DI JE ZAPELO? Turska kula, napokon se nešto kreće

Fotogalerija (5)

Najveća zelena površina u gradu nakon Marjana - izuzmemo li Žnjan kao nešto drugačiji tip javne infrastrukture - nakon više desetljeća sramotne zapuštenosti započet će se uređivati nakon što u idućoj godini bude usvojen urbanistički plan uređenja. Premda je u proteklim godinama bilo više inicijativa za konačnim definiranjem budućeg izgleda i sadržaja Turske kule, a zabilježeno je i nekoliko volonterskih akcija kojima se pokušavalo upristojiti taj prostor, tek urbanističkim definiranjem cijelog ovog područja stvorit će se preduvjeti da ono doista postane ono što bi trebalo biti - javni park.

To se dakako odnosi na središnji dio Turske kule, ali zanimljivo je i što će se događati na njenim rubovima: uz Put Supavla predviđa se stambena i poslovna izgradnja, a na križanju ove ulice sa Zrinsko-Frankopanskom možda čak i neboder kao budući 'prostorni akcent'. Na istočnom rubu, uglavnom ispod postojećeg parkirališta, planirana je javna garaža sa zelenim krovom koji bi se nadovezao na postojeći park, te prometnica koja bi trebala povezati Ulicu Hrvatske mornarice i Put Supavla, dok se oko starohrvatske crkve svete Trojice - sustavno zapostavljenog bisera hrvatske srednjovjekovne baštine - planira urediti arheološki park.

Za 'zeleni' dio Turske kule Generalni urbanistički plan (GUP) ne predviđa nikakve radikalne zahvate nego tek, da citiramo: 'zamjenu i nadopunu postojeće parkovne opreme i skulptura, građenje građevina koje nadopunjuju higijenski standard javnog parka i nadstrešnice za sklanjanje od nevremena (javni zahodi, paviljoni, manje komunalne građevine), održavanje staza i putova i uređenje novih ako nije u suprotnosti s postojećom vegetacijom ili ne mijenja bitno postojeću matricu parternog uređenja parka'.

Na izradi Urbanističkog plana uređenja Turske kule radi Zavod za prostorno uređenje na čelu s Draganom Žuvelom, koji objašnjava da se najprije izrađuje prometna shema ovog područja jer će, kako kaže, morati postojati sabirna cesta koja će odvajati park od građevne zone. Žuvela kaže i da se trenutačno 'testira tipologija izgradnje s obzirom na prostorno-planske parametre u GUP-u, situaciju na terenu i vizure'.

'Po smjernicama iz GUP-a, duž Puta Supavla omogućena je izgradnja, no tek treba vidjeti kakva će biti buduća katnost i oblikovanje', objašnjava nam Žuvela buduću 'fasadu grada' uz ovu prometnicu.

Arheološki park oko crkve svete Trojice, dodaje, zapravo je najznačajniji dio budućeg urbanističkog plana, čime će se napokon osigurati primjeren tretman izuzetno značajne ranosrednjovjekovne građevine. Ova šesterolisna crkva, kakvih je tek nekoliko u Dalmaciji, spominje se prvi put 1060. godine, a prema pretpostavkama povjesničara i arheologa mogla je biti izgrađena u vrijeme kad je održan Splitski sabor 925. godine, na kojem je Tomislav prvi put nazvan kraljem Hrvata, što je povod aktualnoj ovogodišnjoj proslavi 1100. godišnjice hrvatskog kraljevstva.

Zavod za prostorno uređenje započeo je proces izrade ovog urbanističkog plana u veljači ove godine, nakon čega su odrađeni postupci oko ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš i prethodna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Upravo je prošao rok za dostavu zahtjeva javnopravnih tijela, tako da je situacija napokon 'samo' na izrađivaču plana i sada formiramo nacrt prijedloga plana. Sljedeći korak je javna rasprava, a okvirno imamo ambiciju zaokružiti cijeli posao za dva do tri mjeseca', kaže nam Žuvela.

On otkriva da su gradski planeri već i prije formalnih procedura načelno započeli s definiranjem važnih točaka Turske kule s urbanističkog, prometnog i krajobraznog aspekta.

'Ovdje postoje važni i specifični sadržaji, od ulične 'fasade' uz Put Supavla, preko samog parka na Turskoj kuli, do garaže ili arheološkog parka koji će iznimno vrijednu crkvu svete Trojice napokon stavit u adekvatan kontekst, umjesto da izgleda kao zapušteni sakralni objekt negdje na prvoj crti ratišta', slikovit je Žuvela.

Zadnja obnova ove crkvice završena je 1971. godine, no od tada je ponovno propala: vidljiva je vlaga na zidovima, krov prokišnjava, a iz kamenih ploča koje je pokrivaju raste - smokva. Okoliš je u još gorem stanju: ondje je još prije četvrt stoljeća odložena golema količina građevinskog otpada nastalog gradnjom obližnjih stambenih zgrada, koja se u međuvremenu pretvorila u samoniklo brdo, a šuta je odlagana i posljednjih godina. Za dio su zaslužni građani, a za dio i gradska uprava kojoj je ova lokacija poslužila kao deponij materijala nastalog postavljanjem polupodzemnih kontejnera.

Prvi uređenja Turske kule bit će uklanjanje tog golemog brda otpada i za to, ako ćemo biti iskreni, nije baš potrebno čekati urbanistički plan, nitko nikog ne sprječava da se s akcijom krene odmah i sad...

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI
- proljeće iduće godine, do kada bi urbanistički plan Turske kule trebao biti potpuno definiran i pred usvajanjem

Audio verzija članka može se poslušati ovdje:

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija