POVJESNIČAR PITA POLITIČARKU: Saborska zastupnice, kako objašnjavate hrvatski grb s prvim bijelim poljem kraj Tita i prvim crvenim uz Pavelića?

Očekivano, odmah nakon donošenja Deklaracije HAZU o hrvatskom povijesnom grbu 5. lipnja ove godine, koja je za cilj imala istaknuti jednako legitimnu uporabu obiju varijanti početnog polja (srebrnog ili 'bijelog', kao i crvenog - bez ideoloških dodataka) u javnosti su se počeli javljati glasovi odobravanja (koji pretežu), ali i pokude - iz različitih pozicija, ali ipak usmjerenih na samu instituciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao inicijatora održavanja znanstvenog skupa na kojem je navedena deklaracija donesena. Ukratko, dosadašnja kritika deklaracije nije usmjerena na znanstvene, historiografske zaključke koje taj dokument sadrži i ističe, nego se jednostavno iznosi negativan stav o djelovanju same HAZU, pa bi slijedom toga (kako zaključuju neki pojedinci) i stav kojeg je ta ustanova ovom deklaracijom iznijela, jednostavno bio bezvrijedan i u konačnici nevažan.

Tekst Deklaracije HAZU o hrvatskom grbu donesene 5. lipnja 2025. godine u Zagrebu

U svakom slučaju, pohvale i pokude koje imaju najveći odjek u javnosti su one političkog usmjerenja, a među te svakako spada i izjava saborske zastupnice GLAS-a Anke Mrak Taritaš kojom je 'Deklaraciju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti o hrvatskome povijesnom grbu' opisala kao 'sramotni apologetizam ustaških simbola' zaključivši: 'I danas se taj grb pokazuje i koristi kao simbol NDH i ustaštva, i to znaju i oni koji to rade. Znaju to i skandalozni mozgovi iz HAZU-a koji kvazi-intelektualnim i kvazi-znanstvenim baljezganjem relativiziraju jedan od najjasnijih simbola NDH, satelitske države nacističke Njemačke'.

Državno vodstvo i razdragano mnoštvo zajednički okupljeno pod zastavama Republike Hrvatske prilikom podizanja prve službene zastave suvremene Hrvatske (Zagreb, 25. srpnja 1990.) na kojima prevladava 'povijesni hrvatski grb' s početnim srebrnim ('bijelim') poljem

Naime, riječ je - prema navedenoj zastupnici GLAS-a - o hrvatskom šahiranom grbu s početnim srebrenim odnosno, laički rečeno 'bijelim' poljem (bez bilo kakvih ideoloških dodataka - koji se u izjavi Mrak Taritaš uopće ne spominju!), što se može zaključiti iz njenih sljedećih izrečenih rečenica: 'Nakon što smo se nagledali i naslušali političke relativizacije grba s početnim bijelim poljem, sada mu institucija, koja bi trebala biti naša najuglednija znanstvena institucija, daje i rehabilitaciju s uzvišenim znanstvenim prizvukom i predznakom. Jer, ako ugledni znanstvenici kažu da je grb s bijelim poljem u redu, onda je valjda tako'.

Podizanje prve službene zastave Republike Hrvatske (bez socijalističkih obilježja) ispred zgrade Sabora 25. srpnja 1990.: na zastavi je državni grb s početnim srebrnim ('bijelim') poljem odnosno 'povijesni hrvatski grb', kako je definiran amandmanima na Ustav SR Hrvatske

Međutim, štovana zastupnica zaboravlja, iako bi to svakako trebala znati, s obzirom na funkciju koju obavlja - zastupnice u Saboru Republike Hrvatske, kako je upravo navedeni heraldički znamen (šahirani grb početnog srebrnog polja bez ideoloških dodataka - ili 'grb s bijelim poljem' kako je sažeto rekla) bio na prvoj službenoj zastavi države u kojoj ona trenutno obnaša dužnost saborske zastupnice. Naime, kada se dana 25. srpnja 1990. godine na Trgu svetog Marka u Zagrebu po prvi put svečano zavijorila prva službena crveno-bijelo-plava zastava Republike Hrvatske, na njoj se isticao upravo i samo taj šahirani grb početnog srebrnog polja bez ikakvih dodataka, dakle povijesni hrvatski grb!

Partizansko korištenje šahiranog grba Hrvatske s početnim srebrnim ('bijelim') poljem i bez ideoloških dodataka na hrvatskoj trobojnici prilikom ulaska jedinica u Karlovac krajem Drugog svjetskog rata (izvor: Kafotka.net): izdvojeni detalj zastave u povorci iza koje se uočava transparent posvećen 'drugu Titu'

Nadalje, u svim državnim tvorbama koje su državnopravno prethodile današnjoj Republici Hrvatskoj - od Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), preko Narodne Republike Hrvatske (29. studenoga 1945.-1963.) do Federalne Države Hrvatske (9. svibnja 1944. - 29. studenoga 1945.) također bi mogli ustanoviti uporabu takvog grba , iako u periodu od 1947. do 1990. u službenom obliku s određenim ideološkim dodatcima (komunističko-socijalističkim). Tako je primjerice poznata fotografija na kojoj se kolona partizana (tj. boraca i pristaša antihitlerovske Federalne Države Hrvatske) početkom svibnja 1945. godine, predvođena Većeslavom Holjevcem, približava Karlovcu, kojeg su prethodno napustile snage osovinske Nezavisne Države Hrvatske. Na toj fotografiji u rukama mlade partizanke jasno se vidi hrvatska trobojnica na kojoj je grb s početnim srebrnim ('bijelim') poljem - dakle istovjetna zastavi od 25. srpnja 1990.!

Socijalističko znakovlje Narodne Republike Hrvatske (prvo slijeva), uz znakovlje NR Srbije i NR Slovenije izloženo na državnoj paradi u Beogradu prigodom obilježavanja Međunarodnog praznika rada 1. svibnja 1960.; navedeno znamenje isklesano na spomeniku poginulim partizanima na otoku Hvaru pri čemu je prvo polje hrvatskog grbovnog štita glatko i uzdignuto, tj. prikazano kao srebrno ili 'bijelo', sukladno već navedenom primjeru iz svibnja 1945. godine

Također, nakon Drugog svjetskog rata komunistički režim u Jugoslaviji je znamenju koje se u Ustavu NR Hrvatske iz 1947. navodi kao 'historijski (ili povijesni - op.a.) hrvatski grb' službeno pridodao vlastita socijalistička (totalitarna) obilježja među kojima se svakako isticala karakteristična crvena zvijezda petokraka, korištena tijekom Drugog svjetskog rata kao opća ratna oznaka partizanskog pokreta, ali isto tako (do 1947.) kao glavni element državnog znakovlja FD i NR Hrvatske. No, samim tekstom Ustava Narodne Republike Hrvatske iz 1947. godine početno polje hrvatskog grba nije bilo točno definirano, pa u praksi također nalazimo i primjere s početnim srebrnim poljem - ili 'grb s bijelim poljem', kako ga naziva gospođa Mrak Taritaš. Prema tome, takav grb se - nakon Federalne Države Hrvatske (neslužbeno) - koristio kontinuirano (i službeno s ideološkim dodatcima) i u Narodnoj Republici Hrvatskoj.

Delegacija SR Hrvatske prilikom zasjedanja Vijeća Republika i Pokrajina Skupštine SFR Jugoslavije te prvi jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito 1. rujna 1961. (na otvaranju konferencije Pokreta nesvrstanih) pod grbom Hrvatske s početnim srebrnim ('bijelim') poljem (uz socijalističke ideološke dodatke - snopovi žitnog klasja, željezni nakovanj, zvijezda petokraka) sukladno primjeru iz 1960. godine

Niti ustavnim preoblikovanjem Narodne Republike Hrvatske u Socijalističku Republiku Hrvatsku 1963. godine u najvišim državnim strukturama komunističke Jugoslavije nije napuštena praksa povremenog korištenja hrvatskog grba s početnim srebrnim poljem - ili 'grba s bijelim poljem' (s navedenim dodatcima), kako kaže cijenjena zastupnica u saboru Republike Hrvatske. Primjerice, na fotografiji koja prikazuje delegaciju SR Hrvatske u Vijeću Republika i Pokrajina Skupštine SFR Jugoslavije prilikom jednog zasjedanja Vijeća na zidu dvorane se uočava državno znakovlje koje uz socijalističke simbole sadrži i istaknuti šahirani grb s početnim srebrnim ('bijelim') poljem. Štoviše, pod takvim grbom (u okviru znakovlja NR Hrvatske) je i sam Josip Broz Tito (diktator i doživotni predsjednik Jugoslavije) 1. rujna 1961. godine održao svoj govor na otvaranju konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu.

Francusko izdanje Ustava SFR Jugoslavije iz 1974. u kojem je prikazana varijanta grba SR Hrvatske sa srebrno-crvenim razmještajem polja šahiranog štita (uz socijalističke ideološke dodatke), odnosno početnim 'bijelim' poljem hrvatskoga grba, sukladno primjerima iz 1960. i 1961. godine; Istovjetni grb (dolje desno) na onovremenoj ilustraciji edukativnog sadržaja

Osim toga, šahirana polja u znamenu socijalističke Hrvatske nakon II. svjetskog rata bila su smještena na grbovnom štitu svojevrsnog 'trorogog' oblika, koji je simbolično podsjećao na specifične troroge partizanske kape tijekom Drugog svjetskog rata (po uzoru na neke interbrigadiste Španjolskoga građanskog rata 1936.-1939.). Takav oblik štita nije se mijenjao ni donošenjem novih ustava 1963. i 1974. godine. Štoviše, primjerice francusko izdanje Ustava SFR Jugoslavije iz 1974. godine (prema kojem je Hrvatska zasnivala svoje pravo na otcijepljenje od SFRJ) ilustrativno prikazuje varijantu grba Socijalističke Republike Hrvatske upravo sa srebrno-crvenim razmještajem polja šahiranog štita, odnosno početnim srebrnim poljem hrvatskoga grba - ili 'grb s bijelim poljem' (s dodatcima), prema zastupnici Mrak Taritaš.

Primjeri uporabe 'povijesnog hrvatskog grba' s početnim srebrnim ('bijelim') iz državnog znamenja socijalističke Hrvatske, ali bez ideoloških dodataka. Isti znamen na zastavi pristaša tzv. Hrvatskog proljeća 1971.-1972. te na predsjedničkoj lenti Franje Tuđmana 30. svibnja 1990. – u kojem slučaju je imao ulogu neslužbenog grba Socijalističke Republike Hrvatske!

Grbovni štit 'trorogog' oblika i sa srebrno-crvenim rasporedom šahiranih polja, tj. početnim 'bijelim' poljem u državnom znamenju socijalističke Hrvatske, se - u nekim slučajevima (no bez ideoloških dodataka!) - primjenjivao i prije no što su iz državnog znakovlja socijalističke Hrvatske 25. srpnja 1990. konačno izuzeti ideološki simboli socijalizma/komunizma, čime je ujedno oblikovan prvi grb Republike Hrvatske, ili 'grb s bijelim poljem'. Primjerice, takav oblik državnog heraldičkog znamena je vidljiv na predsjedničkoj lenti Franje Tuđmana prilikom konstituiranja Sabora 30. svibnja 1990. godine, ali i dva desetljeća prije - na nacionalnim zastavama korištenima tijekom tzv. Hrvatskog proljeća 70-ih godina XX. stoljeća! Budući je bio korišten prilikom konstituiranja Sabora 30. svibnja 1990. godine (upravo onog u kojem trenutno djeluje i zastupnica Mrak Taritaš), može se zaključiti kako je 'grb s bijelim poljem' (kako kaže gospođa zastupnica!) u to vrijeme bio i neslužbeni znamen tadašnje Socijalističke Republike Hrvatske, koja je još uvijek bila u sastavu SFR Jugoslavije.

Primjeri korištenja 'povijesnog hrvatskog grba' odnosno prvog grba Republike Hrvatske s početnim srebrnim ('bijelim') poljem na 'trorogom' štitu (koji svoje korijene ima u socijalističkom periodu) početkom 90-ih godina XX. stoljeća. Isti znamen na tadašnjim policijskim kapama te u znakovlju tada osnovanih hrvatskih redarstvenih i vojnih postrojbi

Amandmanima na postojeći Ustav SR Hrvatske 25. srpnja 1990. iz naziva države je ispušten pridjev 'socijalistička', a iz državnog znamenja su izostavljene dopune iz socijalističkog perioda. Tada je određeno da 'osnovicu' grba čini 'povijesni hrvatski grb' (tj. samo šahirani štit bez dodataka) koji se 'sastoji od 25 crvenih i bijelih polja'. Nakon što su socijalistička obilježja iz državnog znamenja bila u konačnici odbačena krajem srpnja 1990. grb Republike Hrvatske s početnim srebrnim poljem na 'trorogom' štitu (ili 'grb s bijelim poljem') korišten je (povremeno) i na policijskim kapama tijekom srpnja/kolovoza iste godine, ali i u okviru znakovlja pojedinih hrvatskih redarstvenih i vojnih postrojbi tijekom Domovinskog rata (1990.-1995.), primjerice Antiterorističke jedinice Lučko (utemeljene 7. rujna 1990.) te 1. bojne IV. gardijske brigade iz Splita (ustrojene 1. lipnja 1991.).

Čelni ljudi Republike Hrvatske 90-ih godina prošloga stoljeća s lijeva na desno: Franjo Tuđman, Josip Manolić i Janko Bobetko – tijekom Drugog svjetskog rata istaknuti sudionici partizanskog antihitlerovskog pokreta te dio poratnih struktura FD Hrvatske, NR Hrvatske i SR Hrvatske. Franjo Tuđman pored zastave Hrvatske na kojoj je grb s početnim srebrnim ('bijelim') poljem, 1990.

Neki od čelnih ljudi Republike Hrvatske, u kojoj je krajem srpnja 1990. godine kao prva državna zastava istaknuta upravo trobojnica sa šahiranim grbom početnog srebrnog polja - bez ideoloških dodataka (ili 'grb s bijelim poljem', kako kaže Mrak Taritaš), bili su tijekom Drugog svjetskog rata istaknuti sudionici upravo antihitlerovskog partizanskog pokreta (a nikako ustaškog!), primjerice: Franjo Tuđman (prvi predsjednik Republike), Josip Manolić (prvi potpredsjednik, drugi predsjednik Vlade i prvi predsjednik Županijskog doma Sabora) i Janko Bobetko (drugi načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske). Osim toga, navedene osobe su također bile i dio poratnih struktura FD Hrvatske, NR Hrvatske i SR Hrvatske, a nikako Nezavisne Države Hrvatske tj. 'NDH' - koju u svojoj izjavi navodi gospođa zastupnica.

Grbovi Hrvatske s početnim srebrnim poljem 1990. godine: 'trorogi' oblik štita na predsjedničkoj lenti koju je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman koristio u hrvatskom Saboru 30. svibnja 1990. godine (Foto: Wikipedija); na tada službenoj zastavi Republike Hrvatske pored koje je bista dugogodišnjeg jugoslavenskog predsjednika i diktatora Josipa Broza Tita (Zagreb, jesen 1990. – na ustupanju fotografije zahvaljujem Marijanu Lipovcu)

Iz ovih primjera je vidljivo kako su šahirani grb Hrvatske s početnim srebrnim poljem (ili 'grb s bijelim poljem') kontinuirano koristile strukture Federalne Države Hrvatske (1944.-1945.), Narodne Republike Hrvatske (1945.-1963.) i Socijalističke Republike Hrvatske (1963.-1990.), odnosno komunističke vlasti Hrvatske proistekle iz antihitlerovskog partizanskog pokreta tijekom Drugog svjetskog rata. Iako su to uglavnom činile uz ideološke dodatke (službeno od 1947. do 1990.) može se zaključiti kako im korištenje upravo te varijante hrvatskog grba nije bilo odiozno od 1944./1945. pa sve do 1990. godine. Dapače, upravo je takav grb (bez ideoloških dodataka) bio inauguriran na prvoj službenoj zastavi Republike Hrvatske, koju su također predvodili pripadnici ratnog partizanskog pokreta.

Ilustracija državnih znamenja ND Hrvatske prihvaćenih krajem travnja 1941. u kojima se neizostavno ističe simbol Ustaškog pokreta – plavo slovo U unutar tropletne vitice. Rekonstrukcija znamenja Ustaškog pokreta koje je od 30-ih godina XX. stoljeća sadržavalo plamteću bombu s 5x5 šahiranim štitom umetnutu unutar plavog slova U

No, kako je doista izgledao heraldički 'simbol NDH i ustaštva' kojeg navedena zastupnica izjednačava s 'grbom s bijelim poljem', odnosno navodi kako se upravo 'taj grb pokazuje i koristi kao simbol NDH i ustaštva'? Tako je prvim člankom zakonske odredbe ND Hrvatske s kraja travnja 1941. godine propisan službeni grb nove države, kojeg je tvorio tradicionalni hrvatski šahirani grb dopunjen prepoznatljivim znakom Ustaškog pokreta (tj. modrim slovom 'U') u dodatku nakita. Sam tekst odredbe glasi: 'Grb Nezavisne Države Hrvatske je štit s 25 četvorinskih polja, bijelih (srebrnih) i crvenih (boje krvi), poredanih naizmjence u pet redova tako, da je početno polje bijelo (srebrno). Nad grbom je znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice iste crvene boje, koja uokviruje bijelo polje, u kojem je veliko slovo U tamno modre boje'. Prema tome, 'simbol NDH i ustaštva' i 'jedan od najjasnijih simbola NDH' se neizostavno sastoji i od 'znaka u obliku zvjezdolike tropletne vitice iste crvene boje, koja uokviruje bijelo polje, u kojem je veliko slovo U tamno modre boje', a ne samo srebrno-crveno 5x5 šahiranog grbovnog štita.

Na snimci posjeta Ante Pavelića i delegacije NDH Rimu 18. svibnja 1941. jasno se uočava zastava Hrvatske sa 5x5 šahiranim grbom kojem je početno polje crvene, a ne srebrne ili 'bijele' boje - unatoč tome što je zakonskim propisima već bio određen suprotni razmještaj srebrno-crveno šahiranih polja hrvatskog grba uz totalitarne ideološke dodatke

Dapače, kada je delegacija ustaškog poglavnika Ante Pavelića posjetila Rim - povodom potpisivanja Rimskih ugovora između Kraljevine Hrvatske/NDH i Kraljevine Italije 18. svibnja 1941. - na snimci tog događaja objavljenoj 22. svibnja 1941. jasno se uočava zastava Hrvatske sa 5x5 šahiranim grbom kojem je početno polje crvene, a ne srebrne tj. 'bijele' boje - unatoč tome što je zakonskim propisima (krajem travnja) već bio određen suprotni razmještaj srebrno-crveno šahiranih polja hrvatskog grba, ali uz totalitarne ideološke dodatke. Spomenuti ideološki dodatci (znak u obliku zvjezdolike tropletne vitice sa slovom U) ne uočavaju se ni na tadašanjim zastavama Hrvatske izvješenima na rimskim ulicama. Prema tome, u jednom od rijetkih slučaja kada je ND Hrvatska bila predstavljena zastavom i heraldičkim znamenom bez ikakvih ideoloških dodataka, ta je zastava sadržavala grb upravo s početnim crvenim, a ne srebrnim ili 'bijelim' poljem, kojeg (iako bez ikakvih ideoloških dodataka) danas Mrak Taritaš neosnovano opisuje kao 'jedan od najjasnijih simbola NDH'.

Zastave Hrvatske (s grbom na kojem je početno polje crvene boje!) i Italije izvješene na rimskim ulicama 18. svibnja 1941. prilikom potpisivanja Rimskih ugovora, kojima je značajan dio Dalmacije predan Italiji. Onovremena ilustracija tada designiranog kralja Tomislava II. i supruge Irene s kraljevskom krunom i hrvatskom zastavom na kojoj je grb početnog polja crvene boje!

Nadalje, na jednoj ilustraciji upravo 18. svibnja 1941. designiranog kralja Tomislava II. (Aimona Savojskog, princa od Savoje i vojvode od Spoleta) i njegove supruge Irene od Grčke opet se uočava upravo takav šahirani grb – s početnim crvenim, a ne srebrnim ili 'bijelim' poljem, također bez ideoloških dodataka – ali s prikazom kraljevske krune. Napokon, šahirani grb - upravo s početnim crvenim, a ne srebrnim ili 'bijelim' poljem, jasno je vidljiv i na zastavi koja bi trebala predstavljati ND Hrvatsku - jer je u lijevom kutu iste zastave prisutno i slovo 'U' tj. simbol Ustaškog pokreta – prilikom prosvjeda hrvatske emigracije u Australiji 70-ih godina XX. stoljeća, daleko nakon završetka II. svjetskog rata.

Poratna zastava ND Hrvatske sa šahiranim grbom prvog crvenog polja, dok se u gornjem lijevom kutu uočava slovo U (Australija, 1974. godine) i partizanska zastava korištena tijekom II. svjetskog rata sa šahiranim grbom prvog srebrnog ili 'bijelog' polja (Karlovac, 1945.)

Zaključno, šahirani grb s početnim srebrnim ('bijelim') poljem - o kojem govori Mrak Taritaš izjednačavajući ga sa 'simbolom NDH i ustaštva' i navodeći ga kao 'jedan od najjasnijih simbola NDH' - s obzirom na duži vremenski raspon korištenja u NR i SR Hrvatskoj (1947.-1990., tj. 43 godine uporabe – uz ideološke dodatke) bi se prije mogao okarakterizirati kao 'partizanski', nego li kao 'ustaški', jer se u ND Hrvatskoj koristio tek 1941.-1945., tj. četiri godine – opet uz ideološke dodatke. 

Nadalje, iz primjera vidimo kada je primjerice 'ustaška' ND Hrvatska bila službeno predstavljena grbom bez ideoloških dodataka (tj. bez slova U), bila je riječ o početnom crvenom polju grba, dok kad je 'partizanska' FD Hrvatska te SR Hrvatska bila povremeno (i neslužbeno) predstavljena grbom bez ideoloških dodataka (tj. bez zvijezde petokrake), bila je riječ o grbovnom početnom srebrnom polju ili 'grbu s bijelim poljem'. 

Naposljetku, kada je Republika Hrvatska, kao izravna državnopravna nasljednica SR Hrvatske (a ne ND Hrvatske!) u srpnju 1990. istaknula povijesni grb bez ideoloških dodataka, učinila je to koristeći upravo prvo srebrno ili 'bijelo' polje, koje se kao takvo povremeno, ali kontinuirano, službeno koristilo još od 1947. godine. Prema tome, povezivanje tog grba sa 'simbolom NDH i ustaštva', odnosno opisujući ga kao 'jedan od najjasnijih simbola NDH' je, iz povijesne perspektive, u potpunosti promašeno. Naprotiv, državnopravna tradicija i navedena heraldička praksa sugerira kako je 'grb s bijelim poljem' bio upravo neslužbeni znak antihitlerovskih partizanskih snaga u II. svjetskom ratu, a uz ideološke dodatke nakon rata i službeni znamen komunističke Narodne i Socijalističke Republike Hrvatske, iz koje je - izborivši se za svoju samostalnost u Domovinskom ratu započetom u kolovozu 1990. - proistekla i današnja Republika Hrvatska!