Knjigovotkinja pokupila 100 tisuća eura od klijenata, mora u zatvor

U Splitu je na djelomičnu uvjetnu kaznu osuđena 50-godišnja knjigovotkinja koja je dvojicu poslodavaca oštetila za 100 tisuća eura. 

Kod prvog je radila od kolovoza 2016. do svibnja 2020. godine. S računa obrta prebacila je na svoja dva računa 440 tisuća kuna te je neosnovano zadržala još 157 tisuća kuna gotovine. Šteta je veća od 600 tisuća kuna. 

S računa drugog poslodavca prebacila je na svoj 157 tisuća kuna, i to u razdoblju od listopada 2020. do lipnja 2021. godine. 

Za svako kazneno djelo pronevjere osuđena je na godinu i dva mjeseca zatvora te joj izrečena jedinstvena kazna od dvije godine. Po djelomičnoj uvjetnoj osudi morat će u zatvor na šest mjeseci, dok se ostatak kazne neće izvršiti ako u roku od tri godine ne ponovi kazneno djelo.

Presudom joj je određeno i da u roku od godinu dana mora popraviti štetu i nadoknaditi poslodavcima uzeti novac. 

Okrivljena je negirala kazneno djelo. Navela je kako je prihvatila poslove te da su poslodavci na nju vršili veliki pritisak da izvlači novac i izbjegne veliko oporezivanje. 

Za prvog poslodavca kazala je da je imao uvid u poslovanje i da je bila riječ o dogovoru da se što više radi na crno. Problemi su došli s pandemijom. Obrt je upao u probleme i vlasniku su svi bili krivi, samo ne on, kazala je. Ustvrdila je kako je svih 600 tisuća kuna za sebe zadržao vlasnik obrta. 

Za drugu tvrtku radila je 2 sata dnevno, a ostalih šest sati na crno. Kazala je kako su očekivali da ona mjesečno 'opere' 100 do 200 tisuća kuna svaki mjesec. 

Vlasnik obrta kazao je kako je radio 35 godina i uvijek imao uredne knjigovođe. I obrt je uredno poslovao. 

Nakon gubitka povjerenja u okrivljenu, angažirao je osobu od povjerenja te utvrdio da mu je dostavljala izvode iz banke koje je prethodno skenirala i ispustila stavke svoje banke. Sama se odjavila da bi se nakon dva dana ponovno prijavila i prebacila na svoj račun u dva navrata po 16 do 18 tisuća kuna. Nakon što je otkrio što se dogodilo, nije se više pojavljivala u obrtu. Taksijem mu je vratila računalo i fascikle s minimumom dokumentacije. 

Imao je dodatne troškove jer je morao angažirati knjigovodstveni servis koji je zaostatke doveo u red. 

Jedne prigode posjetio ga je prijatelj. Kada je vidio okrivljenu, rekao mu je: 'Koga ti imaš, ona je meni posljednji dan digla 30 tisuća eura.' Okrivljena je to negirala. Tražio je da mu dostavi sve izvode s računa, no ona se stalno pravdala da ne može iz nekog razloga. Knjigovodstvena tvrtka odmah je utvrdila nepravilnosti. Proučili su četiri godine njenog rada i to je platio 15 tisuća eura. Da bi mogao zatvoriti obrt, potrošio je 80 tisuća eura na plaćanje neplaćenih računa. 

Drugi poslodavac posumnjao je također u nakane okrivljene pa je angažirao knjigovodstveni servis da ispita njeno financijsko izvješće. Javili su mu da izvješće nema veze sa stanjem u poslovnim knjigama. Okrivljena je vidjela da je poslodavac postao sumnjičav pa se odjavila i odnijela registratore. 

Iz knjigovodstvenog servisa su ga obavijestili da nisu ispunjene obaveze i dostavljeni određeni obrasci Poreznoj upravi zbog čega je mogao imati velikih problema. Za doprinose je bio prisiljen uplatiti 180 tisuća kuna, a imao je i troškove za angažiranje knjigovodstvenog servisa. 

Sud je nakon svega zaključio da je obrana okrivljene nelogična, a pokušaj da krivnju prebaci na klijente neuvjerljiv. Isto tako je sudu zvučao i navod okrivljene da je vlasnik tvrtke tražio da izvlači novac. Tvrtka je, naime, uredno poslovala i imala dovoljno sredstava za podmirenje obaveza. A upravo je to bila pogodna klima za okrivljenu da se neosnovano okoristi, zaključeno je. 

Kod odmjeravanja sankcije otegotna okolnost je bila ranija pravomoćna presuda zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, olakotne okolnosti su bile osobne prilike i teška materijalna situacija.