Prometni stručnjak Željko Marušić za AutoPortal je prokomentirao tešku prometnu nesreću u Sv. Filipu i Jakovu gdje su poginule dvije osobe.
'U Kazneni zakon treba uvesti članak koji bi definirao najteže, izravno pogibeljne prometne prekršaje – 'Ubojstvo u pokušaju u cestovnom prometu'. Odnosilo bi se na prekoračenje brzine za više od 100 km/h…
Za loše stanje sigurnosti cestovnog prometa kriv je i manjkav Zakon o sigurnosti prometa na cestama, a i nelogično, neodgovorno izvještavanje nakon prometne nesreće:
Očevidom je utvrđeno da vozač motocikla nije prilagodio brzinu stanju i uvjetima na kolniku. Navodno se kretao brzinom od preko 160 km/h.
Molim?!
Naravno da motociklist nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti, čime je počinio prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, članak 51. stavak 1, ali prvenstveno je brutalno, smrtonosno prekoračio ograničenje brzine u naselju, članak 53. stavak 2, čime je počinio i kazneno djelo 'Obijesna vožnja u cestovnom prometu', Kazneni zakon:
Članak 226.
Sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći … brzinom koja prelazi 50 km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu … i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
Članak 227.
(1) Sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazove opasnost za život ili tijelo ljudi … pa zbog toga prouzroči tešku tjelesnu ozljedu druge osobe … kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1 ovog članka počinjeno iz nehaja, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine
(6) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2 ovog članka prouzročena smrt jedne ili više osoba počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
To piše u zakonu. Problem je što je Zakon o sigurnosti prometa na cestama, člankom 53. stavak 3: 'Novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 2650,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju do 60 dana kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine' te Kazneni zakon, Članak 226. (gore) gornju razinu prekoračenja dopuštene brzine definiraju s 50 km/h.
Krajnje neodgovorni motociklist je prošlog vikenda u naseljenom mjestu, Sv. Filipu i Jakovu, vozio brzinom za više od 100 km/h iznad dopuštene! A to nije dvostruko opasnije od krajnje definiranog brzinskog prekoračenja, nego četverostruko. Kinetička energija i pogibeljnost u nesreći rastu s kvadratom brzine, a kako sposobnost uočavanja drugih sudionika u prometu (konkretno zlosretnog češkog pješaka) tada praktički pada na nulu, jer mu vozilo dolijeće iz nevidljivog područja prelazeći gotovo 50 metara u sekundi (!), rizik smrtonosne nesreće raste višestruko u odnosu na zakonski definiranu krajnju razinu u zakonu.
Problem je što motociklisti razmjerno često bezobzirno na sličan način brutalno krše prometne propise i ograničenje brzine u naseljenom mjestu. Zbog toga je nužno sljedeće:
1. U Kazneni zakon treba uvesti članak koji bi definirao najteže, izravno pogibeljne prometne prekršaje – “Ubojstvo u pokušaju u cestovnom prometu”. To bi se odnosilo na prekoračenje brzine za više od 100 km/h, prolazak kroz crveno svjetlo punom brzinom, pretjecanje kolone uz prekoračenje brzine za više od 50 km/h, prolazak preko zebre uz prekoračenje brzine za više od 50 km/h… Kazna treba biti tri do osam godina zatvora, novčana kazna 3000 do 8000 eura, poništavanjem vozačke dozvole i doživotna zabrana polaganja vozačkog ispita te trajno oduzimanje vozila, neovisno o tome tko je vlasnik.
2. Zakon o sigurnosti cestovnog prometa treba dopuniti novim člankom: 'Pravo prvenstva prolaza oduzima se vozaču vozila koji počini prekršaj po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama čl. 54. st. 2 ili kazneno djelo Obijesna vožnja, Kazneni zakon, čl. 226.'
Točka 2 nužna je jer je apsurdno navoditi da je pješak prelazio državnu cestu D-8 u Sv. Filipu i Jakovu izvan zebre, kad je to uobičajeno u praktički svim mjestima kroz koje prolazi državna cesta D-8, a u većini mjesta kroz koje prolazi 'Jadranska magistrala' pješačkih prijelaza ni nema. Pješak očekuje vozilo koje nailazi brzinom do 15 metara u sekundi, a no one koji voze trostruko brže.
Problem je i u uključivanjem u u promet. Kako netko može biti kriv ako uključivanjem na državnu cestu ne propusti vozilo koje nalijeće toliko brzo da ga pravodobno ne može ni uočiti?!
Uz to treba poboljšati i intenzivirati kontrole poštivanja Zakona o sigurnosti prometa na cestama, posebice brzinu motocikala, postavljenjem fiksnih i pokretnih nadzornih kamera, uvođenjem kontrole dronovima te češćim i učinkovitijim policijskim patrolama.'