IZUMIREMO! U Splitsko-dalmatinskoj županiji 2024. godine 3.820 rođenih i 4.921 umrlih

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od 2022. godine je u Republici Hrvatskoj broj živorođenih ispod 35.000 i kontinuirano pada. Objavio je to Hrvatski zavod za javno zdravstvo u novom izvješću o prirodnom kretanju za 2024. godinu.

Prošle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 32.069 rođenih i 51.080 umrlih, što znači da imamo 100 umrlih na 62,8 rođenih. Najviše rođenih od 1991. godine bilježi se 1997. Tada je u Hrvatskoj na svijet došla 55.501 beba, a umrla su 51.964 stanovnika.

U svim županijama vlada negativan prirodni prirast, a Splitsko-dalmatinska je među najgorim.

U Srednjoj Dalmaciji lani je bilo 3.820 rođenih i 4.921 umrlih.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji rođeno je 1.034, a umrlo 1.316, u Zadarskoj je rođeno 1.512 beba, dok je umro 2.121 stanovnik. U Šibensko-kninskoj rođeno je 767 djece, dok je 1.437 ljudi umrlo.

Grad Zagreb bilježi 6.862 rođenih te 8.635 umrlih.

Najniže natalitetne stope su u mediteranskim zemljama među kojima prednjače Italija i Španjolska, a najviše Cipar i Irska.
Prema podacima Eurostata, u 2024. godini je vrijednost očekivanog trajanja života za oba spola blago porasla sa 78,6 godina na 79,1 godinu. Za muškarce je očekivano trajanje života poraslo sa 75,4 na 76,1 godinu, a u žena od 81,8 godina na 82,0 godine čime se vraćamo trendu porasta očekivanog trajanja života iz razdoblja prije pandemije koronavirusa.

Prosječno očekivano trajanje života u 2024. godini u Europi je iznosilo 81,7 godina za oba spola, odnosno 79,2 godina za muškarce i 84,4 godine za žene.

U Hrvatskoj je 2024. godina prosječna starosna dob muškaraca bila 76,1 godinu, a žena 82. Za muškarce u Hrvatskoj je očekivani broj zdravih godina života 60,4 godina, a za žene 62,4 godina.