oni ne pošalju dokumentaciju ili informacije koje vam trebaju, ne možete završiti izvješće, odnosno nedostaju vam projektni elementi i vi kao nositelj patite - izgubit ćete novac koji ste uložili. 

Drugi je savjet osigurati se projektnim stručnjacima, osobito kada prvi put provodite projekt, odnosno tvrtkom koja se bavi europskim fondovima. Trošak njihovog angažmana može se ugraditi u proračun projekta, što znači da vas neće koštati, a uz njih ćete puno naučiti i spavati mirnije jer znate da će ZNS biti zadovoljavajući', zaključila je. 

***

Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.