FOTO/VIDEO Promocija knjige 'Bitka na Sutjesci - pakao u raju' izazvala ogroman interes: Hommage Dalmaciji za ono što je dala u antifašističkoj borbi
Ovacije doživjelo dvoje prezivjelih partizana
'Probili smo još jednu frontu, sljedeći put ćemo i zid', nasmijao je Ranko Britvić, predsjednik VeDRA-e, prepunu dvoranu hotela Park tijekom predstavljanja knjige 'Bitka na Sutjesci - pakao u raju', Šimuna Cimermana. Za splitsku promociju bila je predviđena jedna sala, no, kako su se odazvali Splićani više od očekivanja, otvorila su se 'harmonika vrata' i proširila se dvorana za još polovicu. Sve su stolice bile zauzete, stajalo se i na nogama. Prije obraćanja autora, moderatora urednice knjige Simone Goldstein i profesora Gracijana Kalebića, ovacije su doživjeli preživjeli partizani, Splićanka Vjera Andrijić i Ivo Karamatić iz Ploča.
Urednica je kazala kako knjiga nije samo još jedno podsjećanje na bitku koja je trajala je od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. godine, a u kojoj je 127 tisuća vojnika Osovine pokušalo uništiti u obruč uhvaćenih 16 tisuća partizanskih boraca, s kojima se nalazilo i 3500 ranjenika. Okupator nije uspio u naumu da uhite Tita i unište Vrhovni štab. Poginulo je 7543 partizana i partizanki, ali Titove jedinice ipak su se uspjele probiti iz obruča i nastaviti borbu, do konačne pobjede.
- U doba kada se knjige malo kupuju, a za to vrijeme je interes za Bitku na Sutjesci velik, daje mi nadu da smo na pravoj strani.
S obzirom na to vlada revizionistički duh, ova knjiga još i više znači za buduće generacije - rekla je Goldstein. Posebice je važna za mlađe generacije, koje su bile zastupljene na promociji, jer nema informacija pristupačnih za mladost, a uz to, navela je urednica, školski sustav nije posvećen slavnoj povijesti. Tako danas 'puno klinaca koji idu na Thompsona i ne znaju da su im se bake i djedovi borili na pravoj strani'.
Naglasila je i kako se autor nije služio polarizacijom ni indoktrinacijom, što je kod ovakvih tema rijetkost.
- Knjigu doživljavam kao hommage Dalmatincima i onome što je Dalmacija dala u antifašističkoj borbi - zaključila je Goldstein.
Profesor Kalebić je naveo da bi se knjiga mogla promatrati kao historiografska, ali da je, nažalost aktualna i danas jer su ljudske vrijednosti, od slobode, demokracije do mira i solidarnosti ugrožene.
- Povijest nas uči da su dvije ruke kapitalizma - liberalna u miru i fašistička u doba kriza i ratova. Zato je ova knjiga da se razumije i današnje vrijeme - kazao je. Naglasio je kako je autor na krasan način objasnio složenu temu koja nema niti jedan ideološki predznak, osim antifašističkog kao težnju ujedinjena u mir i napredak.
Smatra i kako svi koji pokušavaju promijeniti sliku povijesti i provesti revizionizam, ne čine to jer ih griju uvjerenja, nego je iza toga interes i uspostava vladavine nedostojne ljudskog bića.
- Govori o antifašistima u kojima su privjesak Domovinskog rata ne samo da su laži, nego pljucaju na biološku opstojnost. Bez antifašizma ne bi nas ni biološki bilo - podvukao je Kalebić.
Prije pitanja iz publike, autor je otkrio kako je nastala knjiga koju smatra svojim osobnim obračunom s balkanskim primitivizmom.
- Živio sam u Hrvatskoj kao u balonu, ja sam dečko iz zagrebačkog centra, do nekih 40 godina sam bio apolitičan. Onda se dogodila 2013. godina, Tomislav Karamarko dolazi na vlast i pušten je duh iz boce. Shvatio sam da živim u balonu, a ne u stvarnosti, tad je bio prvi referendum, koji je napao manju skupinu ljudi. Mislio sam da ne može proći, a kada sam vidio rezultat, to mi je bio alarm gdje živim - opisivao je.
Krenuo je s idejom o pisanju planinarskog vodiča, uz kojeg će biti esej o 'operaciji Schwarz', fascinantno mu je bilo da je netko mogao preživjeti u tim uvjetima.
Mapirao je oko 3000 staza, a kako se rađalo sve više pitanja, tako se vratio na početak partizanskog pokreta.
- Ta marginalna skupina ne bi imala jednog zastupnika u parlamentu da je bilo izbora. A ta skupina je izrasla armiju. Upravo je partizanska priča najfascinantnija - naveo je.
U jednom trenutku su njegove bilješke prerasle planinarski vodič, a život ga je spojio i s Vjerom Andrijić iz jedne druge ljubavi - vaterpola. Baka je njegovog suparnika iz bazena, Nikše Jajića.
- Smeta mi novi hrvatski revizionizam, koji se vuče 35 godina. Vrijeme je da izađemo iz ormara, ljudi se boje reći da su im bake i djedovi bili partizani - zaključio je Cimerman.
Svoje priče okupljenima su ispričali Vjera Andrijić i Ivo Karamatić koji je došao s partizanskom kapom. Ne skida je otkako mu je kao dječaku od 14 godina, koliko je imao kada se priključio partizanima, poklonio tadašnji zapovjednik, Jure Galić. Na čelu bataljuna je bio pet dana, dovoljno da dječaku ostavi 'zavjet'.
