DI JE ZAPELO? Dogodine započinju radovi na četiri škole, a većina ostalih u jednu smjenu će prijeći - same od sebe

Od 28 splitskih osnovnih škola njih šest trenutačno radi u jednoj, točno dvadeset škola u dvije smjene, a u Splitu se nalaze čak dvije od pet škola u državi u kojima učenici pohađaju nastavu u čak tri smjene - radi se o Ravnim njivama i Mejašima. Originalni plan je bio da se do školske godine 2026./2027. godine sve škole prebace na jednosmjensku nastavu i da uz to imaju kuhinju, blagovaonicu i školsku dvoranu, no kao i u ostatku države izvjesno je da će biti kašnjenja i da je puno realnije izvesti ovaj pothvat tamo negdje 2030. godine.

U samom Splitu više škola dotad će biti obnovljeno, nadograđeno i prošireno, ali zbog kretanja stanovništva i projiciranog broja upisane djece neke će škole u zapadnim dijelovima grada, ali i neke koje se nalaze u blizini onih koje se proširuju, na nastavu u jednoj smjeni prijeći će 'same od sebe'. Što bi se reklo, prirodnim putem: već danas, ili za koju godinu, broj učenika u njima ionako će pasti.

U serijalu 'Di je zapelo' prije gotovo dvije godine po prvi put smo pisali o ovoj temi i kako to obično biva, rokovi su bili postavljeni poprilično optimistično. 

Jednakim takvim pokazali su se i planovi prethodne gradske vlasti: prijavljeni projekti za proširenje škola Meje, Skalice, Blatine-Škrape, Sućidar, Visoka i Trstenik odbijeni su jer te škole već danas imaju uvjete za prelazak na rad u jednoj smjeni, ili će te uvjete steći kada se prošire druge škole u njihovoj blizini pa se zbog toga prilagode upisne zone, odnosno kada za nekoliko godina broj učenika padne onako kako predviđaju projekcije.

Po zakonu broj učenika u razrednim odjeljenjima treba se kretati između 14 i 28, pa su neke škole odbijene jer je ocijenjeno da bi se povećanjem ili spajanjem razreda one i dalje zadržale u okviru standarda, a ne bi bilo potrebno trošiti javni novac.

Bi li Ministarstvo prosvjete doista odbilo sve ove projekte da je umjesto Ivice Puljka tada na vlasti bio Tomislav Šuta, moguće je samo nagađati, no pouzdano znamo da su nakon nedavnih izbora više instance znatno prohodnije za Split, pogotovo jer kao državna tajnica ondje radi Šutina zamjenica u HDZ-u Zrinka Mužinić Bikić. Čak je i rok za prijavu projekata škola koji bi se financirali iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) produljen za šest mjeseci, do konca ove godine.

Osim zbog Splita to je formalno učinjeno i radi Zagreba, koji također kaska s prijavljivanjem projekata, no jasno je da bez smjene vlasti u drugom najvećem gradu u državi ne bi došlo do ovog velikodušnog državnog poteza.

Pa je početkom ovog mjeseca objavljeno da je upućena splitska prijava za čak tri velika projekta i da će se proširenje triju velikih škola - Pujanke, Ravne njive - Neslanovac i Split 3 - financirati upravo ovim bespovratnim sredstvima s previđenih 17,5 milijuna eura, odnosno čak 95,88 posto potrebnog iznosa.

Kako su nas obavijestili iz Banovine, do isteka roka po svemu sudeći bit će prijavljen i projekt rekonstrukcije škole na Mertojaku, koja bi trebala dobiti i dvoranu, te bi fizički radovi na sve četiri navedene škole trebali započeti tijekom iduće godine.

Time bi zapravo, osim za ove kotareve, problem višesmjenske nastave trebao biti riješen i za škole u nekim susjednim četvrtima i realno bi nastavio postojati isključivo u istočnim dijelovima grada, koji posljednjih godina bujaju i u kojima će zbog intenzivne stanogradnje broj učenika u idućim godinama evidentno značajno rasti. 

'U idućih nekoliko tjedana imat ćemo konkretnije informacije o budućoj novoj školi na Kili, a procjenjujemo da će trebati graditi još jednu školu na Sirobuji te na području Žnjana. U suradnji sa Županijom razmotrit ćemo i gradnju škole negdje na administrativnoj granici Splita i Solina', kaže za Dalmatinski portal pročelnik u Banovini Mate Omazić.

Osnovna škola u Stobreču trenutačno se obnavlja i dograđuje u neplanirano velikom projektu: država je još odavno odobrila stopostotno financiranje njenog proširenja i izgradnje dvorane, no otkrilo se da je stari objekt u lošem stanju, a bili su potrebni i dodatni radovi, pa je iz bespovratnih fondova na koncu došlo tek nešto više od 40 posto ukupne investicije.

Škola u Žrnovnici bila bi gotovo spremna za prijavu na bespovratne fondove, ali problem je u vlasništvu nad zemljištem koje drži Ministarstvo obrane. Bez riješenih imovinskih odnosa nema ni novca, pa će se ovaj projekt očito malo otegnuti.

U Srinjinama, odakle se Zrinka Mužinić Bikić vinula do položaja državne tajnice, planira se sasvim nova škola zajedno s vrtićem, dok bi postojeća škola navodno bila prenamijenjena u umirovljenički dom. Projekt je u povojima, no ne sumnjamo da će se razvijati sjajnim tempom.

Školska dvorana na Sućidru gradi se, ona na Bolu zasad zapinje na imovinskim odnosima.

A za preostale škole koje nisu obuhvaćene ovim projektima, od Meja i Skalica preko Gripa i Lokvi do Blatina i Brda, pročelnik Omazić ima utješna obećanja:

'Većina njih uredit će se kroz projekt energetske obnove, a Grad Split spreman je za najavljeni posebni natječaj na kojemu će se dodjeljivati sredstva za izgradnju i uređenje školskih kuhinja i blagovaonica.'

Preostaje nam čekati tamo negdje do 2030. godine.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI
- tijekom iduće godine započet će radovi na školama Pujanke, Ravne njive - Neslanovac i Split 3, moguće i Mertojak, te završiti posao na školi u Stobreču

 Audio verzija članka može se poslušati ovdje:

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija