Ovo su najviše mirovine u Hrvatskoj
Rasle su za 680 eura u zadnjih deset godina
Menadžer koji je zarađivao na tisuće eura mjesečno, i za to uredno platio ogromne doprinose, ne može ostvariti mirovinu prema svojim plaćama. Limitirano je tako Zakonom o najvišoj mirovini. Najviše mirovine u prosjeku iznose gotovo 1.500 eura, prima ih više od 1.600 umirovljenika, a u zadnjih deset godina rasle su za čak 680 eura. Pritom se posebno bilježi rast jedne vrste najviše mirovine, piše Mirovina.
Najviši iznos mirovinskih primanja u Hrvatskoj limitiran je Zakonom o najvišoj mirovini. S druge strane postoje najniže moguće zakonske mirovine pa je riječ o dva svojevrsna antipoda. Laički rečeno, najniže mirovine veće su od zarađenih prema godinama staža i plaća, dok su one najviše manje od ta dva parametra. Dok najniže mirovine u prosjeku ne dosežu ni 400 eura, one najviše iznose prosječnih gotovo 1.500 eura.
Kako rastu plaće, tako se postavlja pitanje opravdanosti ovog instituta, posebice za one koji su isključivo kroz staž i visoke plaće zaradili i visoke mirovine, ali samo do granice koju je omogućila država. Time se, zapravo, želi spriječiti pretjerana nejednakost u sustavu međugeneracijske solidarnosti. Da to baš i nije pravedno, složio bi se gotovo svaki menadžer ili direktor čija se mjesečna plaća broji u tisućama eura.
Zavod za mirovinsko osiguranje u statistici bilježi razliku između stvarne i najniže mirovine koja u prosjeku iznosi oko 120 eura u korist umirovljenika. Ipak, taj podatak ne otkriva kada je riječ o korisnicima najviše mirovine pa nije poznato kolika je razlika između njihove stvarne i dobivene mirovine.
- Službena statistika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne vodi zasebno podatke o novim korisnicima mirovina koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o najvišoj mirovini. U prosincu 2024. evidentirano je 1.688 korisnika najviše mirovine, dok je u svibnju ona isplaćena za 1.691 korisnika. Nemamo podatak koliko je takvim korisnicima u prosjeku mirovina manja u odnosu na iznos koji bi dobili bez ograničenja, odnosno iznos koji prelazi svotu određenu prema spomenutom Zakonu, rekli su na upit Mirovine iz HZMO-a.
Prema Zakonu o najvišoj mirovini, ona se računa tako da se ukupni staž pomnoži s 3,8 vrijednosnih bodova i polaznim faktorom. Svota najviše mirovine ne smije biti veća od dva iznosa najviše mirovine za 40 godina staža, o čemu smo pisali ovdje.
Najvišu mirovinu u travnju je primilo 1.689 umirovljenika. Mirovina im iznosi u prosjeku 1.489 eura. Ovi su korisnici ostvarili više od 37 godina staža. Kada gledamo po vrstama, starosna mirovina iznosom se penje na prosječnih 1.626 eura za 865 korisnika. Gotovo podjednako je obiteljskih najviših mirovina, njih 798 od 1.348 eura, uz 26 invalidskih od 1.279 eura.
Broj najviših mirovina prema općim propisima stagnira te se posljednjih deset godina kreće oko 1.600. Međutim, mijenja se njihova struktura u korist obiteljskih mirovina, što znači da je sve manje takvih mirovina koje se ostvaruju, a više onih koje se nasljeđuju. Tako je prije pet godina bila svega 331 obiteljska najviša mirovina, dakle više nego upola manje nego danas.
Ono što se mijenja je i iznos obiteljske mirovine koji je u posljednjih deset godina gotovo udvostručen. Naime, 2015. godine najviša mirovina iznosila je, preračunato iz tadašnjih kuna u eure, 809 eura, dok je 2020. iznosila 966 eura da bi danas skočila na gotovo 1.500 eura, čemu je najviše pridonio rast plaća te redovna polugodišnja usklađivanja prema rastu cijena i plaća.
