DI JE ZAPELO? Ovo je već nestvarno: Zbog zbrke sa zakonima tri godine na cesti stoji privremeni semafor

Fotogalerija (9)

O splitskim 'privremenim rješenjima' koja imaju tendenciju trajati cijelu vječnost ispisali su se tomovi, ali nikad dosta: u serijalu 'Di je zapelo' odlučili smo se provjeriti koji se vrag događa s jednom okukom na Meštrovićevom šetalištu, gdje već gotovo tri godine stoji semafor - naravno, upravo 'privremeni'.

Radi se o gradskoj ulici koja se od plaže Kašjuni proteže prema Marjanu i kojom na dnevnoj bazi prometuju automobili, javni prijevoz, dizelski vlakići i električni autobus, uz svu sili biciklista, džogera i šetača. Svi oni prisiljeni su provlačiti se između prepreka i čekati da im se 'otvori' zeleno svjetlo.

Dakako, ako su strpljivi i pristojni.

I kako to obično biva kod svakog većeg ili manjeg projekta u gradu - što dublje zagrebeš, priča biva sve bizarnija.

Problem je nastao još početkom 2021. godine, u doba prethodne administracije u Banovini, kada je ustanovljeno da je cesta na Bambinoj glavici podlokana i opasna za prolaz zajedno s obližnjim potpornim zidovima kojima prijeti urušavanje jer su opterećeni oborinskim vodama.

Postavljena je privremena prometna signalizacija, postavljen mobilni semafor i sve stoji tako do danas - a i još će najmanje nekoliko mjeseci.

Još tada naručen je projekt sanacije kojega je izradila tvrtka 'Geoprojekt' i na osnovu njega pokrenuta je procedura nazvana 'e-konferencija', u sklopu koje cijeli niz tijela i institucija daje svoju suglasnost za početak radova.

I svi su je dali, no potom je predmet došao do Splitsko-dalmatinske županije, koju se bizarnim spletom propisa također nešto pita čak i o ovakvim, u osnovi običnim komunalnim temama usred drugog najvećeg grada u državi.

Premda su projektanti napisali i potpisali da se ovaj zahvat može izvesti na temelju glavnog projekta, u Županiji su odbili dati svoju suglasnost nego su se krenulo loptati s Banovinom oko toga je li potrebno imati i 'pravu' građevinsku dozvolu.

I to traje već mjesecima, pa i godinama.

Iznos predviđen za sanaciju krivine na Bambinoj glavici tako se svake godine prebacivao u idući gradski proračun, s početne 2021. godine završio je u onome za 2024.

U međuvremenu je odrađena cijela serija dopisivanja i sastanaka uživo na relaciji Grad - Županija, a njih nećemo ni prepričavati jer bi bilo previše zamorno - no iskristaliziralo se da je problem u zakonima.

U Županiji se u ovom slučaju drže Zakona o zaštiti prirode po kojemu za zahvat treba imati građevinsku dozvolu, a u Banovini dvaju zakona o prostornom i o gradnju po kojima - ne treba.

Obje strane raspitivale su se i u Ministarstvu prostornog uređenja, no ni ondje im nitko nije znao dati decidirani odgovor, pa je nastala pat pozicija.

Nekad davno proveden je natječaj za izvođača radova koji bi trebali trajati tek tri mjeseca, ali dvije godine kasnije ta je tvrtka odustala od posla - pa je proveden novi natječaj na kojemu je ga je dobio 'Cestar' za cijenu od 406.140,19 eura s PDV-om. No kada će on biti uveden u posao, nitko nema pojma.

Kako smo neslužbeno mogli doznati, rodila se ideja da se planirani radovi razdvoje u dvije faze kako bi se u prvoj sanirala cesta i potporni zid - za što, navodno, građevinska dozvola nesporno ne treba - a za neka bolja vremena ostavilo bi se uređenje sustava oborinskih voda. Nakon nešto više od tri godine čekanja, dakle, zahvat bi trebao biti odrađen tek polovično.

I svaki put kada pomislimo da živimo u distopiji, u kojoj je administracija potpuno preuzela sve aspekte svakodnevnog života i s njime se grubo poigrava do te mjere da se godinama ne može urediti jedna obična cesta usred grada, znajmo da ipak ima i nekih koji to proživljavaju još intenzivnije i bolnije.

To su ljudi u toj istoj administraciji koji bi usprkos svemu nešto željeli raditi.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- prva polovica iduće godine, u kojoj bi se 'projekt' trebao prepoloviti, otkočiti i potom realizirati u roku od tri mjeseca

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija