SKUPŠTINA SD ŽUPANIJE Bez nove himne, ali s gorućim pitanjima otpada i koncesija

Fotogalerija (71)

Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije održala je prvu radnu sjednicu nakon što je konstituirana nova većina.

Prije usvajanja dnevnog reda predsjednik Skupštine Mate Šimundić predložio je da se s dnevnog reda skine prijedlog o izglasavanju nove himne Splitsko-dalmatinske županije. Umjesto aktualne pjesme 'Čuj, dozivlju časni pređi' autora Ljube Stipišića Delmate, SDP-ov Arsen Bauk predlagao je da nova svečana pjesma postane Dalmatino povišću pritrujena. No, ta ideja nije dobila podršku.

Šimundić je ocijenio da prijedlog nije primjeren, pa je predložio da se uopće ne uvrsti u dnevni red. Za takvu odluku glasovala su 27 vijećnika, čime je odbačena i mogućnost osnivanja stručnog povjerenstva koje bi odlučivalo o izboru nove himne.

Bauk je u svom obrazloženju naveo kako je sadašnja svečana pjesma izabrana još 1995. godine, ali da je javnosti slabo poznata i da se rijetko izvodi izvan protokolarnih događanja. Njegovi argumenti ipak nisu prihvaćeni i odlučeno je da se postupak promjene himne neće pokretati.

Nakon usvajanja dnevnog reda uslijedila su vijećnička pitanja, a jedno od najupečatljivijih postavila je vijećnica stranke Centar Gorana Rosandić, otvorivši temu dodjele koncesije na Benama.

– U dokumentu koji svi imamo stoji da je 'dodjela koncesije, dok se ne utvrdi status objekata na Benama, nezakonita' te da "'donošenje odluka na pomorskom dobru u uvali Bene nije sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji Grada Splita'. Što je konkretno učinjeno kako bi se ta koncesija poništila – pitala je Rosandić.

Zamjenik župana Stipe Čogelja kratko joj je odgovorio kako nitko nije utvrdio da je koncesija nezakonita.

– Niti jedna koncesija nije niti će biti izdana bez suglasnosti općina i gradova – dodao je Čogelja.

Osim pitanja koncesija, vijećnici su se dotaknuli i problema odlaganja otpada, koji i dalje opterećuje županiju.

SDP-ov gradonačelnik Makarske Zoran Paunović upozorio je kako Makarska od 1. kolovoza više nema gdje deponirati otpad unutar Splitsko-dalmatinske županije. Istaknuo je da se otpad već godinama odvozi i do 500 kilometara dalje, što iziskuje znatne financijske troškove.

Zatražio je odgovor župana Blaženka Bobana koji je naglasio kako je zbrinjavanje otpada odgovornost lokalne samouprave.

– Sutra, kada Lećevica bude gotova, imat ćemo ozbiljan problem ako na lokalnim razinama ne povećamo napore u selektiranju otpada na kućnom pragu. Makarska trenutačno odvaja tek 18 posto otpada, a trebala bi 50 posto. I vi, kao odgovorna osoba, ali i vaši prethodnici, trebate biti svjesni toga. Razgovarao sam s Ministarstvom zaštite okoliša i Fondom za zaštitu okoliša i očekujem njihove prijedloge. Otpad je problem svih nas – poručio je Boban.

Paunović mu je odgovorio kako podaci kojima on raspolaže govore drugačije.

– Makarska danas odvaja znatno više – među prvima smo u županiji po stopi odvajanja. Sudjelovali smo na sastancima u Ministarstvu i Fondu. To nije samo obveza lokalne samouprave – Županija ima ključnu i stratešku ulogu. Predugo čekamo izgradnju Lećevice. Poslali smo dopis svim legalnim odlagalištima otpada. Želim se ponašati civilizirano i ne želim, poput kolege Mira Bulja, dolaziti s otpadom bilo gdje. No, istina je da trenutno nemamo gdje s otpadom – rekao je Paunović.

Župan Boban zaključio je kako je održao sastanke s Fondom i nadležnim ministarstvom, ali da zasad ne želi javno izlaziti s mogućim lokacijama dok ne dobije službeni odgovor. Dodao je da treba provjeriti s ostalim gradovima i općinama mogu li privremeno prihvatiti otpad na svom području.

Ante Renić iz Direkta također je istaknuo problem odlaganja otpada te je istaknuo da Karepovac do kraja godine neće više imati kapaciteta za prihvat otpada, na što je župan odgovorio da su u razgovorima s nadležnim institucijama kako bi se našle lokacije u granicama županije i izvan nje, na kojima se neko vrijeme može odlagati otpad.

10.50 - Matejas Jozipović iz Nezavisne liste mladih oštro je kritizirao županijsku vlast zbog, kako je rekao, vrlo lošeg stanja škole u Makarskoj. Nazvao ju je najgorom školom u Hrvatskoj te upitao kada će se konačno pristupiti njezinoj obnovi i rekonstrukciji. Pritom se zapitao je li razlog izostanka ulaganja činjenica da u Makarskoj na vlasti nije HDZ.

Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, odgovorio je da je Splitsko-dalmatinska županija školu prijavila na natječaj za energetsku obnovu te izrazio nadu da će radovi započeti do početka nove školske godine. Naglasio je kako nikada nije rečeno da će radovi biti dovršeni do tada, budući da to nije bilo moguće zbog zakonskih procedura javne nabave koje prethode početku izvođenja radova.

Na pitanje iz redova HDZ-a, župan Blaženko Boban najavio je da će svi srednjoškolci u Splitsko-dalmatinskoj županiji dobiti besplatne udžbenike, odnosno da će se roditeljima subvencionirati njihova nabava. Procijenio je da će mjera stajati oko 2,3 milijuna eura. Jedino bi Grad Split trebao sam financirati udžbenike za svoje učenike, dok će Županija pokriti trošak za sve ostale. Župan je najavio da će se u idućim danima raspraviti sa splitskim gradonačelnikom Tomislavom Šutom na tu temu, a u petak zasjeda i Gradsko vijeće Splita na kojem će se u rebalansu proračuna naći ta mjera. 

Tijekom vijećničkih pitanja oglasio se i Igor Skoko iz stranke Centar, koji je upozorio na, kako tvrdi, sumnjivo izdavanje građevinske dozvole za tvrtku Beton Šolta, u vlasništvu braće splitskog gradonačelnika Tomislava Šute.

Skoko je rekao da je fascikl zahtjeva za dozvolu čak tri godine stajao prazan, bez ijednog dokumenta, a potom je u listopadu prošle godine brzo popunjen te je dozvola izdana u vrlo kratkom roku.

– Kako je moguće da betonara dobije građevinsku dozvolu bez priključka na električnu energiju, te s planom vodoopskrbe putem cisterne? – upitao je, između ostalog, Skoko.

Mario Radevenjić, pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, odgovorio je da trenutačno imaju 1.600 aktivnih predmeta te da ne može znati sve detalje.

– Dozvola nije čekala tri godine. Prvotni zahtjev je odbijen, a nakon žalbe Ministarstvo je predmet vratilo na ponovno odlučivanje, nakon čega je dozvola izdana. Ako je riječ o montažnom objektu, provjerava se mogućnost priključenja na infrastrukturu. U ovom slučaju predviđen je priključak na agregat i vodoopskrba putem kišnice ili cisterne, što nije protivno nijednom zakonskom postupku – rekao je Radevenjić te istaknuo kako nije točno da se baš ništa nije radilo na dozvoli pune tri godine. 

Vijećnik Bojan Ivošević otvorio je pitanje vezano uz fresku Joke Kneževića, koja je nedavno otkrivena tijekom radova u prizemlju sjevernog krila zgrade Županije. Također se osvrnuo na angažman arhitektice Mariane Bucat za projektiranje glavnog ulaza u zgradu Županije.

– Iz medija smo saznali za fresku, ali i da je projektiranje ulaza povjereno Mariani Bucat, odnosno Arhitektonskom kolektivu. Zanima me kako je taj posao ugovoren, koja je vrijednost ugovora i je li provedena javna nabava? Ako nije, tko je odabrao arhitekticu i prema kojim kriterijima, s obzirom na neke problematične slučajeve njezina rada na zaštićenim područjima, s kojima su službenici Županije navodno upoznati? – upitao je Ivošević.

Odgovorila mu je pročelnica Upravnog odjela za upravljanje nepokretnom imovinom, izgradnju i imovinsko-pravne poslove Anamarija Bralić Silić.

– Trenutačno ne mogu iznijeti točne podatke, ali mogu potvrditi da je za sve postupke provedena javna nabava, pa tako i za ovaj. Ne mogu vam sa sigurnošću reći detalje, ali koliko znam, izabrana je arhitektica koja je ponudila daleko najnižu cijenu, negdje oko 5.000 eura. Sve ću vam dostaviti i pisanim putem – rekla je Bralić Silić.

Iscrpljena su novinarska pitanja i krenula je rasprava po točkama dnevnog reda. 

12.40 - Predsjednica Savjeta za socijalnu skrb Splitsko-dalmatinske županije Snježana Čotić predstavila je Županijskoj skupštini Prijedlog odluke. o donošenju Socijalnog plana Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2025. – 2027.

Istaknula je kako plan ima četiri posebna cilja: povećanje dostupnosti socijalnih usluga za djecu i mlade, zatim za odraslo stanovništvo, podizanje kvalitete skrbi za starije osobe te unaprjeđenje socijalnih usluga kroz jačanje ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta u sustavu socijalne skrbi.

Gordana Rosandić iz Centra izrazila je nezadovoljstvo dokumentom, ustvrdivši kako ne donosi konkretna rješenja niti odgovara na ključne probleme. Kao primjer navela je kronični nedostatak psihologa u školama, ali i činjenicu da Split još uvijek nema studij logopedije, iako tržište vapi za logopedima.

U ime Kluba vijećnika Mosta govorila je Milija Baldić-Lukšić.

– Po meni je ovo analiza stanja u SDŽ. Ne znam je li intencija da se prvo utvrdi stanje, a potom izradi akcijski plan. Ako nije tako, bojim se da nećemo daleko stići – kazala je, među ostalim, Baldić-Lukšić.

Slično razmišlja i Ružica Jakšić iz SDP-a, koja smatra da se ne radi o pravom planu, nego tek o prikazu postojećeg stanja. Upozorila je da statistike iz plana pokazuju porazno stanje i smatra ih dokazom da županijska vlast ne radi svoj posao. Dokument, kaže, može poslužiti kao svojevrsna optužnica protiv aktualne vlasti.

Oporbeni vijećnici uglavnom su dijelili stav da Socijalni plan nije dovoljno konkretan te da više djeluje kao izvješće o stanju nego kao dokument s jasnim mjerama i ciljevima.

Bojan Ivošević među ostalim je istaknuo kako bi mjera besplatnih udžbenika trebala biti usmjerena isključivo na socijalno ugrožene obitelji, a ne na sve učenike.

Matejas Jozipović iz Nezavisne liste mladih otvorio je pitanje socijalne osjetljivosti pri dodjeli dozvola na pomorskom dobru, koje se temeljem javnog natječaja dodjeljuju na razdoblje od dvije do pet godina. Smatra da bi se u pravilnik trebalo uvrstiti kriterij koji bi barem simbolično vrednovao stalni boravak na području određene općine, kako bi lokalno stanovništvo imalo makar malu prednost.

Pozvao je vijećnike koji su ujedno i saborski zastupnici da na tu temu razgovaraju s resornim ministrom. Kao ilustraciju naveo je slučaj s makarske rivijere, gdje je – prema njegovim riječima – posao na pomorskom dobru dobila osoba iz Poljske, a ne netko s tog područja.

– Ako se gleda kroz prizmu prihoda i egzistencije domaćeg stanovništva, to je pitanje i socijalne dimenzije. Nekima je to jedini izvor prihoda – zaključio je Jozipović.

Prijedlog je jednoglasno usvojen. 

14.10 - Županijska skupština jednoglasno je prihvatila tehničku odluku o izmjenama statuta domova za starije osobe u Splitu (Lovret), Visu i Makarskoj. Promjena se odnosi isključivo na naziv ustanova – iz imena se uklanja pojam 'nemoćne', pa će se ubuduće zvati jednostavno: Domovi za starije osobe. Jednako jednoglasna podrška dobila je i iduća točka – odluka o nabavi masenog spektrometra vrijednog 250 tisuća eura za Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, poznat i kao 'Higijenski'.