Godina velikog obrata u Splitu: Puljak izgubio izbore, Šuta preuzeo Banovinu, oluja poharala Poljud i Marjan...

Godina na izmaku na splitskoj političkoj sceni mogla bi se pamtiti dugo, ponajprije zbog niza neočekivanih događaja.

Među prvima je gubitak gradonačelničkih izbora Ivice Puljka, za kojega se smatralo da kroči suvereno po drugi mandat. Pobjeda mu je bila servirana na dlanu, dok se s druge strane HDZ-u i novom gradonačelniku Tomislavu Šuti predviđao glatki poraz. Dovršetak izgradnje Žnjana trebala je biti kruna Puljkove pobjede. Pokazalo se još jednom da niti jedan splitski gradonačelnik nije pobijedio zbog grandioznih projekata. HDZ-u pobjedu prije 20-ak godina nije donijela izgradnja Rive, Željku Kerumu Zapadna obala, kao ni Puljku Žnjan.

Ono što je bivšem gradonačelniku vjerojatno i bolnije, je da su ostale sumnje o radovima na Žnjanu, otkriveni su, da se poslužimo eufemizmom, čudni troškovi nakon što je izgubio izbore. Ipak, treba primijetiti da se Puljak u utrci za drugi mandat odlučio za, blago rečeno, neočekivanu taktiku. Napadao je protivnike, kao da je on u oporbi. Izbjegao je i sučeljavanje, navodeći da je razlog tomu izjava Željka Keruma o Andri Krstuloviću Opari, za kojega je šef HGS-a ustvrdio da je folirant jer je rekao da će umrijeti, a nije. Taj potez nije Puljku donio poene, HDZ je nametnuo narativ o licemjerju čelnih ljudi Centra oko Krstulovića Opare. Da ne ponavljamo i 'slučaj grofica', s kojom je Puljak javno zanijekao prijateljstvo, a ona iznosila dokaze povezanosti.

Ono što je možda najviše presudilo da Puljak izgubi podršku šire javnosti ili demotivira svoje birače za izbore, su 'sukobi na ljevici', prozivanje i svađa s bivšim čelnikom splitskog SDP-a Davorom Matijevićem. Šuta je u prvom krugu iskoristio svoj neočekivano pruženi prostor za mirno predstavljanje programa bez potrebe za svađama. U drugom krugu pokušalo ga se diskreditirati zbog radova njegove braće, ali ti navodi nisu ga ni okrznuli. Banovinu su preuzeli Šuta te zamjenici Matea Dorčić i Ivo Bilić, a izašli Puljak, Bojan Ivošević i Antonio Kuzmanić.

Nogometnim rječnikom kazano, umjesto upisivanja tri boda i rutinske pobjede, Puljak je izgubio izbore i najavio povlačenje iz politike. Na društvenim mrežama komentira događanja, predsjedničko mjesto u stranci Centar je pripalo supruzi Marijani Puljak. Kuzmanić se ne oglašava, a Ivošević je ostao aktivan u politici, u Gradskom vijeću i u Županijskoj skupštini.

Pred Šutom su praktički čim je preuzeo ulogu gradonačelnika bila tri velika izazova.

Prvi je bio prirodna nepogoda, oluja u srpnju koja je u nekoliko minuta poharala Split, ali nedovoljnu da se ispune zakonski uvjeti za proglašenje elementarne nepogode. Marjan je najviše pogođen, prvim rebalansom osigurala su se stoga sredstva za sanaciju park šume. Nakon potkornjaka koji je načeo Marjan, nevrijeme ga je dodatno dotuklo, toliko da se ne zna kada ćemo opet uživati u staroj slavi 'pluća grada'. Ali, barem se zna da radovi na sanaciji počinju. Osim Marjana, oluja je oštetila krov stadiona na Poljudu, o kojem se u godini na izmaku konačno počelo konkretnije raspravljati. Trošak sanacije je obećala pokriti Vlada. Uskoro ćemo znati nešto više o sudbini stadiona, nakon što se završi studija izvodljivosti za nogometni stadion i kamp.

Posao je dodijeljen tvrtki UHY Savjetovanje, na čijem je čelu Krešimir Budiša, bivši savjetnik gradonačelnika Andre Krstulovića Opare i stručnjak HDZ-a za EU fondove. Budiša je već izradio sličnu studiju za stadion Maksimir u Zagrebu. Studija će obuhvatiti tri varijante u pristupu obnove Poljuda: sanacija, rekonstrukcija ili potpuno novi stadion. Temeljitu obnovu će također značajnim dijelom pokriti Vlada. 

Drugi Šutin gradonačelnički izazov je bio rješavanje broda Moby Drea s azbestnim pregradama, koji je uplovio u škver na remont. Zbog ogromnih količina azbesta uzbunila se javnost, a Šuta je stao uz prosvjednike i uz pomoć vertikale Moby Drea je na koncu napustio splitsko brodogradilište.

Prošla godina bila je jedna od najtežih i najjasnijih prekretnica za splitski škver. U Brodosplitu su se nastavili problemi koji traju godinama, kašnjenje plaća, neplaćanje koncesije i gotovo simboličan broj zaposlenih u odnosu na nekadašnje tisuće. Umjesto proizvodnje, sve češće se otvaralo pitanje čemu taj prostor danas uopće služi.

Dolazak broda Moby Drea dodatno je zaoštrio situaciju i skrenuo pozornost javnosti na sigurnosne, zdravstvene i okolišne rizike, ali i na širu sliku stanja u škveru. Šuta je tada prvi put otvoreno poručio da Brodosplit u ovom obliku nema budućnost te pozvao državu da Gradu Splitu omogući preuzimanje upravljanja prostorom. Vidjet ćemo što će od toga biti.

No, najveći Šutin izazov bilo je formiranje većine u Gradskom vijeću, u čemu su mu pomogli Matijević i kolegica mu Katarina Prnjak, tako što je u tajnom glasanju vijećnika za 'prvog među jednakima' izabran HGS-ov Igor Stanišić. Netom nakon toga, Matijević i Prnjak razišli su se sa SDP-om. Formiranje Vijeća, da se ne lažemo, očito je bilo svima u interesu. Da nije, oporba je već na sljedećoj sjednici mogla tražiti smjenu izabranog predsjednika Igora Stanišića, bez tajnog glasanja i tako 'autati' 16. ruku ili izazvati ponovljene izbore za Gradsko vijeće.

Vijeće je bilo formirano, ali Šuta nije imao potvrđenu većinu u Gradskom vijeću. Matijević je odlučio iskoristiti moć 16. ruke, digao je ruku za proračun nakon što se s bivšim gradskim vijećnikom stranke Popravi grad Antom Zoričićem izborio da se hotel Zagreb prepusti Splitu s ciljem kompleksa za umirovljenike. Prvi korak je napravljen, na Vladi je donesena odluka da se ide u tom smjeru. Šutin proračun je potom izglasan, u njemu su predviđena i sredstva za otkup Spaladium Arene. U siječnju se na Trgovačkom sudu očekuje točka na 'i' oko sage s dvoranom. Spaladium Arena u rukama Splita je tako velika Šutina pobjeda, zabilježena odmah u prvih šest mjeseci mandata.

Konac godine je ipak pripao Željku Kerumu. Bivši gradonačelnik i koalicijski partner HDZ-a završio je iza rešetaka zbog izazivanja prometne nesreće s materijalnim posljedicama i bijega s mjesta sudara, pritom vozeći bez vozačke dozvole. Pravo sjedanja za volan je izgubio zbog brojnih ranijih prekršaja. Kako će se to odraziti na Kerumovu političku budućnost, tek treba vidjeti. No, netom nakon izlaska iz zatvora zamjerio je Šuti što se 'nespretno izražava' oko njegove uloge u Nadzornom odboru tvrtke Žnjan, te da nema zapreke da on tu funkciju obnaša. Sve dok 'razoputi kriminal' prethodne vlasti, što vjeruje da će pokazati revizija građevinskih radova. 

Što se tiče širih društvenih događaja, ovu godinu obilježila je i vijest da je u splitskom hospiciju 'Matošić' otvoren prvi odjel za dječju palijativnu skrb u Hrvatskoj. Riječ je o šest kreveta unutar stacionara koji broji 20 palijativnih postelja, a uz ovaj objekt u Splitsko-dalmatinskoj županiji djeluju još četiri stacionara i pet mobilnih palijativnih timova. Prisjetimo se i početka 2025. godine, kada je, baš na 55. obljetnicu premijernog prikazivanja 'Našeg malog mista', serije koja je tako vjerno dočarala dalmatinski mentalitet, Split priredio reprizu, ali - uživo. Scene uklanjanja štandarca na Pjaci, uz sve popratne reakcije građana i uključenih aktera, djelovale su kao da su ispale iz scenarija. Štandarac je uklonjen upravo na dan kada su maškare preuzele ključeve grada i podigle svoju zastavu na jarbol. Ako je to bio znak za početak ‘reorganizacije’, očito je shvaćen vrlo ozbiljno.

Dok se sve odvijalo, prizor je nemoćno promatrao kipar Kuzma Kovačić, autor štandarca, koji je tužio Grad zbog dodavanja datuma oslobođenja Splita od fašista. Na kraju je sudska odluka ispoštovana, ali nije uklonjen samo sporni natpis, nego i cijelo postolje. Pritom su probijene cijevi u Getu i oštećene kamene ploče. No, Split ne bi bio Split da stvar ne ode još korak dalje. Drama se nastavila, a grad je još jednom pokazao svoju nadrealnu sposobnost da čak i ‘komunalna intervencija’ postane prvorazredna društvena tema.

Naime, HDZ je odlučio odati počast bivšem postolju jarbola i organizirati prosvjed zbog njegova uklanjanja, paleći svijeće na mjestu gdje je nekoć ponosno stajao. Da sve ne bi ostalo na lokalnoj razini, stigli su i ministar turizma Tonči Glavina te direktor Hrvatskih cesta Ivica Budimir. Jer, kad se već organizira komemoracija za komunalni element, red je da sve bude na visokoj razini.

Kad smo već kod potpredsjednika splitskog HDZ-a, njegovu godinu obilježilo je imenovanje na čelo Hrvatskih cesta, ali i bespravna gradnja koju su otkrili novinari. Ipak, to nije bio osobito težak krimen za premijera Andreja Plenkovića da Budimira ne ostavi na novoj funkciji. Teško su mogli pronaći još nekoga iz Splita za to mjesto, a lokalni izbori brzo su se približavali.

Kad je već ostao na čelu Hrvatskih cesta, valjda će nešto napraviti i za Split. Posla ima napretek, jer je drugi grad u državi godinama bio gotovo potpuno ignoriran, zbog čega je prometna situacija došla do usijanja.

Zadržimo se još malo kod cestovnog kaosa i zabilježimo da je ove godine u jednoj od prometnih nesreća na, kako mu tepamo, vjerojatno najopasnijem križanju, onom Ulice Domovinskog rata, Hrvatske mornarice i Ulice slobode, odnosno kod Kroma – sudjelovao policajac. Nesreću je izazvao s uključenim rotirkama, pod utjecajem alkohola, te je momentalno udaljen iz službe. Sutradan su Splićani na tom križanju poslali jasnu poruku: ‘Ako piješ, ne vozi ili zovi 192’.

Kad smo već kod policajaca, nažalost, ove godine napustila nas je jedinstvena ličnost Splita i okolice - Željko Perišić, zvani Dugopoljac, koji je tragično stradao u prometnoj nesreći. Perišić je bio dobitnik brojnih nagrada za svoj predani rad, 2019. godine ga je, s grupom kolega, nagradio tadašnji gradonačelnik Andro Krstulović Opara. Dobio je Medalju Grada Splita za istaknuti rad, koji se posebno isticao profesionalnošću, samoinicijativnim djelovanjem, požrtvovnošću i suradnjom s građanima i gradskim službama. O njemu su kružile brojne anegdote, no bez obzira na to što je bio poznat po nepraštanju prekršaja, mnogi su ga doživljavali kao odgojitelja te strogog, ali pravednog policajca koji bi trebao služiti kao primjer.

Nažalost, teško je pobrojati sve koji su nas napustili ove godine, no jedno je sigurno – ovo je bila posljednja godina u kojoj je fjeri svetog Duje Stipan Mikuličić, poznatiji kao Stipe Legenda, bio ‘prežident’ tombole.