Hrvatskim cestama kazna od 39.900 eura, bivši predsjednik Uprave i članovi oslobođeni

Općinski prekršajni sud u Splitu kaznio je s 39.900 eura Hrvatske ceste jer od lipnja 2017. do srpnja 2021. nisu na mostu kopno - otok Čiovo tijekom kasnojesenskog razdoblja obavili istraživanje fitoplanktona i optičkih svojstava mora na više točaka u širem području mosta, kao ni ispitivanje betonske flore i faune na profilu, što je bilo propisano rješenjem o procjeni utjecaja na okoliš Ministarstva zaštite okoliša iz veljače 2008. godine, čime  je počinjen prekršaj iz članka 262. stavka 1. točke 12. Zakona o zaštiti okoliša. 

Sud je oslobodio bivšeg predsjednika Uprave Josipa Škorića i ostale članove Uprave. 

'Čitanjem Pravilnika o unutarnjem ustroju HC-a s katalogom radnih mjesta, utvrđeno je kako je šef Odjela za studijsku pripremu i zaštitu okoliša unutar Sektora za razvoj i strateško planiranje prati i kontrolira provedbu propisa zaštite okoliša te organizira i koordinira rad stručnih timova u skladu s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja. Ovlašteni tužitelj, Državni inspektorat, tereti okrivljenike kao odgovorne osobe, odnosno, predsjednika i članove Uprave, međutim, Uprava je odgovornost za postupanje prenijela internim aktom o ustroju na šefa Odjela za studijsku pripremu. 

U tako velikoj pravnoj osobi ne može se očekivati da uprava društva odgovara za svaki prekršaj koji pravna osoba počini u obavljanju djelatnosti, ako je organizirala svoj rad tako da je obavljanje određenih poslova povjereno drugim osobama zaposlenima u društvu. Propust je ovlaštenog tužitelja što nije pregledao interne akte o ustroju kako bi utvrdio tko je odgovoran za prekršaj. Članovi i predsjednik Uprave to nisu, zbog čega su i oslobođeni od optužbe', navodi se u presudi. 

Hrvatske ceste su tvrdile da djelo nije postojalo kao prekršaj te da je nastupila zastara prekršajnog progona. Članovi Uprave također su porekli prekršaj. Naveli su kako oni nisu odgovorni. Predsjednik Uprave nije iznio obranu. Glavna rasprava je održana u njegovoj odsutnosti. 

Argument da se radi o zastari je odbačen jer je prekršaj koncipiran kao tzv. omisivno-trajni prekršaj počinjen protekom roka do kojeg je počinitelj morao poduzeti dužnu radnju te traje dok postoji obaveza da ju poduzme. Zastara počinje teći tek poduzimanjem dužne radnje ili prestankom dužnosti da je poduzme, navodi se u presudi. 

Sud je ocijenio neozbiljnim to što su Hrvatske ceste dostavile cjelokupan elaborat iz travnja 2017., koji je posve nevažan za predmet postupka. 

'Zato su od elaborata 'Provođenje monitoringa stanja mora u području Mosta hrvatskih branitelja' iz studenog 2022. dostavili smo naslovnu stranicu kojom ne dokazuju ništa jer sadržaj tog elaborata ostaje nepoznat i nejasno jesu li njime provedena tražena istraživanja. Sve i da jesu, nisu provedena na vrijeme te je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj za koji je optužena. Djelo je postojalo kao prekršaj jer je uvedeno člankom 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša koji je stupio na snagu u veljači 2018., dok je obveza provođenja istraživanja nastupila u jesen 2018., dakle nakon stupanja novele zakona na snagu', stoji u presudi. 

Zakon za ovaj prekršaj predviđa kazne od 300 do 900 tisuća kuna. Evo kako je obrazložena sankcija. 

'Okrivljena pravna osoba do sada je jednom već osuđivana za prekršaj, pokazala je upornost u činjenju prekršaja, tijekom trogodišnjeg razdoblja propustila je provesti tražena istraživanja te će se izrečenom kaznom, a riječ je o gotovo minimalnoj kazni, postići sve propisane svrhe kažnjavanja, uzevši naročito u obzir i to da država, pa i sudovi imaju pozitivnu obvezu osiguravanja uvjeta za zdrav okoliš.'