FOTO/VIDEO Jedini klub s vlastitom operetom: Stoljetna glazbena priča o Hajduku vraća se na kazališne daske
Velike obljetnice skladatelja Ive Tijardovića i kluba obilježavaju se novim scenskim postavljanjem Kraljice lopte
Hajduk je do danas ostao jedini nogometni klub koji ima svoju operetu - Kraljicu lopte. Napisao ju je veliki Ivo Tijardović, a nastala je 1926. godine, povodom 15. obljetnice osnutka HNK Hajduk Split.
Fotogalerija: Kraljica baluna | foto: Jadran Babić
Već u trenutku nastanka bila je iznimka, ne samo u hrvatskom nego i u širem europskom kulturnom kontekstu. Posvetiti glazbeno-scensko djelo nogometnom klubu značilo je prepoznati sport kao važan društveni fenomen i dio identiteta grada, u vrijeme kada se to rijetko činilo.
Stotinu godina kasnije, Kraljica lopte ostaje jedinstven primjer trajne povezanosti sporta, umjetnosti i lokalne zajednice. Zato je povodom obilježavanja 100. obljetnice praizvedbe Kraljice lopte, kao i obljetnice smrti Ive Tijardovića te 115. rođendana Hajduka, realizirano novo scensko uprizorenje operete, u suradnji HNK Hajduk Split i Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Novo uprizorenje temelji se na rekonstrukciji izvornog notnog i dramskog materijala, uz suvremenu interpretaciju koja poštuje povijesni kontekst, ali istovremeno komunicira s današnjom publikom. Cilj nije nostalgija, već ponovno otkrivanje djela i njegova aktualnost u suvremenom društvu.
Pretpremijerna izvedba operete Kraljica lopte održava se 10. veljače u splitskom HNK-u, a zamišljena je kao svečani susret kulturne, sportske i društvene zajednice, uvod u premijerne izvedbe i središnje događaje obilježavanja velikih obljetnica.
'Kazalištu smo se obratili još prije dvije godine kako bismo sve pripremili na vrijeme. Danas vam možemo prezentirati rezultat, a sljedeći tjedan pokazati kako će to izgledati na sceni', kazala je Marinka Akrap, članica Uprave HNK Hajduk, koja je danas i sama bila dio scenografije, obučena kao i svi ostali sudionici u duhu operete i 1926. godine.
Prisjetila se kako je nastala opereta. Osnivač Hajduka, Fabjan Kaliterna, zamolio je svog prijatelja Tijardovića da za 15. rođendan kluba napravi 'nešto svoje'. To se pretvorilo u veliko djelo.
'Tim koji je radio na obnovi uložio je ogroman trud jer nije bilo lako nakon sto godina sve ponovno rekonstruirati, ali mislim da smo u tome uspjeli', poručila je Akrap.
Redateljica ovog uprizorenja, Kristina Grubiša, priznala je da je ovo bilo izazovno djelo za nju, ali ne samo u profesionalnom smislu, već i zbog dalmatinskog podrijetla.
'Moja baka za sebe govori da je najstarija navijačica Hajduka u selu, tako da mi je ona stvorila dodatni pritisak. Očekivanja su velika u cijeloj mojoj sredini. Ono što mi je izuzetno važno kao redateljici, a kolege su to već spomenuli, jest da se bavimo hrvatskom baštinom. I da se njome bavimo na kvalitetan, profesionalan način. Da je se ne bojimo, nego da joj pristupimo hrabro, s punim povjerenjem u materijal, i da budemo spremni to iznijeti na scenu', rekla je redateljica.
Najveći izazov ove izvedbe je to što je opereta izvorno napisana za otvoren prostor. U praizvedbi na Starom placu sudjelovalo je više od 100 izvođača, gledalo ju je više od tri tisuće ljudi, a sada se sve mora smjestiti na daske teatra.
'Naš scenograf Kristijan Popović napravio je jako pametno rješenje, a to su tri glavna multifunkcionalna elementa. Tako prelazimo sa Starog placa i tribina u grad na Malti, nakon toga se sve pretvara u palaču, a potom u Split. Bilo je zahtjevno sve to realizirati tako da promjene budu brze', ispričala je Grubiša.
Dirigent Davor Kelić imao je drugačije izazove. Za njega je najzahtjevniji proces bila izrada uloga - povezati pjevače s njihovim likovima i emocijama, kako bi se karakter i emocija lika pretočili i osjetili u glasu.
'Orkestracija je vrlo bogata, a budući da je djelo izvorno pisano za otvoreni prostor, morali smo paziti da orkestar u kazalištu ne nadjača pjevače. Upravo zbog dramskih dijelova u kojima orkestar svira koristit ćemo mikrofone, odnosno bubice, kako publika ne bi imala poteškoća u praćenju dramskih scena', najavio je Kelić, a bit će i titlovi.
Posebnu ulogu u ovoj priči imao je legendarni bas Tonči Banov, koji od samog početka karijere pjeva epizodne uloge u brojnim opernim i operetnim naslovima, postigavši vrhunac kao Šjor Bepo Pegula u Tijardovićevu Spli’skom akvarelu. Kao odličan poznavatelj Tijardovića, ali i starog Splita, publici će što vjernije približiti splitski govor iz 20-ih godina prošlog stoljeća.
'Nije lako, zato što je standardizacija govora pomalo izgurala ovaj naš arhaični splitski govor, splitsku čakavštinu. Nije mi bilo lako 'uštimati' sve te protagoniste, u prvom redu glumce, kojima je standardni govor danas apsolutno dominantan. Tako da sam pokušao i čini mi se da sam dobro napravio posao. Glazba je uvijek ista, ali ako ti prezentiraš govor na način onoga vremena i daš jedan 'vonj' i one gušte Matejuške, Rive, Pjace, Šperuna onoga vremena, onda si učinio pravu stvar', rekao je Banov.
Koliko je interesa za ovim uprizorenjem operete dovoljno govori podatak da su svi termini rasprodani. Intendant Božo Župić najavio je da će Kraljicom lopte zatvoriti Marulićeve dane, a najavljene su i izvedbe za svibanj, za sve one koji u veljači neće uspjeti pronaći svoje mjesto u teatru.
Zato će se 10. veljače održati pretpremijera na kojoj će svoje mjesto imati sadašnji i bivši igrači Hajduka, ali i ljudi koji su sudjelovali i danas sudjeluju u kreiranju njegove povijesti. A koliko je Kraljica lopte značajan i neizostavan dio kluba, mogli su vidjeti svi članovi na svojim ovogodišnjim iskaznicama, na kojima je osvanuo povijesni grb iz prve izvedbe Kraljice lopte.
'To je bio prvi put u povijesti da je javnost vidjela Hajdukov grb, jer ga igrači dotad nisu nosili. Time smo mu dali počast i ove godine', objasnila je članica Uprave Hajduka.
Rođendansku priču u ritmu Tijardovića Hajduk će zaokružiti okruglim stolom na Poljudu, gdje će mladi - polaznici Akademije, juniori, kadeti, ali i studenti umjetničke akademije - dobiti uvid u povijesni kontekst Kraljice lopte, u značaj Tijardovića i vrijednosti koje Hajduk nosi, a koje nadilaze nogomet.
'Želimo da dobiju uvid u povijesni kontekst u kojem je nastala Kraljica lopte. Zašto Tijardović? Koliko to vrijednosno znači za jedan klub kao što je Hajduk i da, bez obzira na to gdje danas ili sutra igrali, kakve god boje nosili, u srcu uvijek bude bijela boja i da znaju kako su vrijednosti utkane kroz Hajduk nešto što znači puno više od samog nogometa', podvukla je Akrap.
U petak, 13. veljače, na Poljudu će se postaviti bista Ive Tijardovića. Izradili su je studenti Umjetničke akademije, a bit će izloženi i njegovi originalni zapisi, kako bi svi mogli vidjeti povezanost Hajduka i kulture.
Tijardović je u ovoj opereti pokazao da je renesansni čovjek prema svim parametrima, kada je vrhunsku komediju uspješno spojio s onim što se smatra ‘visokom’ i ‘niskom’ umjetnošću. Uz zahtjevne solističke dionice, u libretu se inzistira na profinjenoj varijanti pučkog humora. Uz malteške i britanske grofove i grofice, na sceni stoje pripadnici nižeg staleža, a i jedni i drugi presudni su za narativnu i simboličku strukturu djela. Na terenu su nogometaši, no kod Tijardovića navijači u kazalištu nisu zanemareni, dapače. Uz sve to, ovo je zapravo priča o ljubavi - ljubavi općenito i ljubavi prema sportu.
Zanimljiva je bila i sama najava operete. Konferencija za medije održana je na pozornici, na sceni iz trećeg čina, a svi sudionici bili su odjeveni u stilu tog vremena. Uz pratnju Vojnog limenog orkestra Hrvatske ratne mornarice izvedene su dvije najpoznatije pjesme iz operete - To nenji knedla i Kad igra naš team, čime je pružen autentičan doživljaj duha i atmosfere djela.
