Paušalni obrt je nakon porezne reforme i dalje najpovoljniji oblik samozapošljavanja u Hrvatskoj jer je najmanje porezno opterećen. Donekle su im povećane porezne obveze no još uvijek su u povoljnijem položaju u odnosu na ostale oblike samostalnog rada, pa nije čudno što je to omiljeni oblik ulaska u poduzetničke vode.
Poreznim izmjenama ukinut je prirez, ali je porezna stopa povećana s 10 na 12 posto, što je dovelo do rasta poreznog opterećenja. Također je porezna reforma zaobišla paušalne obrtnike u pogledu umanjenja osnovice za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje prvog stupa.
U sustav paušalnog oporezivanja, inače, mogu ući obrtnici i poljoprivrednici koji nisu u sustavu PDV-a i ostvaruju godišnji promet do 40.000 eura.
Ovakav način poslovanja omogućen je fizičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta prema posebnom propisu. Izuzetak su trgovci i ugostitelji kojima je dopušteno paušalno oporezivanje jedino u slučaju kada u poslovanju koriste poljoprivredne proizvode iz vlastite proizvodnje.
Obrtniku koji podnese zahtjev za plaćanjem paušalnog poreza Porezna uprava određuje osnovicu za porez na dohodak na temelju ostvarenih godišnjih primitaka prethodne godine ili predviđenih primitaka za tekuću godinu ako je riječ o novom poreznom obvezniku, onom koji započinje obavljati djelatnost.
Paušalni poduzetnici raspoređeni su u pet poreznih razreda, ovisno o visini godišnjih primitaka.
Predujam paušalnog poreza plaća se tromjesečno, do zadnjeg dana svakog tromjesečja. Osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje iznosi 40 posto prosječne bruto plaće.
Ukupni mjesečni doprinosi za 2024. paušalcima iznose 227,76 eura i u odnosu na 2023. povećani su za 28,16 eura zbog povećanja prosječne plaće.
U 2024. porezni razredi su blago povišeni zbog zaokruživanja eurskih iznosa na više.
U gradovima i općinama bez prireza porezna obveza povećana je za 20 posto, a u onima s prirezom manje, razmjerno veličini ukinutog prireza.
NOVA RUBRIKA DALMATINSKOG PORTALA
Rubriku Financije & osiguranje uređuju mag. oec. Ivica Žuro (www.financiranje.net) i mag. oec. Denis Kosor (www.osiguraj.me)