Stanari stare gradske jezgre, odnosno kotara Grad, posljednjih su mjeseci sustavno krenuli u rješavanje problema opskrbe u samom centru grada. Sjeli su, dogovorili se i Banovini poslali konkretan prijedlog s točnim lokacijama, pravilima i modelom korištenja opskrbnih punktova koji bi im omogućili da se automobilom zaustave barem bliže kućnom pragu.
Na isti problem godinama upozoravaju. Još u mandatu prošle gradske vlasti organizirali su prosvjed i blokirali pješački prijelaz u Zagrebačkoj ulici kod Đardina. Danas, u mandatu HDZ-ove vlasti, nastavljaju istu borbu, ali ovaj put s razrađenim rješenjem na papiru.
Svakodnevica u jezgri, kažu, izgleda jednostavno samo onima koji tamo ne žive. Kad treba donijeti spizu, namještaj ili dovesti starijeg člana obitelji do kuće, automobil se nema gdje ostaviti. Tko pokuša stati bliže, riskira kaznu.
Iz gradske uprave objašnjeno im je da je za trajno rješenje nužan prometni elaborat koji bi regulirao pravo stanara na pristup i opskrbu. Kako je jasno da će taj postupak potrajati, stanari traže privremeni model koji se može uvesti odmah.
U zajedničkom dopisu navode kako je cilj očuvati normalan život u povijesnoj jezgri, prostoru koji je pod zaštitom UNESCO-a, te podsjećaju da su upravo stanari ključni za očuvanje života u tom prostoru.
Ističu da se stanarom smatra svatko tko vlasništvom, ugovorom o najmu ili izjavom može dokazati da živi unutar jezgre, a korištenje punktova bilo bi vezano uz izjavu koja podliježe kaznenoj odgovornosti. Time žele spriječiti zloupotrebe.
Smatraju i da ne bi trebalo postojati vremensko ograničenje za prijavu prava, jer se ljudi useljavaju i iseljavaju tijekom cijele godine.
Kao konkretno rješenje predlažu pet lokacija raspoređenih po sjevernom i južnom dijelu jezgre: kod Turističke palače, na vrhu Hrvojeve ulice kod Đardina, u Bosanskoj ulici te na dvije točke u Marmontovoj ulici, kod sv. Frane i na Trgu Gaje Bulata. Na svakoj lokaciji bila bi označena po dva mjesta za kratkotrajno zaustavljanje, vidljivo obilježena i namijenjena isključivo stanarima i članovima njihove najuže obitelji.
'Minimalni interval stajanja bio bi 30 minuta po zaustavljanju, uz ograničenje ulaska istog vozila maksimalno pet puta u 24 sata na isto opskrbno mjesto', predlažu.
Kao jedno od mogućih rješenja navode i aplikaciju s QR kodom putem koje bi se evidentiralo korištenje, a dok se takav sustav ne uspostavi predlažu i jednostavniji model, papirnatu oznaku s vremenom dolaska postavljenu na vjetrobransko staklo, po uzoru na praksu u Italiji i Istri.
Naglašavaju i da se zbog toga ne bi trebala mijenjati postojeća regulacija prometa jer se dio tih lokacija već koristi za dostavu, parkiranje osoba s invaliditetom ili potrebe službi uz dozvole Grada.
Koordinator inicijative u ime Getana, Jerko Župa, podsjeća da je u jednom razdoblju stanarima već bilo omogućeno kratkotrajno zaustavljanje na određenim mjestima, na petnaestak minuta, što je tada barem djelomično rješavalo svakodnevnu opskrbu. No, dolaskom novog gradonačelnika takva 'pogodnost' je ukinuta.
Stanari pritom naglašavaju da ne traže poseban tretman, nego jasna pravila koja će vrijediti za sve, uz sankcije za zloupotrebe.
'Dogovorili smo se biti čestiti u korištenju, a za one koji budu zloupotrebljavali sustav treba osigurati sankcije. Svjesni smo da pravo podrazumijeva i obvezu', poručuju.
Na kraju ističu da je cilj zadržati život u staroj gradskoj jezgri koji im je značajno teži zbog nemogućnosti zaustavljanja i iskrcavanja stvari.
'U priču o opskrbnim punktovima nismo išli kako bismo ih zloupotrebljavali, već kako bi se omogućio kontinuitet života kao temelj zaštite', zaključuju.
Prijedlog je poslan Upravnom odjelu za promet, a sada čekaju koliko će vremena trebati da Grad krene u realizaciju rješenja koje im je, kako napominju, obećao gradonačelnik Tomislav Šuta.