POREZNI NADZOR Kako ga razumjeti, pripremiti se i izbjeći neugodna iznenađenja?

Iako sama pomisao na porezni nadzor može kod poduzetnika izazvati nelagodu, riječ je o složenom procesu koji, uz pravovremenu pripremu i stručnu podršku, može proteći bez poteškoća i nepotrebnog stresa.

Porezni nadzor jedan je od ključnih instrumenata Porezne uprave za osiguravanje usklađenosti s poreznim propisima i suzbijanje poreznih prijevara. U nastavku pronađite detaljno objašnjenje o tome što porezni nadzor obuhvaća, kako se provodi i kako se poduzetnici mogu pripremiti.

Porezni nadzor ili redovna provjera – kako ih razlikovati?

Porezna uprava redovito provodi postupke provjere poreznih obveznika, ali svaki postupak ne znači i provođenje poreznog nadzora. Provjeru i neizravni nadzor provode službenici u ispostavama kako bi utvrdili činjenice bitne za oporezivanje, i to s pomoću kontrole prikupljenih podataka i dokumentacije.

Kao dio svakodnevnih zadataka mogu od poreznog obveznika, bez prethodne najave i detaljnog obrazloženja, tražiti poslovne knjige, račune te dodatna pojašnjenja vezana za obradu poreznih prijava kao što su prijave poreza na dobit, PDV-a ili poreza na dohodak. 

Porezni nadzor je najsloženiji porezni postupak, a propisan je Općim poreznim zakonom (OPZ). Zahtijeva veliku uključenost kako službenika koji ga provodi tako i samog poreznog obveznika koji je dužan sudjelovati u postupku.

Osim u iznimnim slučajevima kada bi to ugrozilo svrhu nadzora (primjerice, kod nadzora fiskalizacije), porezni nadzor mora biti unaprijed najavljen. Pisana obavijest o nadzoru dostavlja se poreznom obvezniku najkasnije osam dana prije njegova početka. Ova obavijest sadrži ključne informacije, uključujući točan predmet nadzora, razdoblje na koje se odnosi, datum početka te pregled ostalih radnji koje će biti provedene tijekom postupka.

Porezni nadzor može započeti unutar roka od tri godine od početka tijeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, osim u slučajevima kada su zakonom propisane iznimke.

Kriteriji odabira za porezni nadzor: Koga i što Porezna uprava provjerava

Porezna uprava donosi odluku o tome kod kojeg će poreznog obveznika provesti porezni nadzor, uzimajući u obzir njegovu poreznu snagu i na temelju procjene rizika. Prioritet imaju veliki porezni obveznici te oni koji koriste različite porezne pogodnosti, neuredno predaju porezne prijave ili ne ispunjavaju svoje porezne obveze. Predmet nadzora može obuhvaćati provjeru jedne ili više vrsta poreza u jednom ili više poreznih razdoblja. Također, može uključivati provjeru činjenica koje nisu izravno povezane s poslovnom djelatnošću kod fizičkih osoba – poduzetnika te analizu odnosa između vlasnika i društva u trgovačkim društvima.

Korak po korak kroz porezni nadzor

Kod najavljenog poreznog nadzora, porezni obveznik pisanim putem dobiva obavijest o točnom datumu i predmetu nadzora. Obvezan je sudjelovati u postupku te ovlaštenoj osobi omogućiti provođenje nadzora na lokaciji gdje obavlja djelatnost, osigurati prostor za rad i potrebna pomagala. Tijekom nadzora porezno tijelo sagledava sve činjenice koje mogu utjecati na poreznu obvezu. Na zahtjev, porezni obveznik dostavlja evidencije, poslovne knjige i dokumentaciju, a postupak može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.

Ako su tijekom nadzora utvrđene nepravilnosti, Porezna uprava poziva poreznog obveznika na zaključni razgovor na kojem se raspravljaju sve relevantne činjenice i okolnosti utvrđene u poreznom nadzoru. Prije nego što mu bude uručen zapisnik o nadzoru, porezni obveznik ima pravo sklopiti poreznu nagodbu.

Ako se ne odluči za nagodbu, porezno tijelo sastavlja zapisnik o provedenom poreznom nadzoru, na koji porezni obveznik može podnijeti prigovor. U slučaju da se prigovor ocijeni opravdanim, sastavlja se dopunski zapisnik, na koji više nije moguće uložiti prigovor. Nakon uručenja dopunskog zapisnika, u roku od 60 dana donosi se rješenje, protiv kojeg porezni obveznik ima pravo podnijeti žalbu.

Od pripreme do provedbe: Kako smanjiti stres i uspješno proći porezni nadzor?

Strah od poreznog nadzora često proizlazi iz nedostatka informacija o samom postupku i mogućim posljedicama, ali i iz neadekvatnog vođenja poslovnih knjiga te pogrešne ili nepravovremene primjene poreznih propisa. Urednim redovnim poslovanjem te transparentnim financijskim izvještavanjem uz savjetodavnu podršku stručne osobe, osigurava se i kvalitetna suradnja s poreznim tijelima u postupcima provjera i neizravnih nadzora. 

Za uspješan tijek i povoljan ishod poreznog nadzora ključno je temeljito poznavanje vlastitih prava i obveza te dosljedno pridržavanje pravila postupka i propisanih rokova. Porezni obveznik snosi teret dokaza za činjenice koje smanjuju ili ukidaju poreznu obvezu, zbog čega je angažman stručnjaka često od presudne važnosti. Porezni savjetnik pruža podršku u obliku zastupanja, vođenja i savjetovanja kroz cijeli postupak, osiguravajući pritom da se interesi obveznika adekvatno zaštite. 

Za uspješan porezni nadzor ključni su temeljita priprema, uredno vođena dokumentacija i pravovremeno savjetovanje sa stručnjacima. Otvorena suradnja s nadležnim tijelima dodatno olakšava postupak i smanjuje rizik nepravilnosti, osiguravajući mirniji i sigurniji ishod za poreznog obveznika.