ČIŠĆENJE NEREDA Nova vlast smjernicama 'spašava' javnu površinu zbog ukinutog komunalnog reda bivše administracije

Da bi zaštitili javne površine, zbog pada Odluke o komunalnom redu prethodne vlasti, nova gradska administracija pokušala je pronaći rješenje. Komunala, kojoj je neposredno nadređena dogradonačelnica Matea Dorčić, je tako izradila 'smjernice za štekate'. Prazninu koja je nastala ukidanjem komunalnog reda, nastojalo je iskoristiti nekoliko ugostitelja, stoga su izrađene smjernice. Ukratko, Visoki upravni sud je ukinuo komunalni red, jednog od ključnih akata bivše vlasti, jer su ga ocijenili nezakonitim, a u njemu je i plan postavljanja štekata. Na snazi je onaj iz mandata Andre Krstulovića Opare, koji ne sadrži taj dio.

Ukratko, smjernicama bi se premostio period do donošenja novog reda, a njima se predviđa da se u zoni A može odobriti produžetak roka korištenja, ali pod istim uvjetima, u jednakoj ili manjoj površini. Ne mogu se odobravati nove površine javne namjene za štekate, a započeti postupci prije, zaključit će se prema smjernicama.

U obrazloženju je precizno opisano zašto su se odlučili na 'premosnicu' do novog komunalnog reda.

'Visoki upravni sud 29. rujna 2025. godine ukinuo je Odluku o komunalnom redu Grada Splita, jer je ocijenio da nije u skladu s pozitivnim propisima Hrvatske.

Dio navedene odluke bio je i Plan postavljanja štekata unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Splita - Zona A - grafički prikaz štekata u Zoni A koji se nalazio u prilogu Odluke, a koji je također posljedično ukinut.

Nakon ukidanja Odluke na snazi su odredbe Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Splita broj 38/20 i 66/21), a koja ne sadrži plan postavljanja štekata unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline.

Trenutačno ne postoji plan kojim bi se reguliralo postavljanje štekata unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, a koja predstavlja zaštićeno kulturno dobro od iznimne važnosti za grad i svjetsku kulturnu baštinu. Od posebnog je interesa za zaštitu budući da je njena vrijednost prepoznata s arheološkog, etnografskog, arhitektonskog, povijesnog. estetskog ili sociokulturnoga gledišta i koju je potrebno očuvati ili unaprijediti.

Budući da je stupanjem na snagu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne novine broj 145/24) cjelovito propisana zaštita kulturnih dobara u Hrvatskoj, kao i obveza suradnje s nadležnim konzervatorskim odjelom pri upravljanju kulturnim dobrima, to je u tijeku donošenje akata kojima će se regulirati upravljanje i korištenje zaštićenom kulturno-povijesnom cjelinom između ostalog i postavljanje štekata.

Do donošenja potrebnih akata u propisanoj proceduri koja uključuje izradu akata, pribavljanje potrebnih mišljenja i suglasnosti, javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću te donošenje i stupanje na snagu potrebno je sačuvati prostor i zadržati postojeće stanje.

Slijedom navedenog predlaže se donijeti smjernice za rad službenicima odsjeka nadležnog za upravljanje površinama javne namjene pri zaprimanju zahtjeva za postavljanje štekata unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Splita i to tako da se isključivo postojećim korisnicima koji ispunjavaju sve ugovorne uvjete dozvoli daljnji zakup površina javne namjene u jednakim gabaritima, a koji uključuje i preraspodjelu postojećih površina koje se nalaze u korištenju.

S obzirom na to da je za donošenje odluka kojima se regulira način uređenja i korištenja površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave za gospodarske i druge svrhe, uključujući i njihovo davanje na privremeno korištenje nadležno predstavničko tijelo to se predlaže Gradskom vijeću donijeti kako je predloženo u tekstu', obrazloženo je. Na vijećnicima je odluka.

Visoki upravni sud, podsjetimo, dva puta je srušio Odluku o komunalnom redu, jednom zbog kratkog roka savjetovanja, a drugi put su ozbiljniji razlozi, kako je navedeno u presudi, presumirana je suglasnost konzervatora, nedostajali su grafički prilozi i konzervatorske smjernice.

'Nezakonitost, radi koje je cijela odluka ukinuta, proizlazi iz činjenice da odluka sadrži brojne nedorečene i nerazumljive odredbe i zbog toga što njenom donošenju nije prethodila ocjena nadležnog konzervatorskog odjela, što je obveza koja proizlazi iz međunarodnih ugovora te iz činjenice da se brojne javne površine grada Splita nalaze u zonama posebne zaštite kulturne baštine. Donositelj odluke, po ocjeni ovog suda, trebao je postupiti sukladno s Rješenjem o registraciji Kulturno-povijesne cjeline grada Splita od 13. studenog 2012. godine', stoji, među ostalim, u presudi iz rujna.