Milan Prgomet uspješno vodi Gastro Fisch Brač u Beču: 'Prva godina poslovanja u inozemstvu bila je itekako izazovna, danas kod nas kupuje i gradonačelnik'

Milan Prgomet, nekadašnji financijski direktor Hajduka i Tommyja, danas uspješno vodi ribarnicu Gastro Fisch Brač u Neubauu, jednom od najprestižnijih kvartova Beča. Premda je rođeni Makaranin, godinama je, prije no što je otišao u inozemstvo, poslom bio usko vezan uz Split i okolicu, stoga smo ga odlučili ugostiti u serijalu članaka 'Splićani vani vs. stranci u Splitu', koji donosimo u okviru projekta 'Naš grad 2024.'

Gastro Fisch Brač, napomenimo, djeluje pod okriljem Centaurusa GmbH koji je, pak, dio krovne grupacije Centaurus, koja u Hrvatskoj uspješno posluje još od 2002., na čelu s Ivom i Tonijem Bartulovićem. Centaurus se, inače, bavi distribucijom, maloprodajom - maloprodajni lanac tvrtke čini 12 Gastro Ribarnica Brač - i izvozom svježe i zamrznute ribe te delikatesnih proizvoda iz mora u Ho.Re.Ca segmentu, pri čemu se može pohvaliti i vlastitom proizvodnjom. 

S Prgometom smo porazgovarali o razlozima odlaska,  poslovanju u Beču, kvaliteti života ondje pa i glavnim razlikama među ovim dvama područjima...

'U Beču sam šest godina. Otišao sam s 35 godina, u znatno kasnijoj dobi nego većina iseljenika, kad sam već bio formirana ličnost. Nisam poput mnogih sanjao o odlasku odmalena, već je razlog bio isključivo poslovne prirode. U meni je tinjao afinitet prema poduzetništvu, prema realiziranju vlastitih ideja i pokretanju projekata, čemu sam svjedočio u svojoj okolini - privatnici su mi bili otac, stric, rođaci... - a i zaintrigiralo me još kao učenika srednje Ekonomskoj školi upravo to nepoznato. 

Posao u Hajduku vrh je za sve nas koji volimo Hajduk pa je teško bilo takvo što nadmašiti kao i iznimno iskustvo u uspješnom Tommyju. Svidio mi se, međutim, model poslovanja Centaurusa s modernijim ribarnicama pa sam se upustio u partnerstvo kao odgovorna osoba za Austriju. 

Ideja Beča nije došla slučajno - i ranije sam dolazio nekoliko puta godišnje jer mi je ondje prije žena živjela. S Ivom i Tonijem od prve sam kliknuo, dao im prijedlog i jednostavno smo došli do dogovora o otvorenju maloprodaje, odnosno ribarnice i paralelnom razvijanju veleprodaje, slično modelu u Dalmaciji. Zbivalo se to 2018., u godini prije pandemije koronavirusa kada se puno putovalo i sve olako dogovaralo...', iznio je Milan Prgomet.

Preselio se najesen te godine. Brzo su pronašli lokaciju i sredili je te naposljetku otvorili 2019. 

'Prva godina generalno je bila poprilično zahtjevna - baš kao u svakom drugom poslu, čak i zahtjevnija no što sam očekivao. Kada se slegnuo adrenalin, osvijestio sam da ne živim više u Dalmaciji te uvidio izazove koji su se stvorili ispred mene. Ponajprije, u Splitu je puno lakše doći do potrebnih informacija, dok je novom gradu kompletno prazna stranica. Unatoč tome što smo imali izvrstan koncept i izvrsne proizvode, ljudi isprva nisu bili upoznati s njima. 

Bečane karakterizira - što je i plus i minus, ovisno u kojem kontekstu - tradicionalna odanost istim tvrtkama, odnosno proizvođačima; kafićima, restoranima, trgovinama... Drugim riječima, generacije obitelji imaju naviku kupovati i koristiti usluge istih. Ne riskiraju, osobito oni koji kupuju vrstu proizvoda poput ribe koja je, pogotovo u Beču, u višoj cjenovnoj kategoriji. Jako su, dakle, pažljivi prilikom odabira i teško daju povjerenje, no kada ga daju,  postaju vjerni. 

S godinama smo mi ipak uspješno etablirali. Danas nam često u privatnu kupovinu dolazi gradonačelnik Beča kao i brojne druge osobe iz javnog života', naglasio je. 

Iz ribarnice u bečkom kvartu Neubau razvio se i bistro. Naš sugovornik napomenuo je i kako se štošta odvijalo njenih 40-45 kvadrata - puno proslava i avantura u ovih nekoliko godina. Primjerice, ondje je gostovao poznati hrvatski chef David Skoko, u suradnji s hrvatskom ambasadom na čelu s veleposlanikom Danielom Glunčićem organizirano je predstavljanje eura kada je kao službena valuta pušten u opticaj u Hrvatskoj...

'Usrećuje me što je ribarnica most Austrije i Hrvatske, pogotovo Dalmacije. S ponosom mogu reći da tijekom cijele godine uvozimo ribu iz Hrvatske - dva su naša najveća dobavljača hrvatska. K tome, kako ne radimo samo s ribom, konstantno sam u kontaktu i s drugim hrvatskim tvrtkama, primjerice s vinarima. Zbog činjenice da na takav način promoviramo naš kraj tuđina kao i zato što sam i sam naučio reagirati u poslovanju u drugoj državi ne pada mi teško tuđina', komentirao je Prgomet. 

U Beču susreće i brojne Hrvate - mahom Slavonce, Zagrepčane i Istrijane te nešto manje Dalmatince. Kako je relativno blizu, često dolazi i privatno i poslovno doma. Vrijeme ondje, međutim, itekako iskorištava. 

'Kad sam već tu, pokušavam izvući najbolje iz grada - a mnogo je toga dobroga. Beč prihvaća sve od prvoga trenutka. Broji oko dva milijuna ljudi, obuhvaćajući više od 170 nacija, što ga čini zanimljivim i dinamičnim kako u poslovnom tako i privatnom smislu. S druge strane, nije megalomanski poput, recimo, Tokija ili New Yorka. 

Nije slučajno proglašavan najboljim mjestom za život. Premda je velik, izostaju strašne prometne gužve, odnosno prohodan je. Svugdje se, uključujući na aerodrom, može doći u normalnim vremenskim okvirima kao i po prihvatljivim cijenama prijevoznih karata. Izvrstan je u segmentima komunalnih usluga. Voda je odlična. Fenomenalno mi je što non stop 'pušika'; vjetar me podsjeća na burin... Šteta je boraviti ovdje, a ne posjetiti okolne gradove...', nabrojao je. 

Ipak, u razgovoru za Dalmatinski portal konstatirao je kako Dalmacija ima više pluseva. Iznio je što iz njegova rodnog kraja nijedan drugi grad ne može nadomjestiti. 

'Broj sunčanih dana i broj odlazaka na more nitko ne može pobijediti. Najviše mi fale stvari vezane uz prirodu poput bure, odlasci na utakmice Hajduka jer je on prirodna stvar, igranje trešete na selu...', otkrio nam je. 

Na upit o eventualnom povratku, uzvratio je kako nije u planu u skorije vrijeme. Ovisi upravo o razlogu iz kojeg se i preselio u Beč.

'Gastro Fisch Brač projekt je koji smo podignuli na noge te koji je u rastućoj fazi, no treba ga učvrstiti. U dogledno vrijeme, stoga, kao odgovorna osoba ne planiram se vratiti, ali je u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju sve moguće. Poslujemo na svjetskom tržištu na kojem se svašta može dogoditi pa je teško sa sigurnošću govoriti na duge staze, ali nam je vizija razviti klasik u Beču kakav je, na primjer, bečka šnicla ili sacher torta', zaključio je Milan Prgomet.