Charlie's postao disko klub: Tko zapravo odlučuje o sadržaju stare gradske jezgre?

Charlie's bar u splitskoj Kružićevoj ulici odnedavno je i službeno postao treći noćni klub unutar stare gradske jezgre, uz već poznate Boiler i 305 A.D. Time je dodatno proširena ponuda noćnog života u povijesnom središtu grada. Tu je i klub Central, koji se nalazi neposredno izvan granica zone A, ali doslovno na nekoliko koraka od Marmontove gdje se smjestio Boiler.

Mnogi se pitaju kako je moguće otvoriti još jedan disko klub unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline. Odgovor je jednostavan - ispunjeni su svi zakonski uvjeti.

Najvažnija promjena u slučaju Charlie's bara bila je prelazak iz kategorije caffe bara u disko klub. Time lokal više ne podliježe gradskim odlukama o radnom vremenu, već posluje prema državnom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, koji dopušta rad od 21 do 6 sati ujutro. Ipak, neslužbeno se doznaje da vlasnici zasad planiraju raditi do dva sata iza ponoći.

Tvrtka Pajaca Hosteli d.o.o., koja stoji iza Charlie's bara, 21. lipnja 2024. podnijela je zahtjev za dodavanje nove ugostiteljske vrste - disko klub - postojećem caffe baru. Uz zahtjev su priloženi svi potrebni dokumenti: uporabna dozvola za staru gradnju, atest ventilacije, kao i dodatna dokumentacija nakon očevida 10. listopada - pozitivno mišljenje o zaštiti od požara i novo rješenje o buci, obvezno za noćne objekte. Ministarstvo zdravstva je potvrdilo da su u objektu provedene sve potrebne mjere zaštite od buke, i to za rad u dnevnim, večernjim i noćnim satima.

Na temelju svega navedenog, Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije izdao je u prosincu 2024. rješenje kojim potvrđuje da objekt u Kružićevoj 6 ispunjava sve tehničke uvjete za rad kao disko klub. Prema službenim podacima, ugostiteljska djelatnost na toj adresi obavlja se još od 1995. godine.

Cijeli slučaj nije prošao ispod radara politike - naprotiv, postao je jedno od pitanja uoči lokalnih izbora. Dogradonačelnik Bojan Ivošević novinarima je rekao kako je rješenje za još jedan noćni klub u centru izdao odjel na čijem je čelu Matea Dorčić, HDZ-ova kandidatkinja za dogradonačelnicu. Izjava je točna, ali jednako je važno naglasiti: svi zakonski uvjeti su bili ispunjeni, pa tijelo koje izdaje rješenja nije imalo pravnu osnovu za odbijanje zahtjeva. Jednako kao što ni ova gradska vlast, kako kažu, nije mogla spriječiti gradnju Kauflanda na Trsteniku ili projekt Small Mall.

Suštinski problem nadilazi pojedinačne slučajeve. Riječ je o zakonskom okviru koji gradovima i općinama gotovo u potpunosti oduzima mogućnost utjecaja na to kakav sadržaj žele ili ne žele u svojim prostorima.

Ministar Glavina obećava promjene

Ministar turizma Tonči Glavina najavio je da će novi Zakon o turizmu omogućiti lokalnim jedinicama da same određuju svoju usmjerenost - žele li biti destinacije visoke gastronomije, urbane zabave ili nešto treće. Prema njegovim riječima, gradovi bi ubuduće mogli ograničiti broj fast foodova, noćnih klubova, pa i poticati razvoj određenih vrsta ugostiteljskih objekata.

No sve to ostaje na dugom štapu. Takve odluke bit će moguće tek kada se izrade Studije prihvatljivih kapaciteta, koje ovise o središnjem turističkom registru - a on još uvijek nije dovršen. Do tada, gradovi poput Splita ne mogu formalno odlučivati ni koliko žele disko klubova, ni kakvu strukturu ugostiteljske scene u povijesnoj jezgri. A i kad jednom budu mogli planirati, teško će retroaktivno zatvarati objekte koji su već ishodovali zakonska rješenja.

Noć se ne završava u klubu, već na ulici

Dok se fokus javnosti zadržava na noćnim klubovima, paralelno raste i drugi oblik noćnog života nad kojim Grad nema nikakvu kontrolu - konzumacija alkohola kupljenog u specijaliziranim trgovinama žestokih pića.

Za razliku od ugostiteljskih objekata čije je radno vrijeme barem djelomično regulirano zakonima i tehničkim uvjetima, specijalizirane trgovine alkoholom u potpunosti su izvan domašaja lokalne samouprave. Nakon što je 2023. uvedena zabrana rada nedjeljom, gradovima je oduzeto pravo da reguliraju njihovo radno vrijeme, koje je ranije u Splitu bilo ograničeno do 22 sata.

Prema važećem Zakonu o trgovini, trgovac samostalno raspoređuje svojih 90 radnih sati tjedno, uz dodatnih 15 sati koje može koristiti kad god želi - uključujući i noću. Osim toga, svake godine može izabrati 16 radnih nedjelja. U praksi to znači da trgovina žestokim pićima može legalno raditi i do četiri sata ujutro - taman kada klubovi zatvore, a zabava se nastavlja na ulici.

Rezultat? Zatvaranje lokala ne znači i kraj noći - već samo njen prelazak u javni prostor, bez nadzora i bez stvarne mogućnosti reakcije Grada, osim kroz komunalne redare, zaštitare i policiju.

Ministarstvo kasni, gradovi čekaju

Slučaj Charlie's bara, Boilera, 305 A.D.-a jasno pokazuje koliko su gradovi ograničeni u upravljanju vlastitim prostorom. Sve dok novi Zakon o turizmu ne bude operativan, a alati poput turističkog registra i studija kapaciteta ne zažive u praksi, lokalne vlasti ostaju promatrači, bez stvarnog utjecaja na ono što se događa u njihovim gradskim jezgrama.

Problem je i što se Ministarstvo turizma tek nedavno, i s očitom tromošću, počelo ozbiljno baviti ovim pitanjem. Iako su najavljeni zakoni i strateški dokumenti korak naprijed, trenutačno su još uvijek samo u fazi planiranja. A do tada će gradovi nastaviti funkcionirati po pravilima koja su pisana za neke druge potrebe, u neka druga vremena.