Projekt 'Povratak korijenima' povezuje 3,2 milijuna iseljenih Hrvata s njihovim korijenima

Fotogalerija (20)

Predstavnicima gradova, općina, turističkih zajednica i vodiča predstavljen je u Palači Milesi u Splitu projekt 'Povratak korijenima'. Riječ je o projektu Splitsko-dalmatinske županije, čiji je cilj očuvanje i promocija lokalne povijesti kroz razvoj genealoškog turizma te povezivanje s 3,2 milijuna iseljenih Hrvata.

'Kroz projekt se namjerava educirati i osposobiti licencirane turističke vodiče s područja Splitsko-dalmatinske županije da izrade tematske turističke ture na temu iseljeničkih priča i tako postanu poveznica između hrvatskih iseljenika i njihovog ili zavičaja njihovih predaka. Ideja je, nadalje, formirati registar 'Povratak korijenima' - jedinstvenu digitaliziranu bazu podataka o osobama i literaturi vezanoj uz lokalnu povijest, koja će služiti kao temelj za daljnje aktivnosti u očuvanju i prezentaciji naše baštine i pomoći svima koji budu izrađivali svoje obiteljsko stablo da na brži i jednostavniji način dođu do svojih korijena. Projektom se, k tome, želi potaknuti lokalne vlasti da imenuju koordinatora za suradnju s licenciranim turističkim vodičima i istraživačima korijena te doprinesu razvoju genealoškog turizma u Hrvatskoj i očuvanju lokalne povijesti', naveli su predstavnici. 

Okupljene na predstavljanju pozdravili splitsko-dalmatinski dožupan Stipe Čogelja i pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Matea Dorčić. Naglasili su kako Splitsko-dalmatinska županija pokazuje senzibilitet prema iseljenim Hrvatima te razvija projekte koji potiču očuvanje baštinskih priča i lokalne povijesti.

Vladimir Matek - po struci liječnik, a po iskustvu ugledni diplomat, novinar i publicist, koji aktivno istražuje povijest i rodoslovlje -razradio je temu 'Važnost očuvanja lokalne povijesti'. Progovorio je o važnosti lokalne povijesti i baštine kao jednog od elemenata identiteta zajednice, pa i šire, onog nacionalnog, te koji sve izvori mogu biti od koristi za istraživanje povijest - priče, nadbiskupski arhivi, državni arhivi, bilježnički spisi. 

'Ljudi su sastavni element povratka korijenima jer bez znanja što se događalo s ljudima i kako su živjeli - ne može se shvatiti što je bila povijest neke obitelji ili nekog kraja. Kako proučiti tu povijest? Isključivo na temelju pisanih dokumenata jer se znalo dogoditi da mitovi i legende postaju obiteljske priče koje nemaju veze s realnošću. Na sreću postoji još uvijek puno sačuvanih dokumenata, od kojih su mnogi i digitalizirani. Nadam se da će projekt 'Povratak korijenima' zaživjeti s gostima koji dolaze s raznih strana svijeta te biti dignut na višu razinu i uživati podršku lokalne samouprave', kazao je. 

Voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika Ante Ćaleta pojasnio je sudionicima kako su iseljavanja i povratci oblikovali naš identitet te kako genealoški turizam može postati snažan alat u povezivanju iseljene i domicilne Hrvatske.

'Hrvatska je prošla pet iseljeničkih valova: od prvog koji je krenuo od 1880-ih i koji je Hrvate naselio po Latinskoj Americi, pa sve do najnovijeg vala, nakon 1990-ih, kada Hrvati sele u Njemačku, Švicarsku, Austriju, Kanadu, Australiju i Novi Zeland. Hrvatska matica iseljenika kroz svoje aktivnosti promiče priče iseljenih Hrvata i povezuje ih s njihovih korijenima', naveo je. 

Kako bi projekt 'Povratak korijenima' zaživio na lokalnoj razini, ključno je uključivanje jedinica lokalne samouprave, o čemu je pričala voditeljica projekta Renata Tešija, predstavnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije. Predstavila je ciljeve projekta te pojasnila koje su sve aktivnosti planirane na razvoju projekta - od edukacija, izrada turističkih tura za iseljenike, stvaranje registra 'Povratak korijenima' do umrežavanja općina, gradova i TZ-ova na ovom projektu.