Za Splićane koji se kupaju na plaži Kaštelet, poznatijoj i kao 'Obojena', u jednoj jedinoj rečenici imamo i lošu, i dobru vijest: gradska vlast zasad nema namjeru ondje izvoditi nikakve intervencije.
Ova informacija spada u kategoriju loših jer to znači da će i u idućim sezonama plato na Kašteletu biti uglavnom neuredan neorganiziran i zagušen automobilima, no istovremeno je i jako dobra jer nam govori da se ništa na ovoj plaži neće dramatično pokvariti u odnosu na trenutačno stanje.
Odnosno da će Obojena i dalje ostati pristupačna običnim građanima, bez koncesioniranja - a onda i bez suncobrana, ležaljki, (pre)skupih koktela i rezerviranog parkinga.
U dogledno vrijeme na ovoj plaži može se očekivati tek manji ugostiteljski modul sa štekatom, no i to samo ako se zvijezde poklope, te eventualno jedna lokacija za prodaju sladoleda. Kako smo doznali u gradskoj upravi, trenutačni prioriteti su im obližnji Ježinac, zatim potez između Ovčica i Firula te plato POŠK-a, gdje je stanje znatno lošije, a u nekim slučajevima i doslovno opasno za kupače i prolaznike.
Kašteletu je zasad namijenjeno osnovno održavanje plaže i pripadajuće opreme poput stepenica za ulazak u more. Uz nedavno postavljene improvizirane klupe tu su još funkcionalni tuševi te drvored tamarisa koji počinje stvarati solidan hlad, što je prosječnom korisniku ovog kupališta uglavnom dovoljno.
Možda još samo da ima negdje kupiti kavu ili pivo, po mogućnosti po pristupačnim cijenama.
'Po Planu upravljanja pomorskim dobrom ovdje je predviđeno postavljanje ugostiteljskog modula sa štekatom na mjestu gdje se štekat i nalazio, no za to bi trebalo ukloniti veliku nelegalnu nadstrešnicu', objasnili su nam iz Banovine.
Ona je, naime, nekim čudom preživjela serijski pohod građevinske inspekcije prije osam godina, kada je na splitskim plažama masovno uklanjana bespravna gradnja i kada je baš ovdje srušeno više objekata koje je desetljećima strpljivo gradio i uređivao Dragan Jurišić zvani Jenki. Tada valjda formalno nije bila smatrana građevinom, a sada jest, pa stvara probleme.


Sam ugostiteljski objekt, odnosno 'kućica' na Kašteletu, legalan je i teoretski se može dati u nešto dulju koncesiju, no prije toga na ovoj plaži treba biti ucrtana granica pomorskog dobra - što je zadatak Državnog odvjetništva koje se, kako smo već pisali prije godinu ipo dana, u ovom slučaju odbija miješati u vlastiti posao.
'Bivši kafić bi mogao ići u koncesiju, no za to je potrebno provesti proceduru koja će očigledno potrajati, pa namjeravamo dodijeliti dozvolu za postavljanje običnog ugostiteljskog modula sa štekatom na lokaciji današnje nadstrešnice, najvjerojatnije na dvije godine, ali tek nakon što ona bude uklonjena', objasnili su nam iz gradske uprave.
Ondje još uvijek nisu sigurni smiju li po zakonu uopće ukloniti taj objekt, ili za to moraju potezati Državni inspektorat za rukav. Ova druga solucija je realnija.
'U sklopu izrade Plana upravljanja pomorskim dobrom dobili smo primjedbe da na Kašteletu ne bi trebalo postavljati ni ležaljke, ni suncobrane, a čini nam se da tako diše i javnost, pa idemo u tom smjeru. Dugoročno, za Kaštelet će svakako trebati izraditi projekt uređenja same plaže jer mora ipak prebrzo odnosi žalo, a svakako će na neki način trebati urediti i regulirati parkiranje', dodaje naš sugovornik u Banovini.
Otežavajuća okolnost svakako jest da se plaža nalazi unutar granica zaštićenog Marjana, ali olakšavajuće bi trebao doći podatak da je izmjenama GUP-a ukinuta obaveza izrade posebnog urbanističkog plana za plaže na Marjanu, nego su već propisana 'urbana pravila' - što znači da je procedura skraćena za jedan korak.
Samo kad bi se, eto, te izmjene GUP-a nakon četverogodišnjeg kilavljenja napokon usvojile...
DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- proljeće iduće godine, do kada bi famozna nadstrešnica mogla biti srušena, što je preduvjet za postavljanje montažnog kafića
- za ostalo se nećemo žuriti, možda je bolje zasad ne dirati plažu koja solidno funkcionira
Audio verzija članka može se poslušati ovdje:
***
Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija