HDZ-ovci iznijeli svoj kulturni program: 'Kultura je trebala izići na ulicu, a ulica je ušla u Banovinu'

HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Splita Tomislav Šuta s kandidatima za dogradonačelnike Mateom Dorčić i Ivom Bilićem predstavio je, simbolično uoči dana Sudamje, svoj kulturni program. Istaknuo je pritom kako je u protekle četiri godine izostala kultura dijaloga te da je, prema njegovim riječima, u HNK-u srozana na najniže grane, odnosno da se ondje dogodio teatar apsurda.

'Želimo grad u kojem su dijalog i kultura na prvom mjestu. Umjetnike u Splitu i sve dionike u kulturi želimo u službi turizma. Turizam želimo u službi kulture i sporta. Kod nas je kultura trebala izići na ulicu, a ulica je ušla u zgradu Banovine. Vrijeme je za promjene, vrijeme je da građani dobiju građanski Split', naglasio je Šuta.

Dorčić će iznijela i konkretne ideje. Apostrofirala je pritom kako je uloga kulture ključna pri razmišljanju o gradu kakav želimo biti te kakav želimo prezentirati.

'Iluzorno je očekivati financijski samoodrživu kulturu. Svaka zajednica koja ulaže u kulturni razvoj dobiva svoje benefite i velike vrijednosti koje se ne mogu mjeriti novcem, stoga smo se u našem programu posebno dotaknuli kulture grada Splita i uspostave kulturnih politika, počevši s HNK-om u Splitu koji se sa svojim festivalima - Splitskim ljetom i Marulićevim danima - može pozicionirati kao vodeći u regiji. Prednosti uviđamo u razvijanju publike. S obzirom na to da je HNK u Splitu jedina operna kuća u regiji, mora privlačiti posjetitelje ne samo iz naše županije, već i susjednih koje nemaju svoju.

Kadrovski izazov poseban je problem koji smo detektirati. Činjenica je da se znatna sredstva rasipaju na vanjske suradnike. Kada bi se koristila za angažiranje autorskih timova i gostujućih izvođača te kada bi se ansambl upotpunio kao i tehnika, kazalište bi moglo nesmetano raditi te bi se program itekako razvijao.

Ključnim smatramo rad na razvoju druge scene. Glavna scena trebala bi se sačuvati za velike naslove baleta i opere, na drugoj bi se trebali odvijati dramski tekstovi pa i kongresi, znanstveni skupovi, okrugli stolovi - sve s ciljem razvoja kulturne ponude grad. Naša je preporuka i učlanjenje HNK-a Split u Operu Europe, organizaciju čiji su dio riječki i zagrebački HNK-i. U Splitskom ljetu - festivalu koji je bio dominantno operni, a danas više nije - vidimo snažan potencijal dovođenjem svjetskih produkcija i unapređenjem, što stvara novu publiku i goste kakve želimo vidjeti Splitu. Predlažemo postavljanje platforme s kartama umreženim na jednom mjestu kako bi mogli za vikend pogledati operu, posjetiti Muzej grada Splita, Dioklecijanove podrume ili, recimo, Galeriju umjetnina - što je dobar iskorak i u sezoni i van sezone. 

Kontinuirano planiramo ulagati i u književnost, uključujući postojeći književni festival - izrazito je bitno dovesti svjetska književna imena i organizirati susrete s domaćim izdavačima kao i sa Sveučilištem u Splitu te dati dodatan značaj Gradskoj knjižnici Marka Marulića. 

Ambijentalnost kao pojam specifičan je za Split i Dubrovnik, no nažalost gubi bitku s turizmom. Stoga nove ambijentalnosti treba nametnuti - one nisu nove pozornice na otvorenom, već sljubljivanje prostora s umjetničkom izvedbom. U tom kontekstu vidimo prostor za organizaciju niz konferencija u suradnji sa Sveučilištem u Splitu s uključenim stručnjacima na temu teatrologije, povijesti umjetnosti, ali i urbanizma kao i svih umjetnika koji se bave temom.

Kada je posrijedi likovna umjetnost, planiramo u sljedeće četiri godine intenzivno raditi na osnivanju interpretacijskog centra ili izložbenog prostora Vaska Lipovca ali i ponovnoj priči o osnivanju muzeja Jagode Buić. Percipiramo izrazito bitnom i suradnju sa Sveučilišnom galerijom - želimo gostovanja svjetskih izložbi koje su posljednjih godina zaobišle Split.

Planiramo se posvetiti i muzeološkoj djelatnosti u smislu poticanja izgradnje Muzeja Domovinskog rata, osnivanja i uređenja Muzeja sporta kao i pokretanja Muzeja nematerijalne baštine. Arhitektura je, k tome, danas pomalo zanemaren pojam - priču o gradu treba izvesti izvan okvira stare gradske jezgre. Vidimo snažan potencijal po uzoru na storytelling ture na Splitu 3, gdje se lijepo opisuje arhitektonsko-urbanistički potpis 60-ih godina prošlog stoljeća.

Također - glazba na otvorenom! U mjesecima kada to vrijeme dopušta bilo bi idealno koncerte klasične glazbe izvesti na gradske prostore te pritom staviti u fokus, primjerice, Tvrđavu Gripe, bedem Cornaro i ništa manje vrijednu ljetnu pozornicu na Gusara. Ondje se mogu ponuditi i koncerti suvremene glazbe kao i jazz koncerti te ono što je isto Split zaobišlo posljednjih godina - koncerte svjetskih ili europskih pop zvijezda', iznijela je Dorčić.

Bilić je pojasnio kako su se programom fokusirali na kulturni turizam ili, preciznije, turizam u funkciji kulture. Napomenuo je pritom kako Split više nije tranzitni grad kakav je bio prije 15-ak godina kada je brojio oko 800 tisuća noćenja, već kako spada među pet, šest destinacija s najvećim brojem noćenja - njih oko 3,5 milijuna.

'Ne možemo više tretirati kulturu kao dosad. Proračun za kulturu grada iznosi oko 29,5 milijuna eura, što je zapravo vrlo malo u odnosu na potrebe. Dok Dubrovnik od zidina uprihodi vjerojatno 24 milijuna eura, mi u Dioklecijanovim podrumima uprihodimo malo više od milijun i pol eura. Moramo, dakle, naći način kako valorizirati kulturno-povijesno naslijeđe', zaključio je Bilić.