Završila je 2025., zbrajaju se plusevi i minusi, gleda se što se bolje moglo napraviti u prošloj godini i nastoji se složiti plan za sljedeću.
Kad pogledamo malo godinu za nama, možemo reći da je u ulagačkom smislu bila prilično uzbudljiva. Svatko tko se bavi ulaganjem poistovjećuje riječ 'uzbudljivo' s velikim promjenama na tržištima pa uzbudljivost i nije neka odlika dobrih ulagačkih godina. No, kako stvari stoje, ova će godina za dosta klasa imovine ostati u pamćenju kao dobra, ili u najmanju ruku dobra kakva je mogla biti.
U 2025. smo ušli prilično optimistično, izbor Trumpa za predsjednika SAD-a za tržište je bila dobra vijest jer su svi znali da njega može iskreno ganuti jedino dobitak ili gubitak novca, dakle tržišta su s pravom očekivala protržišnog predsjednika. I nisu se prevarila sve dok ih nije iznenadio na Liberation Day, kako ga je on nazvao, kada je pokušao učiniti Ameriku opet velikom. Pokušaj se temeljio na brutalno visokim carinama kojima je prijetio gotovo svima, a čiju je visinu neuspješno pokušao opravdati trgovinskim deficitima s određenim zemljama. Ustvari se radilo o njegovoj klasičnoj pregovaračkoj tehnici gdje je raspalio po slabima, a dogovarao s jakima. Njegova taktika ispaljivanja bombastičnih najava nakon čega bi slijedilo povlačenje, i to obično nedjeljom popodne, na društvenim mrežama dobila je i za Ameriku tako tipičnu kraticu TACO (Trump Always Chickens Out) ili kako bi mi preveli: Trump se uvijek ustrtari!
Kako su tržišta uvidjela da njegove najave carina uz puste odgode primjena i smanjivanja stopa neće izazvati globalnu kataklizmu, cijene su se oporavile i stvari su se polako vratile u normalu. Baš kao što tržište želi, vratili smo se u vječnu raspravu o makroekonomskim podacima, budućim očekivanjima i kamatnim stopama.
Ove godine neki su se hvalili prinosima fondova u CEE regiji, +45% je impresivan rezultat iz bilo koje perspektive, a pogotovo iz diverzificiranog ulaganja u dionice jedne regije. Neki su se hvalili izvedbom srebra koje je od početka godine naraslo preko 150%, neki dionicama vezanima za AI ili quantum computing čiju izvedbu je iz naše perspektive malo zasjenilo slabljenje dolara.
Ali to je sve prošlo, odnosno nebitno za budućnost. Pravo pitanje je kako se pripremiti i postaviti za sljedeću godinu? Ići za ovogodišnjim pobjednicima? Ulagati u srebro, zlato ili u AI, europsku obrambenu industriju, koje regije odnosno tržišta u razvoju odabrati te što je s robama?
Ova pitanja ostaju u zraku kao i svake godine. Predviđati tržišna kretanja je nemoguće, još je i slavni sir Isaac Newton rekao da može predviđati kretanje nebeskih tijela, ali ne i ljudsku ludost. Misleći pritom na tržišna kretanja koja su u nekim periodima bila čista definicija manije. Štoviše, spomenuti je velikan svjetske znanosti čak i izgubio dosta novca špekulirajući s dionicama. Dakle, nema načina na koji možemo predvidjeti što će se dogodine dogoditi i gdje će cijene na kraju završiti. To i daje onu čar ulaganju u usporedbi s bankovnim depozitima i sličnim ulaganjima s poznatim ishodima. Ulažući omogućavamo svome novcu da radi za nas, odnosno da traži prilike gdje će moći izvući svoj maksimum. No, taj put nije niti jednostavan niti jasan. Dapače, nekad je vrlo teško moći izdržati pogled na stanje portfelja u nekim neugodnim trenucima. No, ono što jest u našoj moći je pripremiti se na više scenarija, čitati, učiti i informirati se. A ključna riječ za svaku, pa tako i 2026. jest diverzifikacija.
Možda jedna zanimljivost za kraj, na Sv. Stipana dok sam kao i dosta mojih imenjaka uživao u bogatoj trpezi i još boljem društvu, na ono malo tržišta koja su radila, dogodio se značajan skok plemenitih metala. Tako je srebro preskočilo razinu od 80$ po unci narastavši preko 10% u danu, a zlato 2.500$ uz umjereniji rast. Svakako lijepa vijest za one koje posjeduju takvu imovinu, no ono što je meni upalo u oko jest rast jedne burzovno trgovane robe za preko 10%. Možemo govoriti o niskim volumenima i prazničnom plitkom tržištu, no svakako je zanimljivo i podsjetilo me na jednu priču o srebru. Naime, početkom 80-ih prošlog stoljeća, tri su brata Hunt kupila toliko srebra da mu se cijena u godinu dana višestruko uvećala, sa cca 5$ na cca 50$. Osim toga, imali su toliku količinu srebra da je glasoviti proizvođač nakita Tiffany dao oglas u novinama u kojem ih je prozvao za držanje tolike količine srebra! Nakon toga se dogodio pad cijena srebra, braća su izgubila velik dio svoje imovine jer su kupovali preko margin kredita, a osim toga ušli su u povijest kao osobe koje su htjele manipulirati tržištem srebra. Može se reći da su tu okladu izgubili. Svakako zanimljiva priča o mlađem bratu zlata, odnosno kamena ljubimca kako ga je nazvao Warren Buffet, a poanta je da nikad ne znamo što nam tržišta mogu pripremiti.
Stoga, želim vam sretnu i diverzificiranu 2026.!