FOTOGALERIJA Nadbiskup Križić slavio misu za papu Franju u splitskoj katedrali
Govoreći o papinoj osobi, nadbiskup je zaključio kako 'nije moguće u jednoj homiliji iznijeti sve ono dobro i plemenito što je ovaj veliki čovjek sijao u Crkvi i svijetu'
Riječima 'naš papa Franjo služio je Crkvi nešto više od dvanaest godina. Kroz to se vrijeme nije štedio - žrtvovao se i trošio u službi Bogu i ljudima, osobito onom malom čovjeku. Uzeo ga je Isus u ovom uskrsnom vremenu, valjda da ga što prije pridruži svojoj slavi', splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić započeo je misu zadušnicu za papu Franju u četvrtak, 24. travnja, u splitskoj katedrali sv. Dujma. Suslavilo je jedanaest svećenika predvođenih prepozitom Prvostolnog kaptola don Radojkom Vidovićem, a liturgijsko je pjevanje predvodio Prvostolni mješoviti zbor sv. Dujma pod ravnanjem maestra don Šime Marovića uz orguljašku pratnju s. Mirte Škopljanac-Mačine.
Nadbiskup je u propovijedi govorio o snažnom naslijeđu pape Franje, ističući područja na koja je ostavio najdublji trag. Prva tema bila je obnova Crkve.
'Samim izborom imena, Franjo, koje do sada nije imao nijedan Papa u povijesti Crkve, papa Franjo je simbolično naznačio prioritet svoga djelovanja, a to je obnova Crkve', rekao je.
Naglasio je kako je papa inzistirao na tome da se obnova započne od onih koji su najodgovorniji za svetost Crkve: kardinala, biskupa, svećenika, redovnika i redovnica. Zatim se osvrnuo na Papinu zauzetost za siromašne. Papa je, rekao je nadbiskup, bio glas obespravljenih i potlačenih te se 'za siromašne zauzimao s dvije strane: za one materijalnog siromaštva, do onih moralnog i duhovnog siromaštva'. Posebno je istaknuo njegov apel bogatim zemljama da oproste dugove siromašnima. Treća tema bila je zauzetost za mir u svijetu. Papa je bio prisutan na gotovo svim ratnim žarištima riječju i apelima, pozivajući na razoružanje i bratstvo među narodima.
'Svaki je čovjek slika Božja, a rat je djelo đavolsko', poručio je.
Nadbiskup je spomenuo i njegov neumorni poziv na zaustavljanje rata u Ukrajini, Palestini i drugim dijelovima svijeta pogođenima sukobima. Potom se osvrnuo na Papinu zauzetost za ekologiju i očuvanje prirode, istaknuvši da je papa Franjo ovu temu obradio i kroz encikliku 'Laudato si', smatrajući ekološku krizu i moralnim pitanjem. Peta tema bila je ekumenizam i međureligijski dijalog. Papa je težio jedinstvu među kršćanima i otvorenom dijalogu sa svim religijama.
'Ne smije se biti indiferentan u odnosu na izričitu Isusovu želju', istaknuo je.
Govoreći o papinoj osobi, nadbiskup je zaključio kako 'nije moguće u jednoj homiliji iznijeti sve ono dobro i plemenito što je ovaj veliki čovjek sijao u Crkvi i svijetu'. Ipak, posebno je istaknuo dva božanska atributa koja je Papa nastojao ugraditi u Crkvu kao majku: nježnost i milosrđe. Ovo su vrijednosti koje su kod Isusa bile ispred zakona, a papa Franjo je inzistirao da ih se s posebnom pažnjom pokaže upravo prema grešnicima. Nadbiskup je na kraju, citirajući sv. Tereziju rekao: 'Blažen život koji se troši u služenju Crkvi', dodavši da je takav bio život i pontifikat pape Franje te na tome zahvalio Bogu.
Prije otpusta nadbiskup je vjernike potaknuo na to da mole za dušu pape Franje za koju se imamo pravo nadati da je već s Gospodinom, a zatim poručio: 'možemo ga moliti da nas zagovara, a posebno da nam svojim zagovorom isprosi novog Papu koji će biti uistinu po Božjem srcu'.
