DI JE ZAPELO? Pruga koja se nikada neće izgraditi

Prošlotjedni teatralni posjet premijera Andreja Plenkovića i odreda sedam njegovih ministara gradu Splitu - prvi službeni u četiri godine, odnosno otkako su se Splićani po njegovim kriterijima 'unormalili' i ponovno počeli glasati za HDZ - bio je prilika da se ponovno počne vitlati državnim projektima, a onda dakako i (navodnim) milijunima i milijardama koji samo što se ne počnu slijevati prema drugom najvećem gradu u državi.

Sve smo to zabilježili za budućnost, no ovom prilikom vratit ćemo se sedam dugih godina unazad i prisjetiti jedne vrlo slične zgode: premijer je i tada bio Andrej Plenković, doduše u ponešto friškijem obliku, splitski gradonačelnik i tada je bio HDZ-ovac, jednako entuzijastičan kao ovaj današnji, a zgoda se odnosi na sjednicu Vlade u Splitu na kojoj se vitlalo s otprilike tri milijarde eura. Ozbiljan je to novac čak i za današnje prilike, a kamoli za blaženo doba kada nismo imali pojma da inflacija uopće i postoji.

Među svim tim sanjanim i najavljenim cestama i obilaznicama, vijaduktima i nadvožnjacima, nesuđenim mostom prema Kaštelima ipak se izdvajalo jedno, iz današnje perspektive vrlo zabavno obećanje:

'Do 2025. godine moći će se voziti vlakom od trajektne luke do aerodroma, a nakon toga i do Trogira.'

Hrvatska se nalazila taman negdje na početku 'desetljeća željeznice', kako se pompozno izražavao tadašnji ministar prometa Oleg Butković, danas u nevjerojatno jednakom obliku kao i prije sedam godina, a pruga u Splitu i okolici dobila je status 'strateškog državnog projekta' jer je to izgledalo i zvučalo sasvim logično: njen najveći dio postoji još odavno i treba tek izgraditi nekih šest do devet kilometara tračnica kroz Kaštela kako bi se sve uvezalo u jednu funkcionalnu sredinu. 

Na jednom kraju nalazi se trajektna luka s više od pet milijuna putnika godišnje, na drugom aerodrom koji se skoro dobacio do četiri milijuna, a između njih gusto naseljeno urbano područje s izraženim prometnim gužvama i vrlo intenzivnim dnevnim migracijama. Dio pruge odavno je ukopan - preciznije, natkriven - pa je cijeli projekt još u toj optimističnoj Plenkovićevoj i Butkovićevoj 2018. godini nazvan 'splitski mini-metro'.

Otprilike na toj razini, dakle anegdotalno, o nesuđenoj splitskoj gradskoj i prigradskoj željeznici zapravo bi trebalo pisati jer joj tako pristupaju apsolutno sve nadležne instance i institucije. Šampion je ipak Splitsko-dalmatinska županija koja usprkos silnim najavama u punih sedam godina u svom prostornom planu nije ucrtala trasu pruge, a kao izgovor koristi protivljenje Grada Kaštela koji se, onako ludistički, dosad inati prema baš svakoj predloženoj trasi.

I Županijom i Kaštelima u stvarnosti drma Ante Sanader, pa tu zapravo treba tražiti uzroke propasti ovog 'strateškog državnog projekta' - oko kojega se, uostalom nije tajna, još davno on svađao s tadašnjim gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom. Između ostalog i ispred današnjeg ministra prometa Butkovića.

Kako bilo, za potrebe serijala 'Di je zapelo' svejedno smo se na svim razinama raspitali je li se nešto eventualno odčepilo, makar znamo da pitanje zvuči poput vica. Za početak, evo kratkog razgovora s ministrom Olegom Butkovićem kojega smo presreli prošlog tjedna u Splitu:

- Ministre, kako komentirate činjenicu da oko 'strateškog državnog projekta' punih osam godina nije napravljen doslovno nijedan korak?

- Sredstva za sve željezničke infrastrukturne projekte u Hrvatskoj, pa i za ovaj, već postoje -ali prethodno treba odrediti trasu buduće pruge. Kada se to dogodi…

- Županija u kojoj vlada vaš HDZ to očito nije u stanju napraviti?

- Ja objašnjavam kako ide procedura. U ovom slučaju radi se o dobrom projektu koji će prometno rasteretiti šire splitsko područje i jednom kada se postigne konsenzus između gradova Splita i Kaštela te Županije koja zapravo definira trasu, na potezu će biti HŽ Infrastruktura koja će izraditi svu dokumentaciju i pripremiti ga za europsko financiranje.

- Da, znamo kako teče procedura, ali imate li vi kao ministar mišljenje o činjenici da HDZ-ov Grad Kaštela i HDZ-ova Splitsko-dalmatinska županija nisu u stanju napraviti taj početni korak?

- To pitanje morate postaviti njima.

- Hoćemo, ali ponavljamo ga i vama: je li vam kao ministru prometa, a na koncu i kao HDZ-ovcu, neugodno?

- Dosad je zbilja trebalo pronaći kompromis i utvrditi trasu pruge.

- Ima li smisla nešto nazvati 'strateškim državnim projektom' ako se u sedam ili osam godina doslovno ne može mrdnuti s mjesta?

- Država ne donosi prostorne planove Županije i gradova, niti može odrediti trasu pruge.

To je, dakle, bio ministar Butković kojemu zapravo ovdje nemamo što zamjeriti, osim možda da ni on ni nitko iz njegove stranke i vlade nije iskoristio politički autoritet kako bi pogurao ovaj projekt - ali znamo da tu obično vrijede zavičajni kriteriji pa je, recimo, upravo Butković isposlovao desetke cestovnih i željezničkih projekata za Rijeku i okolicu, pa i svoj Novi Vinodolski, a Ivan Anušić primjerice za svoj Osijek sasvim novu bolnicu koja će na koncu stajati skoro pa milijardu eura.

Tko nam je kriv što Ante Sanader ne lobira za, nego protiv željeznice.

Druga postaja u uzaludnoj potrazi za konkretnim odgovorima bila nam je tvrtka HŽ Infrastruktura, a ondje su se vjerojatno stali valjati od smijeha kad su pročitali naša pitanja: radilo se, naime, o najlakšem mogućem zadatku za njih. Uglavnom su trebali samo kopirati odgovore koje su nam slali i prije dvije, i prije šest godina.

'Na povezivanju željeznicom zračne i trajektne luke trenutno je u izradi Studija izvodljivosti, nakon čega će se nastaviti s daljnjim aktivnostima potrebnim za realizaciju ovog projekta', rekli su nam 2019. godine.

'Vezano za produljenje pruge do zračne luke sukladno provedenim analizama, odabrana je optimalna trasa, a u sljedećim koracima potrebno je pristupiti izradi studije izvodljivosti, kako bi se utvrdili jasni pokazatelji potražnje, odnosno, kako bi se utvrdili točni zahtjevi i potrebni kapaciteti. Studija izvodljivosti će također dati i procjenu troškova radova, dok će se analizom troškova i koristi utvrditi mogu li se radovi aplicirati za sufinanciranje iz europskih fondova. HŽ Infrastruktura d.o.o. izradila je radnu verziju Projektnog zadatka za izradu projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola, a za konačnu verziju, isti će biti potrebno dopuniti podacima iz studije izvodljivosti, koja će uz ostalo, detaljnije razraditi samu trasu, sustav i vrstu pogona, te definirati točan operativni koncept u odnosu na definiranu potražnju', rekli su nam u HŽ Infrastrukturi koncem 2023. godine.  

'Sukladno provedenim analizama, odabrana je optimalna trasa, a u sljedećim koracima potrebno je pristupiti izradi studije izvodljivosti, a kako bi se utvrdili jasni pokazatelji potražnje, odnosno kako bi se utvrdili točni zahtjevi i potrebni kapaciteti. Studija izvodljivosti također će dati i procjenu troškova radova, dok će se analizom troškova i koristi utvrditi mogu li se radovi aplicirati za sufinanciranje iz europskih fondova, o čemu će javnost biti pravovremeno informirana. HŽ Infrastruktura d.o.o. izradila je radnu verziju Projektnog zadatka za izradu projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Za konačnu verziju biti će potrebna dopuna s podatcima iz Studije izvodljivosti, a koja će uz ostalo, detaljnije razraditi samu trasu, sustav i vrstu pogona te definirati točan operativni koncept u odnosu na definiranu potražnju', rekli su nam u ovoj državnoj tvrtki prošlog tjedna.

Uspoređivanje ovih triju odgovora, odnosno pronalazak razlike u njima, bio bi dobar zadatak za umjetnu inteligenciju.

Svašta smo ih još pitali, ali izdvojit ćemo samo jedan odgovor: još u siječnju 2024. godine prebacili su na Grad Split izdavanje lokacijske dozvole za novo podzemno stajalište na Trgu Hrvatske bratske zajednice, kod zgrada suda i policije, gdje bi se ovi postojeći vlakovi iz Kaštela zgodno mogli zaustavljati. Godinu ipo, lokacijske dozvole još nema.

Elem, za konac smo se obratili Splitsko-dalmatinskoj županiji iz koje su nam poprilično duhovito odgovorili da 'i dalje intenzivno rade na postizanju optimalnog rješenja za spomenutu trasu'.

'U razgovorima s čelnicima gradova Kaštela i Trogira, bez kojih nije moguć ovakav zahvat, ali i s predstavnicima HŽ Infrastrukture, potrebno je naći najbolje rješenje. Za sada se razgovori obavljaju bilateralno, te će po usuglašeniju stavova biti prezentirani javnosti', melju iz Županije.

Potom nabrajaju niz tehničkih detalja, ali u suštini objašnjavaju da će se u izmjeni Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije naći 'četiri varijante' i da će se u sklopu javne rasprave valjda izjasniti gradovi Kaštela i Trogir, koji bi potom odabranu trasu trebali ugraditi u svoje planove.

A četiri moguće trase su - citirat ćemo od početka do kraja, da Kaštelani i ostali čitatelji to mogu jasno vizualizirati:

- Željeznička varijanta 1 koristi postojeću željezničku prugu M604 od kolodvora Split, prolazi kroz industrijsko područje Splita, Solina i Kaštela sve do kolodvora Kaštel Stari, gdje se nova pruga odvaja prema jugu do naselja Rudine. Ruta zaobilazi većinu naseljenog područja Kaštel Lukšića, Kaštel Staroga, Kaštel Novoga i Kaštel Štafilića, prolazi južno od uzletno sletne staze te dolazi do budućeg stajališta pored terminala zračne luke.

- Željeznička varijanta 2 koristi postojeću željezničku prugu M604 od kolodvora Splita i Solina sve do Kaštel Kambelovca. Tu se trasa nove pruge odvaja od postojeće, neposredno prije prolaska pruge M604 ispod ceste D8, tako da novoizgrađena željeznica prolazi kroz većinu naseljenog područja grada Kaštela. Ruta uglavnom prolazi kroz slobodni koridor, te nastavlja desnim zavojem u smjeru novopredviđenog stajališta Rudine uz prometnicu D8. Nakon stajališta trasa prolazi ispod postojećeg nadvožnjaka te se po izlasku iz lijevog zavoja počinje spuštati  prema Zračnoj luci Split, prolazi južno od uzletno sletne staze te dolazi do budućeg stajališta pored terminala zračne luke.

- Željeznička varijanta 3 koristi postojeću željezničku prugu M604 od kolodvora Splita i Solina sve do Kaštel Kambelovca. Tu se trasa nove pruge odvaja od postojeće, neposredno prije prolaska pruge M604 ispod ceste D8, tako da novoizgrađena željeznica prolazi kroz većinu naseljenog područja grada Kaštela. Ruta uglavnom prolazi kroz slobodni koridor, te nastavlja pravcem u smjeru Zračne luke Split. Nakon blagog lijevog zavoja dolazi u položaj paralelan s uzletno sletnom stazom te dolazi do budućeg stajališta pored terminala zračne luke.

- Željeznička varijanta 4 koristi postojeću željezničku prugu M604 na području Splita i Solina, sve do Kaštel Kambelovca. Tu se trasa nove pruge lijevim zavojem odvaja  od postojeće, neposredno nakon prolaska pruge M604 ispod ceste DC8. Trasa nadvožnjakom prolazi razdijeljenim pojasom između lijevog  i desnog kolnika DC8 u dužini cca 4,3 km, nakon čega se lijevim zavojem odvaja i počinje spuštati prema Zračnoj luci Split, prolazi južno od uzletno sletne staze te dolazi do budućeg stajališta pored terminala zračne luke.

Eto, da završimo u prikladnom tonu, sada i službeno znamo četiri trase pruge koja se zapravo nikad neće izgraditi.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI
- nema ih, ali negdje za godinu dana mogli bismo provjeriti je li se dogodio kakav duhoviti razvoj događaja oko ovog projekta

Audio verzija članka može se poslušati ovdje: 

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija