PITONI PO SPLITU 'Ugrožava im se zdravlje, mogu ugristi iz straha te širiti salmonelu i druge bolesti'

Egzotične životinje odavno i nisu tako rijetke u domovima u Hrvatskoj - procjenjuje se da ih oko 300 tisuća ljudi posjeduje kao kućne ljubimce, a povremeno ih je moguće vidjeti i na gradskim ulicama. U više smo navrata ovog ljeta svjedočili pitonima u Splitu. Nedavno smo, naime, izvijestili o mladiću koji je 'zarađivao' u Marmontovoj naplaćujući fotografiranje sa svojim ljubimcem brojnim kako turistima tako i Splićanima. Prije koji dan pisali smo o drugome koji je kao svojevrsna atrakcija plijenio pažnju na plaži Trstenik, a koji se može vidjeti i na drugim splitskim lokacijama. 

Dok vlasnici uvjeravaju da, primjerice, kraljevski pitoni kao 'velike maze' ne trebaju izazivati bojazan kroz prolaznika, iz udruge Prijatelji životinja tvrde suprotno. Štoviše, stava su kako prethodno opisano ponašanje užasan stres za životinje te potpuno neprikladno i sramotno iskorištavanje istih za zabavu i zaradu. 

'Svako iskorištavanje divljih životinja u javnosti treba odmah prijaviti komunalnom redarstvu i inspekcijama Državnog inspektorata. Ujedno apeliramo na Split, kao i svaki drugi grad gdje se odvijaju ovakve nelegalne radnje, da spriječi profitiranje pojedinaca na fotografiranju s divljim životinjama. Ono šteti turističkoj promidžbi i temelji se na patnji životinja radi isprazne zabave. Naime, iz godine u godinu, u gradovima diljem obale svjedočimo beskrupuloznim pojedincima koji naplaćuju fotografiranje s vezanim divljim pticama, majmunima, zmijama i drugim životinjama, a svjedoci ukazuju da su životinje često vezane užetom kako ne bi pobjegle, bez hrane i vode, izložene stresu, buci, gužvi i gomili ljudi, prenošenju iz ruke na ruku nepoznatih ljudi, uznemiravanju i nesnosnim vrućinama te da vidljivo pate. U ranijim prijavama tražili smo da se prekršiteljima zabrani izlaganje divljih životinja u svrhu prikazivanja javnosti, da im se oduzmu životinje koje su izložene strahu, patnji i neprimjerenom držanju te da ih se spriječi u daljnjem narušavanju dobrobiti životinja.

Osim što je i u konkretnom slučaju iskorištavanja pitona riječ o ugrožavanju zdravlja i dobrobiti životinje, takvo držanje može biti opasno i za ljude jer gmazovi mogu ugristi iz straha te širiti salmonelu i druge bolesti. Uz sve to, važno je da djecu ne učimo da životinje služe javnim predstavama i natezanju po rukama, već da treba poštovati njihove potrebe i divlju prirodu', istaknula je Snježana Klopotan Kačavenda, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja, za Dalmatinski portal. 

Upravo Prijatelji životinja već godinama kontinuirano upozoravaju na izostanak zakonske regulative trgovine egzotičnim ljubimcima u Hrvatskoj. Snježana Klopotan Kačavenda naglasila je kako, nažalost, još uvijek nema pomaka. 

'Predlagali smo uvođenje tzv. 'pozitivne liste', odnosno popisa vrsta koje se mogu držati kao kućni ljubimci, a što je usvojilo već više europskih država kao najbolje rješenje u prevenciji strašnih posljedica trgovine tim vrstama. Prilikom donošenja Zakona o zaštiti životinja 2017. godine 'pozitivna lista' čak je uvrštena u prijedlog zakona, no na kraju je odbačena iako je Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane već ranije počela pripreme za njezino uvođenje. Stoga smo pokrenuli inicijativu za izmjene Zakona o zaštiti životinja u cilju unapređenja zaštite životinja u Hrvatskoj.

Predlažemo da se, između ostaloga, zakonskim izmjenama u potpunosti zabrani i iskorištavanje divljih životinja i držanje zvijeri u privatnom zatočeništvu te da se uvede tzv. 'pozitivna lista' životinja koje se mogu držati za kućne ljubimce. O svemu se može više saznati na stranici Boljizakon.net. Dok se ne propiše jasna zakonska regulativa i donese konkretna zabrana, pozivamo građane da i dalje prijavljuju inspekcijama i nadležnim institucijama sve slučajeve iskorištavanja, zanemarivanja i zlostavljanja divljih životinja', apelirala je. 

Izmjene Zakona o zaštiti životinja najavljene su za jesen. Kako bi se uvelo reda i po pitanju životinja koje mogu, a koje ne mogu živjeti i pod našim podnebljem, odnosno u, kako je naglasila, 'kućnom pritvoru' kao ljubimci, u udruzi, dakle, prioritetnom smatraju spomenutu 'pozitivnu listu. No naša je sugovornica navela je kako je potrebno regulirati i problem nedostatka adekvatnih skloništa i privremenih smještaja za divlje životinje koje građani odbace kada im dosade ili kada shvate da skrb o njima nije jednostavna. S tim problemom, napomenula je, teško se nose i mnogo razvijenije države od Hrvatske koje izdvajaju golema financijska sredstva za zabrinjavanje neželjenih divljih životinja. Prijatelji životinja nadalje predlažu i da se Hrvatska pridruži Italiji u odluci da se zabrani uvoz i trgovina divljim i egzotičnim životinjama.

'Dovoljno je samo pogledati oglasnike i vidimo da nema čega nema - prodaje se sve, od primata pa nadalje. Kako nema zakonske regulative, zabrana ni registra, ljudi drže po kućama otrovnice, zvijeri… Prije dvije godine sve je zgrozio slučaj tigra kojega je hvarski ugostitelj prevozio trajektom sa svojeg gospodarstva k uzgajivaču tigrova u Križevcima. Uzgoj tigrova, i to u slučaju privatne osobe koja nema nikakvo obrazovanje o divljim životinjama, već samo ostvaruje svoju dječačku fantaziju glumljenja lokalnog Tarzana, sam je po sebi apsurd - tigrovi koje namjerno pari i uzgaja nikada se neće moći vratiti u divljinu. Tigar nema što raditi u zatočeništvu i u Hrvatskoj, imamo vlastite divlje životinje koje treba spašavati. 

Postoje i medijski eksponirani slučajevi kada divlje i egzotične životinje pobjegnu i zalutaju u okoliš koji im nije prirodan. Prije nekoliko godina u Bakru su uočena dva pitona od gotovo tri metra, netko ih je čak i snimio. Bio je i slučaj u Zagrebu kada je žena držala u dvorištu obiteljske kuće 'radi sunčanja' ženku kraljevskog pitona, koja je pobjegla i nikada nije nađena', iznijela je. 

U tom je kontekstu naznačila kako je napuštanje egzotičnih životinja velik problem i za okoliš. Neke puštene životinje, obrazložila je, ne mogu opstati u prirodi, a neke vrste mogu preživjeti i postati invazivne, širiti bolesti, narušavati staništa i prijetiti drugim vrstama izumiranjem. 

'Npr. puštene crvenouhe kornjače u jezerima zagrebačkog parka Maksimir godinama ugrožavaju izvorno nastanjene barske kornjače, a proširile su se i u druge dijelove države. Zato je prošle godine Hrvatska morala donijeti akcijski plan s objašnjenjem: 'sprječavanje daljnjeg širenja i iskorjenjivanje ove invazivne vrste provodi se s ciljem očuvanja zavičajne bioraznolikosti'. 

Kada ljudi kupuju egzotične životinje, a kasnije ih puštaju u prirodu, ne razmišljaju koliko to ima štetne dalekosežne posljedice za same životinje, okoliš i državu koja mora osigurati značajna financijska sredstva kako bi riješila problem koji su uzrokovali ti tobožnji ljubitelji životinja', pojasnila je. 

Sukladno uvjerenju kako nijedna divlja i egzotična životinja ne bi trebala biti izvan svog prirodnog okruženja, pozvala je na zdrav razum. Preciznije, uputila je apel potencijalnim kupcima da odustanu od kupnje. 

'One pate u zatočeništvu jer, koliko god da se ljudi trudili, ne može im se nadomjestiti priroda, njihov okoliš i sve što u njemu iskuse. S obzirom na golem broj napuštenih psa i mačaka po skloništima i na skrbi udruga, zaista je mudrije udomiti psa ili mačku, a divlje i egzotične životinje gledati u prirodnom okruženju preko videoprikaza koji će pokazati njihov stvarni život. Svakoga tko razmišlja o kupnji egzotične životinje upozoravamo i na to da neke životinje dugo žive - npr. iguane 20 godina, zmije 30 godina, a kornjače i papige čak i 50 godina. Vodozemci i gmazovi trebaju složene životne uvjete i određenu temperaturu i vlagu. Neke vrste zahtijevaju mnogo kretanja. Tim životinjama gotovo je nemoguće osigurati dugogodišnju dobru skrb. Usto, divlje životinje prenose oko 72% zoonoza, a određene vrste opasne su zbog svoje agresivne ili otrovne prirode, zbog čega njihovo držanje predstavlja opasnost i za javno zdravstvo i sigurnost ljudi i drugih životinja. 

Dakle, sve te životinje iznimno pate u uzgoju, trgovini, prijevozu i, na kraju, u zatočeništvu. Osim toga, divlje životinje su rezervoar mnogih bolesti koje se mogu širiti i evoluirati u pandemije, pri čemu nedostaju veterinari specijalizirani za prepoznavanje i liječenje bolesti tih vrsta životinja. Stoga je nužno što više smanjiti kontakte s divljim i egzotičnim životinjama jer postoji vrlo uska međuovisnost između zdravlja ljudi, zdravlja životinja i okoliša', konstatirala je Klopotan Kačavenda.

U kontekstu trgovine egzotičnim vrstama izazovan je, prema njenim riječima, i lak pristup kupcima preko interneta. Internetski se, precizirala je, dogovara i odvija većina trgovine u kojoj sudjeluju trgovci amateri te se omogućava ljudima da kupuju životinje, a da ne razumiju njihove potrebe i krše zakone o dobrobiti. Nedostatak informacija o potrebama i duljini života vrsta koje su na prodaju, nadalje je iznijela, ne pomažu pri odvraćanju kupaca od impulzivne kupovine. Izazov je, također je rekla, i kako primijeniti zakone na ilegalnu internetsku prodaju životinja jer postoje mnogi alati za skrivanje te trgovine kao što su privatne poruke, zatvorene grupe na FB-u i sl.

'Kao što je već istaknuto, za mnoge vrste, naročito egzotične životinje, život u zatočeništvu može biti tragičan jer je izrazito teško ili čak nemoguće osigurati njihovu dobrobit i dugogodišnju specijaliziranu skrb, prehranu i smještaj. To može dovesti do ozbiljnih problema u mogućnosti držanja tih životinja pa ih ljudi nerijetko odbace u prirodu gdje ne mogu preživjeti ili postanu invazivne, što pak može biti štetno za biološku raznolikost te zdravlje ljudi i životinja. Uobičajeni su primjeri egzotičnih ljubimaca koji pate od neadekvatne prehrane, ozljeda od pogrešne upotrebe umjetnog grijanja/svjetla, problema s ponašanjem i neprimjerene medicinske skrbi, o čemu često nedostaju kvalitetne informacije. Vrste kao što su zmije otrovnice, pitoni, krokodili, velike mačke i primati mogu ozlijediti ljude otrovom, ugrizom ili grebanjem. Odrasle životinje mogu biti vrlo jake i predstavljati rizik, osobito za malu djecu. Npr. 2013. u Kanadi je dva dječaka u snu ubio piton koji je pobjegao iz svoje nastambe. Egzotične životinje nisu prikladne za kućne ljubimce ni za naše geografske uvjete. Ljudi nisu svjesni niti da pri hvatanju u divljini često umre i deset životinja da bi jedna završila u zatočeništvu u Hrvatskoj. 

Trgovini kućnim ljubimcima na prvom mjestu je profit, a ne dobrobit životinja, pa su kolateralne žrtve očekivane i prihvatljive. Zato molimo sve da ne kupuju, ne diraju i ne fotografiraju se s divljim i egzotičnim životinjama jer tako pružaju loš primjer i potiču i druge na iskorištavanje i zanemarivanje životinja. Životinje nisu artikli i ne smijemo se odnositi prema njima kao predmetima trgovine, i to samo iz hira - da se možemo hvaliti kako posjedujemo egzotičnu životinju ili smo se s njom fotografirali. Ako imate uvjeta, udomite psa ili mačku. Time činite dobro djelo i spašavate živote', poruka je naše sugovornice u ime Prijatelja životinja.