HRVATSKO VETERINARSTVO PRED IZAZOVIMA 'Bolesti se šire, struke sve manje'

Fotogalerija (9)

U Splitu su održani Veterinarski dani 2025. koje su zajednički organizirali Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut. Stručnjaci iz veterinarske velike i male prakse, veterinarskog javnog zdravstva i sigurnosti hrane, znanstvenici i stručnjaci iz područja biomedicine te svi oni koji izravno i neizravno surađuju s veterinarskom strukom bili su dio najvećeg godišnjeg znanstveno-stručnog skupa doktora veterinarske medicine iz Hrvatske i zemalja EU koji je i ove godine uz aktualne znanstveno-stručne teme analizirao stanje sustava provedbe veterinarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, ali i pokušao dati smjernice i preporuke u cilju jačanja sustava kontrole zdravlja i dobrobiti životinja, sigurnosti hrane životinjskog podrijetla i hrane za životinje.

2025. godina bila je iznimno zahtjevna za veterinarsku struku u Hrvatskoj. Nikada do sada veterinarska struka u istom vremenskom momentu nije toliko bila angažirana; prvo kao ključni dionik u provedbi mjera sprječavanja pojave slinavke i šapa nakon njezine pojave u Mađarskoj i Slovačkoj, nakon toga u sprječavanju pojave bolesti kuge malih preživača u našem okruženju, a onda i vrlo zahtjevnim okolnostima provedbi mjera kontrole, suzbijanja i iskorjenjivanja afričke svinjske kuge na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije te bedrenice na području Vrlike i Drniša.

Iako je veterina neizostavni i neposredni dionik u osiguranju zdravlja nacije, u Hrvatskoj je veterinarska struka i dalje najslabije plaćena spram ostalih zemalja u Europskoj uniji; vrlo limitiranih cijena usluga; struka koja je u nekim dijelovima Hrvatske gotovo pa ugašena, koja svakodnevno trpi napade na svoje kolege. Sve su ovo teme koje su razmatrane u sklopu Veterinarskih dana 2025. i panel raspravama u kojima su, među ostalim, sudjelovali i donositelji i provoditelji pravilnika, propisa i odluka nadležnih institucija – Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, Državni inspektorat Republike Hrvatske – kao i Hrvatska veterinarska komora, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut.

Na okruglom stolu 'Stanje i perspektive – stvarnost veterinarske profesije u Hrvatskoj' istaknuti su problemi nedostatka mladih ljudi u manjim sredinama, a onda i njihovo gubljenje interesa mladih za fundamentalnim dijelovima veterinarske struke kao što je rad s farmskim životinjama, poslovima vezanim za sigurnost hrane i usluge zaštite životinja, posljedično i zdravlja ljudi. Uz sve to dolaze i vrlo ekstremni uvjeti rada, a naknade ne predstavljaju ispravan omjer uloženog i dobivenog.

Nove generacije koje se odlučuju za veterinu danas su potpuno drugačijih kriterija studiranja i kasnijeg rada na tržištu, žive u trenutku i za trenutak, imaju mogućnosti izbora, apsolutno bez stava starijih generacija 'radim sada da bi mi sutra bilo bolje'.

Glavni izazov pred Ministarstvo poljoprivrede je kako na području cijele Hrvatske osigurati veterinarsku djelatnost koja je obavezna i od javnog interesa. Poduzimaju se redovite i preventivne mjere i aktivnosti koje nadomještaju nedostatak veterinara, poput veterinarskih posjeta prema procjeni rizika, veterinarskih pregleda gospodarstava, a što je sve trošak državnog proračuna.

Rješavanje problematike nedostatka doktora veterinarske medicine, pogotovo za farmske životinje, nužno je promatrati u kontekstu veličine hrvatskog stočnog fonda i stočarske proizvodnje koje bilježe konstantan pad, što prirodno onemogućava povećanje broja veterinara. Stoga je nužna sinergija i formiranje zajedničkih ciljeva za rast.

Za primjerena financijska primanja veterinara kroz cijelu godinu, a u područjima koja su slabije naseljena, reljefno manje pristupačna i u konačnici imaju manjak farmskih životinja, nužno je uključivanje i jedinica lokalne samouprave.

Da li se kvalitetno i pravovremeno odgovaralo na sve krize i zdravstvene ugroze životinja, a posljedično i ljudi u 2025. godini, raspravljalo se na okruglom stolu 'Unapređenje budućih odgovora na krize u području zdravlja životinja – ovogodišnja iskustva i prijedlozi'.

Veterinari s terena istaknuli su vidljivost koliko kod kriznih situacija nedostaje sustavna briga za veterinarsku struku. Za primjer je naveden Zakon o veterinarstvu koji ističe da je veterinar obvezan pružiti veterinarsku uslugu, a s druge strane postoje situacije koje objektivno onemogućavaju provedbu te usluge. Dodatno, veterinar nema status službene osobe, a prema zakonu mora ući u privatni posjed pri provođenju i najtežih mjera za zaštitu zdravlja životinja i ljudi.

Nadležne institucije koje donose mjere za sprječavanje i širenje bolesti životinjskog podrijetla te sudjeluju u njihovom provođenju ističu međusobnu suradnju i proaktivnost, ali alarmiraju na nedostatak kadra veterinarske struke, poput npr. veterinarskih inspektora, koje treba izučiti i pripremiti za nove zdravstvene ugroze koje već sada možemo predvidjeti obzirom na klimatske promjene i migracije.

Istaknuti su i uvjeti u kojima veterinari pružaju uslugu, a to je prije svega (ne)suradljivost posjednika životinja na njihovim posjedima, a vrlo su česti, naročito kod afričke svinjske kuge, verbalni i fizički napadi na veterinare.

Kod bolesti koje su se pojavile u Hrvatskoj, a ekonomski je najznačajnija afrička svinjska kuga, ključno je da je izvor njezine pojave i širenja ljudski faktor, čemu dodatno pridonose društvene mreže koje su postale megafon 'fake newsu', odnosno krivim i neprovjerenim informacijama što uzrokuje nedostatak kritičkog promišljanja, a dio posljedica toga snose veterinari na terenu jer ne mogu provesti mjere sprečavanja i širenja neke bolesti.

Neminovna je pomoć i ulaganje države u veterinarsku službu koja će moći odgovoriti na ugroze tijekom cijele godine i time osigurati zdravlje životinja i ljudi.