Stanje u ribarstvu: Sve veće promjene u moru, sve manje ribara i radne snage, uz sve veće troškove i više administracije

More je toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao dodatan su razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja generalno pogađa hrvatsko gospodarstvo. Dodatno, hrvatski ribari su opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote. Problemi ribarske svakodnevnice bit će tema i ovogodišnjeg, 28. Susreta ribara Hrvatske obrtničke komore, koji će se održati sljedećeg tjedna, od 6. do 8. studenoga 2025., u Novalji na otoku Pagu.

Nakon održanog stručnog dijela prošlogodišnjeg Susreta ribara doneseni su zaključci da je potrebna brža administrativna obrada zahtjeva i isplata mjera i potpora u ribarstvu; da je neophodno je izjednačavanje uvjeta zapošljavanja radne snage u ribarstvu s drugim deficitarnim zanimanjima; da je ključno intenziviranje aktivnosti izrada pravilnika i karti zaštićenih područja te kontinuirano sudjelovanje predstavnika ribara u istima; da je potrebno pojednostaviti i rasteretiti administrativne obaveze pri obavljanju ribarske djelatnosti te da je, u cilju očuvanja i poticanja marikulture, ključno nastaviti aktivnosti ublažavanja šteta nastalih predacijom orade na uzgajalištima dagnji i kamenica.

Neki od zahtjeva su ispunjeni, dok je u rad na pojedinima – poput brže administrativne obrade zahtjeva i isplate potpora  te administrativnog rasterećenja – potrebno uložiti dodatne napore.  Istovremeno, suradnja s predstavnicima državnih tijela je kontinuirana i intenzivna, a ključni zahtjevi za očuvanje i razvoj hrvatskog ribarstva i marikulture bit će i ove godine tradicionalno upućeni nadležnima na postupanje.

'Ribarstvo nije posao, ribarstvo je način života i podrazumijeva ogromnu količinu ljubavi, tvrdoglavosti i izdržljivosti. Moj kolega iz Ceha ga prigodno naziva iz šale profesionalnim oboljenjem, a ja kruhom ne sa sedam nego s deset korica. Na svima nama je dužnost i obaveza da se borimo i izborimo za interes hrvatskog ribara, a Susret se već pozicionirao kao jedno od ključnih mjesta gdje se ta borba i odvija. Tamo se žalimo i kritiziramo, ali i predlažemo i rješavamo, onako po ribarski – jasno i glasno. Siguran sam da će i ove godine odaziv biti dobar i da će se okupiti više stotina kolega iz cijele Hrvatske', najavljuje Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore.

Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, u Republici Hrvatskoj u rujnu 2025. godine, broj obrta u Cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva iznosio je 3.922. Broj obrta u navedenom cehu u odnosu na prethodni mjesec povećao se za 5 obrta odnosno 0,13 %, a u odnosu na rujan prethodne godine, broj obrta smanjio se za njih 12 odnosno 0,31 %. Udio broja obrta u Cehu ribarstva, marikulture i poljodjelstva u ukupnom broju obrta u Republici Hrvatskoj u rujnu 2024. godine iznosi 3,2 %, a u rujnu 2025. godine 2,9 %.