Idu li klimatske promjene 'kontra Splita'? Evo što o ozbiljnosti situacije kažu ravnatelj DHMZ-a i splitska udruga Sunce

Visoke temperature, opasan UV indeks te velika vrućina koja se posljedično stvori, a onda iznenada pretvori u pravu vremensku kataklizmu nemaju tek nepovoljan utjecaj na raspoloženje Dalmatinaca i svih Hrvata ovog ljeta. Navedeni uvjeti predstavljaju sve veći problem i za okoliš do te mjere da one najcrnje prognoze u bliskoj budućnosti predviđaju nemogućnost života kakav poznajemo, posebice na splitskom području. Uzročnik ova dva negativna fenomena zajednički je – riječ je o klimatskim promjenama. Ozbiljnost same situacije glede ove teme te preporuke za sprječavanje negativnog trenda njezina pogoršanja za Dalmatinski portal objasnio je dr. sc. Ivan Güttler, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda,  ali i splitska udruga Sunce.

– Temperatura zraka u Hrvatskoj neprestano raste još od druge polovice prošlog stoljeća. Dio smo Sredozemlja, područja koje se zagrijava brže od svjetskog prosjeka. Na Jadranu se bilježi porast od oko 0,2 do 0,3 °C po desetljeću, a u unutrašnjosti još i više. To znači da nas u budućnosti čeka sve više dana s vrlo visokim temperaturama, toplih noći, ali i dužih i češćih toplinskih valova. Istovremeno, ljeta postaju sve sušnija, osobito u Dalmaciji, gdje u nekim dijelovima pada i do 20 % manje kiše svakih deset godina. Sušna razdoblja su sve duža i intenzivnija, a s njima raste i rizik od nestašice vode i požara. S druge strane, jesen donosi sve više oborine. Često u obliku kratkih, ali snažnih pljuskova koji mogu izazvati bujične poplave. Hrvatska se nalazi između dva suprotna klimatska utjecaja: sve sušnijeg juga i sve kišovitijeg sjevera Europe. Upravo ta pozicija čini nas posebno osjetljivima na oscilacije između sušnih i kišnih razdoblja. Zbog toplije atmosfere, očekuje nas i više vremenskih ekstrema premda to ne znači da će svaka godina biti toplija od prethodne. Pojedinačna ljeta mogu varirati od godine do godine, no generalni trend na području Dalmacije ukazuje na nastavak sve toplijih i suših ljeta – navodi dr. sc. Güttler.

Pritom prijetnje za ljudske djelatnosti su brojne, posebice za poljoprivredu i turizam jer uvelike ovise o vremenskim uvjetima. 

– U poljoprivredi već bilježimo sve češće suše, ekstremne vrućine i promjene u količini i rasporedu oborina, što smanjuje prinose i otežava proizvodnju. Neke kulture koje su tradicionalno uspijevale sada sve teže podnose takve uvjete, ali istovremeno toplija klima otvara prostor za uzgoj vrsta koje ranije kod nas nisu bile moguće. Također, turizam je sve ranjiviji zbog toplinskih valova, sušnih razdoblja i sve većeg rizika od požara, posebno tijekom ljeta. To može utjecati na broj gostiju u vrhuncu sezone. Ekstremne vremenske pojave sve više opterećuju infrastrukturu, a zdravstveni rizici rastu zbog toplinskih valova i onečišćenja zraka, osobito za starije osobe, djecu i kronične bolesnike – tvrdi dr. sc. Güttler.

Drugu krajnost ljetnog razdoblja predstavljaju oluje. Mnogi stariji stanovnici reći će i da ovako snažne nisu nikada vidjeli te se s pravom pitaju jesu li i one još jedna manifestacija klimatskih promjena. 

 – Oluja koja je nedavno pogodila splitsko područje bila je snažna i vrlo lokalizirana. Takve oluje jesu vremenske neprilike, ali činjenica je da ih zbog klimatskih promjena doživljavamo sve češće i da su sve snažnije. Jedna oluja sama po sebi nije klimatska promjena, ali kad takvih pojava ima sve više, kad postaju pravilo umjesto iznimke, to nam govori da se klima mijenja. Oluje ne možemo spriječiti, ali možemo biti bolje pripremljeni, kratkoročno kroz planiranje aktivnosti, a dugoročno kroz kvalitetnu izgradnju. Pravovremena informacija i odgovorno ponašanje mogu sačuvati zdravlje, spasiti živote i smanjiti štete – obrazlaže dr. sc. Güttler.

Problem ne predstavljaju samo posljedice koje bi klimatske promjene mogle imati za ljudske djelatnosti, već i za sami život na širem splitskom i dalmatinskom području.

– Razina Jadranskog mora trenutačno raste oko 2 do 3 milimetra godišnje, a u posljednjih deset godina već je porasla za 10 centimetara. Ako se ovaj trend nastavi, do kraja stoljeća mogli bismo imati porast razine mora i do pola metra. To bi imalo ozbiljne posljedice za brojna priobalna mjesta i gradove, uključujući i povijesne jezgre Zadra, Splita i Trogira – ističe dr. sc. Güttler.

Pritom se prirodno nameće pitanje što nam je činiti kao zajednici da minimaliziramo nastalu štetu i koliko vremena uopće imamo za djelovanje.

–  Jedan je od najtvrdokornijih mitova da su klimatske promjene samo dio prirodnog ciklusa i da ljudi na to ne mogu nikako utjecati. Istina je da je klima na Zemlji oduvijek prolazila kroz promjene, ali nikada nije mijenjala ovako brzo, niti pod ovako snažnim utjecajem čovjeka. Taj zaključak temelji se na desetljećima mjerenja, istraživanja i promatranja tisuće znanstvenika diljem svijeta. Zanemarivanje te činjenice ne samo da je netočno, nego i opasno jer još uvijek imamo izbora, ali vremena je sve manje. Sljedećih 5 do 10 godina ključno je razdoblje u kojem još možemo djelovati i izbjeći najgore scenarije. Klimatske promjene nisu problem prevelik da bismo odustali, nego preozbiljan da bismo čekali – naglašava dr. sc. Güttler. 

Na području preventive od 1998. predano djeluje splitska udruga Sunce iz koje ističu da i pojedinci malim svakodnevnim radnjama poput vožnje biciklom i korištenja javnog prijevoza umjesto automobila mogu doprinijeti smanjenju štetnih emisija. Tu su i oni malo veći koraci poput štednje električne energije, kupnje lokalne, sezonske hrane, smanjenje otpada kroz odgovornu kupnju te pravilno odvajanja otpada i kompostiranje. Udruga Sunce je realizirala i niz uspješnih ekološki-održivih projekata, jedan takav je i Desire-MED koji financira Europska unija i koji se temelji na zelenim rješenjima. 

– Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) jedna je od pet regija koje sudjeluju u petogodišnjem Desire-MED projektu. Uz Sunce, partneri na projektu su Splitsko-dalmatinska županija (SDC), Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (CRA/PPA), Sveučilište u Splitu i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Cilj nam je povećati ambiciju te sposobnost donosioca odluka i zajednica dokazanim transformativnim pristupima prilagodbe klimatskim promjenama dajući prioritet rješenjima utemeljenima na prirodi – objašnjava Maja Jurić iz udruge Sunce. 

Iz udruge navode da je svijest građana i zakonodavnih tijela o klimatskim promjenama posljednjih godina u porastu, no da i dalje postoji značajan raskorak između deklarativne podrške i konkretne provedbe. 

– Stvarna odgovornost je na onima koji donose odluke te su građani nedovoljan alat u borbi protiv klimatskih promjena bez sustavnih, strateških mjera na razini institucija i vlasti. Lokalne politike u Hrvatskoj pokazuju određenu usklađenost s europskim i globalnim klimatskim ciljevima, no u praksi često zaostaju u provedbi. Postojeći dokumenti i planovi uglavnom prate smjernice EU, no izazov je njihova konkretna i dosljedna implementacija na lokalnoj razini. Primjerice, predložene mjere često se stavljaju u drugi plan u odnosu na infrastrukturne projekte, što pokazuje i primjer iz siječnja ove godine, kada smo zaprimili prijavu uklanjanja drvoreda u Gundulićevoj ulici u Splitu – pojašnjava udruga Sunce. 

Zato iz splitske udruge predlažu moguće zakonske nadopune te poručuju da je najkorisnija stvar koju građani mogu napraviti pritisak. 

– Nužno je ojačati zakonsku zaštitu prirodnih resursa i zelenih površina, jer oni imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih utjecaja i uvesti mehanizme valorizacije i zaštite urbanog zelenila, kao što su standardizirane procjene vrijednosti stabala i njihova zakonska zaštita, kako bismo spriječili štetu zbog neodgovornih infrastrukturnih zahvata. Građani pritiskom, aktivnim sudjelovanjem u javnim raspravama i izborima, mogu potaknuti vlast da provodi sustavne i učinkovite mjere. Bez tog pritiska i zahtjeva, velike promjene teško će doći. Promjena počinje od pojedinca, ali ne smije tu i završiti – napominju iz udruge.