Danas se u Katoličkoj crkvi obilježava svetkovina Tijelova, punim nazivom Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Ovaj blagdan se tradicionalno slavi u četvrtak koji slijedi nakon svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Tijelovo je usmjereno na spomen ustanovljenja Euharistije, koje se dogodilo na Veliki četvrtak, i ima osobito značenje za Katoličku crkvu kao čin slavljenja stvarne prisutnosti Isusa Krista u euharistijskim prilikama kruha i vina.
Ova svetkovina počela se obilježavati još u 13. stoljeću, dok se na čitavo područje zapadnog kršćanstva proširila u 14. stoljeću.
Sve je poteklo iz viđenja augustinske redovnice, svete Julijane, iz samostana pokraj Liegea u Belgiji. U jednom od svojih viđenja, sveta Julijana ugledala je puni mjesec s mrljom na njemu. Taj prizor protumačila je kao simbol Crkve u kojoj nedostaje poseban blagdan posvećen čašćenju Presvetog oltarskog sakramenta. Potaknuta tim iskustvom, obratila se mjesnom biskupu koji je na njezinu zamolbu uveo blagdan u svojoj biskupiji pod nazivom Blagdan Euharistije. Julijana i njezini suvremenici nastavili su aktivno promicati ideju tog blagdana s težnjom da on jednog dana bude prihvaćen u cijeloj Crkvi.
Još jedan važan događaj pridonio je dubljoj pobožnosti prema Tijelu i Krvi Kristovoj - euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u talijanskom mjestu Bolsena. Tijekom mise, jedan svećenik koji je u srcu sumnjao u stvarnu pretvorbu kruha i vina, svjedočio je kako iz posvećene hostije počinje kapati krv, koja je tekla po oltaru. Taj trenutak ostavio je snažan dojam na vjernike i svećenstvo te dodatno učvrstio vjeru u euharistijsku prisutnost Krista.
Sličan čudesan događaj zabilježen je i 1411. godine u Ludbregu u Hrvatskoj. Tijekom svete mise, u trenutku pretvorbe - kada se prema vjerovanju Crkve, snagom riječi svećenika i djelovanjem Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Kristovu - svećenik je posumnjao u to otajstvo. U tom času, u kaležu se pojavila prava krv. Preplašen i zatečen prizorom, svećenik je brzo spremio kalež s krvlju iza oltara i nastavio misu.
Papa Urban IV. je 1264. godine izdao bulu kojom je imao namjeru uvesti blagdan Euharistije za cijelu Katoličku crkvu. Međutim, njegova smrt ubrzo nakon toga onemogućila je potpunu provedbu te odluke. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. ostvaruje tu nakanu i službeno širi blagdan Tijelova na cijelu Rimokatoličku crkvu.