Nevidljive žrtve - djeca koja su doživjela da je jedan roditelj ubio drugog: '40 % ih je svjedočilo ubojstvu'

Brojni stručnjaci koji rade s djecom, mladima i obiteljima kao i drugi koji se u svojem radu susreću s posljedicama teških trauma kod djece okupili su se u utorak na predavanju 'Nevidljive žrtve', održanom u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu. Doc. dr. sc. Bruna Profaca, jedna od vodećih stručnjakinja na području dječje psihologije u Hrvatskoj, dotaknula se izuzetno važne teme kroz stručno i empatično izlaganje.

'Ova tema koja nosi neodređen naziv zapravo govori o izrazito zastrašujućem traumatskom događaju - za djecu čiji jedan roditelj ubije drugoga, i to najčešće otac majku. Statistike, naime, pokazuju kako su u partnerskim odnosima žene češće žrtve, a muškarci počinitelji - odnos je 7:1 do 10:1. Djeca, pored toga što dožive ubojstvo roditelja (ponekad i suicid), doživljavaju i odlazak drugog na odsluženje kazne. Pokazalo se i da oko 40 % djece svjedoči konkretnom događaju - doslovce, kad tata ubije mamu pa i obratno. Ovim predavanjem htjela sam ukazati kako su stoga i ona žrtve tih situacija', kazala nam je doc. dr. sc. Profaca.

Stava je kako djeca kao žrtve nisu u potpunosti nevidljiva. Smatra, međutim, kako je potrebno dodatno podignuti svijest o ovoj problematici.

'Žrtve su iz nekoliko razloga. Ponajprije, takvim događajima najčešće prethodi dulje vrijeme izloženosti nasilju. Slijedi sam događaj ubojstva koji je sam po sebi zastrašujući i zbog kojeg djeca gube najvažnije osobe u životu. Treći aspekt odnosi se, pak, na niz kasnijih situacija koje mogu biti stresne i traumatske, odnosno gubici poput sredine u kojoj žive, promjene škole, odvajanja od prijatelja...

Iznimno je važno da sustav percipira važnost pružanja specifične pomoći nakon zastrašujućih traumatskih iskustava. Dugogodišnje iskustvo rada u javnom sektoru s traumatiziranom djecom pokazalo mi je da je većina stručnjaka, uključujući djelatnike Hrvatskog zavoda za socijalni rad kao i zdravstva i policije, senzibilizirana, no i za njih je ovo teška tema. Stoga ovim predavanjem rasvjetljavamo određene aspekte pomoći toj djeci', pojasnila je.

Naša sugovornica ukazala je i na važnost razumijevanja okoline za one koji su djeca žrtve i istovremeno djeca ubojice. U tom je kontekstu napomenula kako su kroz istraživanja i sama izjavljivala da se osjećaju nevidljivima.

'Trebaju podršku svih koje poznaju - vršnjaka, škole, liječnika... Bitno je da okolina razumije da trebaju svu moguću pomoć, a da se pritom ne stigmatiziraju, odnosno ne izoliraju, već da ih se i dalje tretira kao - djecu', konstatirala je.

Doc. dr. sc. Bruna Profaca, napomenimo, klinička je psihologinja s dugogodišnjim iskustvom u radu s djecom i mladima. Od samog osnutka radila je u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, gdje je 15 godina bila i voditeljica dijagnostike i tretmana. Njezin profesionalni i znanstveni interes usmjeren je na područja stresa, traume, kriza i gubitaka kao i na emocionalne i razvojne teškoće djece i mladih te roditeljstvo u rizičnim okolnostima. Autorica je brojnih znanstvenih i stručnih radova, sudjelovala je na više od 50 domaćih i međunarodnih skupova. Godine 2003. nagrađena je nagradom 'Marko Marulić' Hrvatskog psihološkog društva za osobit doprinos primijenjenoj psihologiji. Također je bila članica tima koji je 2008. dobio međunarodno priznanje ISPCAN-a za doprinos u zaštiti djece.

Njeno predavanje usmjereno na posebno ranjivu skupinu djece - koja proživljavaju ekstremno traumatsko iskustvo, gubitak temelja sigurnosti, ljubavi i svakodnevne rutine te često ostaju nevidljiva u sustavima zaštite - organizirano je kao dio 'Centra znanja.' Posrijedi je program koji provodi udruga MoSt kao dugogodišnji promicatelj zaštite djece i podrške ranjivim skupinama, u čijem je radu Bruna Profaca aktivna suradnica, podržavateljica i prijateljica. Predavanje je, dodajmo, prijavljeno Hrvatskoj psihološkoj komori, Hrvatskoj komori socijalnih radnika i Hrvatskoj komori socijalnih pedagoga.

'Od 1998. fokusirani smo na djecu i mlade, naročito one u riziku. Naš Centar znanja baziran je na otvaranju različitih tema u javnom prostoru i propitivanju javnih politika, ali uvijek se vraćamo na bazično - na naša znanja i vještine koje imamo kako bismo se bolje nosili u radu s djecom i mladima.

Danas su u fokusu nevidljive žrtve kojima se dogodilo visoko traumatsko iskustvo, o čemu se nedovoljno govori. Uvijek neka djeca prolaze ispod radara, a nama je važno da o svakoj takvoj ranjivoj skupini javno progovorimo. Impresionirani smo odazivom - on pokazuje da su stručnjaci zainteresirani za dodatnu edukaciju, ali i da je potrebno otvarati 'rubne' teme kakvima mi pribjegavamo', istaknula je Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja i jedna od osnivačica udruge MoSt.