INICIJATIVA IZ SPLITA 'Vrijeme je za kulturnu decentralizaciju'

Nedavno je prošla godina dana od kada je Željko Primorac preuzeo Upravni odjel za kulturu, sport i tehničku kulturu Splitsko-dalmatinske županije. Bio je to povod za razgovor s pročelnikom, odnosno vrijeme da se podvuče crta...

- U ovih godinu dana uspjeli smo završiti proces ekipiranja ureda i trasiranja temeljnih kulturnih i razvojnih politika. Pored toga, osigurali smo značajnu zastupljenost kulture i sporta u županijskom proračunu tako da smo s te strane i više nego zadovoljni. Prema posljednjim podacima, upravo je naša županija u ovoj godini imala najveći rast izdvajanja za kulturu od svih županija u RH - rekao nam je uvodno Primorac.

Koje biste projekte posebno istaknuli?

- Po osnivanju odjela pristupili smo detaljnoj analizi stanja na terenu. Morate znati kako županijska razina kulturnih politika nije baš najbolje definirana zakonskim rješenjima pa smo u startu željeli napraviti kvalitetan Plan razvoja kulture za naredno petogodišnje razdoblje. Institut za razvoj i međunarodne odnose izradio je, u suradnji s našim stručnim radnim skupinama, jedan zaista kvalitetan dokument koji smo nedavno predočili Županijskoj skupštini. Potom smo odlučili za niz ciljanih natječaja jačati kulturnu scenu. Putem 14 natječaja i javnih poziva odlučili smo dati dodatan impuls kulturnoj sceni. I mislim da smo u tome uspjeli. Pokazatelji su odlični u svim segmentima od izdavaštva, folklora, amaterskih kazališta i izložbi, do koncerata, zaštite materijalne i nematerijalne kulturne baštine… Kulturna scena je izuzetno živa i na to smo zaista ponosni. Osobito u ljetnim mjesecima kada nema nikakve razlike između otoka, priobalja i zagore. 

Što je sa zimskim mjesecima?

- Svjesni smo problema s kulturnim programima u jesenskim i zimskim mjesecima stoga smo kreirali poseban program Jesen-zima kultura. Program je namijenjen jedinicama lokalne samouprave i ustanovama u kulturi upravo za programe u jesenskim i zimskim mjesecima. Osigurali smo znatna sredstva za ovaj program i nadamo se kako će ih zainteresirani JLS-ovi i ustanove u kulturi iskoristiti.

UO za kulturu, sport i tehničku kulturu nositelj je ovogodišnjeg obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u SDŽ? 

- Na to smo posebno ponosni, kao i na činjenicu da smo još krajem protekle godine prvi u Hrvatskoj predstavili cjeloviti program obilježavanja ove velike obljetnice. Kroz 15 programa, koji se odvijaju diljem naše županije, pokušali smo aktivirati sve naše kulturne kapacitete. Tu smo posebno ponosni na naše kulturne ustanove i udruge jer su se odazvali i spremno predlagali programe. Rezultat su izvrsni koncerti, izložbe, oratoriji, prigodne medalje i probuđena svijest kod našeg naroda o veličanstvenom povijesnom naslijeđu i korijenima.

Kada govorimo o korijenima i naslijeđu onda se uvijek provlači teza o prijetnji od globalizma i zatiranja kulturnih posebnosti, pogotovo kod malih naroda. Ima li razloga za strah?

- Odgovor bih formulirao ovako - bit će nam točno onako kako budemo radili i kako se budemo odnosili prema našoj baštini i naslijeđu. Nitko nam ne brani da ulažemo dodatna sredstva i napore u zaštitu i prezentaciju naše kulturne baštine. Nigdje nisam pročitao da nam je bilo tko zabranio da kroz obrazovni sustav i sustav kulture u prvi plan istaknemo naše kulturno naslijeđe. Mi smo kroz Odjel posebnu pozornost posvetili nematerijalnoj kulturnoj baštini. Pokrenuli smo i projekt Mreže kulture kako bi ju dokumentirali i prezentirali. Posebnu pozornost poklanjamo folkloru i zato smo posebno osnažili i Savez KUD-ova SDŽ i FA Jedinstvo. Uskoro bi trebali izaći s konkretnim prijedlogom prema kojem bi folklor i folklorna baština trebali biti izborna ili izvanškolska aktivnost. Ako želimo sačuvati baštinu, onda ćemo se institucionalno pozabaviti ovom temom. 

Predstavili ste i ideju Muzeja žrtava komunizma...

- Za sada smo otkupili zemljište na kojem bi budući muzej trebao biti. Gotov je projektni zadatak, a projektnu dokumentaciju možemo očekivati sredinom iduće godine. Ako sve bude kako očekujemo, već 2027. možemo očekivati početak radova na ovom izuzetno važnom projektu. Kao što smo kazali na početku ovog projekta - jedina svrha ovog projekta je čuvanje uspomene na žrtve. Nas ideologije ne zanimaju. Kao društvo, civilizirano društvo, imamo povijesni dug prema žrtvama jednoga razdoblja. Pogotovo prema žrtvama čiju životnu priču više nema tko ispričati. To shvaćamo kao obvezu i zadatak koji ćemo ispuniti. 

Muzej će biti u Dicmu, zašto baš tamo?

- Lokacija je izabrana iz praktičnih i simboličkih razloga. Sasvim nam je jasno kako prostora za građevinu ovakvog tipa na području Splita nema i kako bi samo zemljište koštalo nekoliko desetaka puta više nego u Dicmu. S druge strane, predviđena lokacija muzeja je smještena uz samu crkvu u Dicmu na čijem je otvaranju, kako nam kazuju svjedočanstva, bio i sam blaženi kardinal Stepinac, tada kao svećenik. Tako da je sama lokacija odabrana i iz ovog razloga.

Koliko će sve to koštati?

- Prema prvim izračunima, muzej će imati površinu od nekih 1200 četvornih metara i njegova gradnja stajat će nekih 3,5 milijuna eura. Plan je da gradnja bude gotova, ovisno o zatvaranju budžeta, za neke 3-4 godine. Na muzeju već radi nekoliko stručnih radnih skupina. Jedna je sastavljena od povjesničara i muzeologa koji zajedno sa stručnjacima za likovni postav osmišljavaju postav budućeg muzeja. Čast nam je da su u toj grupi eminentni stručnjaci poput dr. Marija Jareba, dr. don Josipa Dukića, dr. Hrvoja Mandića... Sve aspekte vezane za natječaj za arhitektonsko rješenje priprema Društvo arhitekata Split.

U prijedlogu proračuna za 2026. vidimo i Centar za kulturu Splitsko-dalmatinske županije. Nova ustanova?

- Riječ je o logičnom nastavku izgradnje sustava kulture. Nakon što su kroz UO za kulturu, sport i tehničku kulturu trasirane temeljne kulturne politike i razvoj istih, potreban nam je instrument na terenu koji će ih koordinirati u suradnji s drugim ustanovama i udrugama u kulturi. Centar će biti strukturiran po sektorima kulture te će biti temeljna potpora razvoju kulturnih politika i uvezivanju sustava na razini županije. Maksimalna pažnja bit će posvećena educiranju kadra koji će jačati kulturnu bazu diljem županije. 

Kako biste ocijenili suradnju s Ministarstvom kulture i medija, Gradom Splitom i drugim jedinicama lokalne samouprave? 

- Na početku mandata smo uveli redovite sastanke sa svim ustanovama u kulturi s područja naše županije. Neovisno o tome tko im je osnivač. Sve te ustanove smatramo dijelom našeg županijskog sustava kulture i tako komuniciramo s njima i pratimo njihove programe. Nama je nebitno koja je politička opcija gdje na vlasti i tko kojem svjetonazoru pripada. Svi smo na istom zadatku izgradnje integralnog sustava upravljanja kulturom i reakcije su izvrsne. Na spomenutim sastancima predstavljamo naše programe, raspravljamo o njima i pratimo aktivnosti u drugim sredinama. Što se tiče Ministarstva kulture i medija, tu imamo nekoliko razina suradnje. S državnim kulturnim ustanovama i tijelima koja se nalaze na našem području imamo zaista izvrsnu suradnju. Bilo da se radi o Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika, Arheološkom muzeju ili Konzervatorskim odjelima. Međutim, možda je vrijeme da se razmisli i o drugačijem načinu njihove organizacije i upravljanja ovim ustanovama…

Na što točno mislite pod drugačijim načinom upravljanja?

- Ukratko, možda je vrijeme za kulturnu decentralizaciju. Posljednjih godinama svjedočimo prijenosu brojnih nadležnosti države na županije i jedinice lokalne samouprave. Tako su uredi državne uprave preneseni u nadležnost županija, županije raspolažu i s državnim zemljištima… Ne vidim poseban razlog zašto bi se onda iz Zagreba upravljalo nekim muzejom ili službom za zaštitu kulturne baštine u Splitu. Paradoksalno je da Ministarstvo ne upravlja Arheološkim muzejom u Zagrebu, ali upravlja Arheološkim muzejom u Splitu. Ne želim da se ovo shvati kao bitka oko nadležnosti i utjecaja, već kao logično razmišljanje o boljem sustavu upravljanja. Kao primjer sam naveo muzeje koji su direktno nadležni i za Salonu koja nam je posebno bolna točka. Ponavljam, ovo nije kritika stručnjacima i kulturnim djelatnicima s kojima imamo izuzetnu suradnju i koji vrhunski, u okvirima svojih mogućnosti, obavljaju svoje poslove. Ovo je kritika sustavu kulturnih prioriteta zbog kojeg imamo situaciju kakvu imamo.

Govorite o situaciji u Saloni ili….

- Nedavno smo imali sastanak na kojem smo raspravljali o organizaciji Međunarodne konferencije o arheološkom turizmu u Splitu. Ako sve bude kako treba, 2027. bi se u Splitu trebao održati ovaj značajan skup na kojem bi se okupilo nekoliko stotina stručnjaka iz svijeta arheologije i turizma. Ne treba uopće naglašavati što to znači za promociju naše države i županije. Međutim, kada nam dođu svi ti ljudi, svi ti stručnjaci, red je da im nešto i pokažemo. Možemo im pokazati Palaču, Trogir i Starogradsko polje. UNESCO-ovi lokaliteti su reprezentativni…. No, što je sa starohrvatskim lokalitetima? Rižinice, Šuplja crkva, Sveta Marta, Gospin Otok….niti jedan lokalitet nije uređen kako bi na dostojansven način prikazao hrvatsku povijest i prošlost. Bojim se da se po ovom pitanju nismo odmakli puno od vremena don Frane Bulića. Nedostatak interesa za ove teme i lokalitete možda se mogao razumjeti prije 40 ili 50 godina, ali danas, u samostalnoj Hrvatskoj, je neshvatljiv. Pa tu je napisana naša domovnica i rodni list kao naroda. 

Mislite li da bi se o ovim temama više računa vodilo s lokalne razine? 

- Smatram kako je neophodna reforma cijelog sustava nadležnosti, financiranja i upravljanja. Također, bilo bi dobro posložiti i prioritete. Znate, dragi su nama Grci i Rimljani. Bili su ranije tu i baštinimo puno toga od njihova kulturnog naslijeđa, ali ne mogu imati prioritet ispred nacionalnih kulturnih i arheoloških lokaliteta. 

Sporta se nismo ni dotaknuli…

- Mnogi će nam to zamjeriti. Nismo zapostavili sport, dapače, ali kultura je nekako tema koja je bila povod ovog razgovora. Što se tiče samog sustava sporta na razini županije, i tu smo željeli napraviti čist start i dobiti jasan uvid u stanje na terenu pa smo naručili Analizu stanja sporta u županiji koja je podloga za izradu Plana razvoja sporta. Uveli smo novih osam natječaja kojima želimo povećati broj sportskih manifestacija, stručnih konferencija, broj educiranih trenera, ali i unaprijediti sportsku infrastrukturu na razini županije. Ovdje bi partner Upravnom odjelu za kulturu, sport i tehničku kulturu trebala biti Zajednica športskih saveza i udruga SDŽ. Zajednica ovih dana ima izbornu skupštinu pa se nadamo novim zajedničkim programima i unaprjeđenju svih aspekata sporta u našoj županiji.