Kandidat za gradonačelnika Grada Zadra i nositelj liste za Gradsko vijeće Damir Biloglav, te Danijel Kotlar, nositelj liste za Županijsku skupštinu Zadarske županije (koalicija DOMiNO, HS i HSP), održali su zajedničku konferenciju za medije ispred prostorija Mjesnog odbora Ričina, s jasnim porukama o važnosti decentraliziranog odlučivanja i hitne potrebe za uspostavom kriznog sustava upravljanja u Zadru.
Biloglav je uvodno istaknuo da je upravo ova lokacija simbol odnosa gradske vlasti prema svojim građanima. Kao predstavnik koalicije Dom i nacionalno okupljanje, Hrvatski suverenisti i HSP, podsjetio je da suverenizam znači odgovornost prema vlastitim ljudima, ali i na povijesnu svrhu zgrade pred kojom su stajali, a koja danas više ne postoji: 'Nalazimo se ispred zgrade mjesnog odbora, koja je namjenski građena 1982. godine. Rađena je s ciljem da bude okupljalište građana iz ovoga dijela grada. I to je zaista tako funkcioniralo, naši ljudi, građani ovog kvarta, ovdje su se sastajali, rješavali probleme, raspravljali o komunalnim pitanjima, organizirali kulturne manifestacije. Bio je to prostor koji je bio potpuno u funkciji mještana. Nažalost, već četvrtu godinu u našem gradu nema mjesta na kojem se građani okupljaju jer vijeće mjesnog odbora nije ni konstituirano. Umjesto toga, danas se ovdje, između ostalog, nalazi i vrtić'.
Biloglav je posebno upozorio na problem kapaciteta vrtića u Zadru, naglasivši da Grad improvizacijama prikriva sustavne propuste, koristeći prostore mjesnih odbora u funkciji koje im ne pripadaju. Podsjetio je da već godinama broj neupisane djece ostaje visok, a istovremeno se zanemaruje izvorna namjena gradskih prostora. Upravo ta improvizacija, poručio je, ilustrira kako gradska vlast tretira najmlađe: 'Svake godine imamo oko 300 djece koja ostanu neupisana u vrtiće. Taj broj bi bio još veći da Grad nije iskoristio mjesne odbore za smještaj djece. Da nema toga, imali bismo tko zna koliko još neupisane djece. To najbolje pokazuje koliko je Gradu stalo do djece.'
Zaključio je da zgrada pred kojom su se nalazili danas nije ono što bi trebala biti i da su promjene nužne, ali od temelja, a to je lokalna razina. Upravo zato, kaže, mjesni odbori moraju postati početna točka ozbiljne gradske politike. 'Ovaj prostor nikako nije u svojoj primarnoj funkciji. I to želimo promijeniti. Smatramo da upravljanje gradom mora krenuti od razine mjesnog odbora. Što ljudima treba najbolje znaju oni koji ovdje žive. Jedan od prvih koraka koje bi nova gradska uprava trebala napraviti jest raspisati i provesti izbore za mjesne odbore kako bi se tim odborima dao značaj i kako bi ih se uključilo u aktivno upravljanje gradom. To bi bila prava suverenistička politika. To je u stvari jedna od osnovnih poruka koju šaljemo našim građanima: da ćemo upravljanje vratiti u njihove ruke, tamo gdje i pripada.'
Biloglav se u nastavku osvrnuo i na novinarsko pitanje civilne zaštite, posebno na stanje atomskih skloništa u Zadru. Potvrdio je kako se i ispod samog objekta na kojem se održavala konferencija nalazi jedno takvo sklonište, ali koje danas više ne služi ničemu, osim kao podsjetnik na to koliko je ta funkcija zanemarena: 'To je nekad bila obveza, svaka nova zgrada morala je imati atomsko sklonište. Ona danas ne služe ničemu. Služe samo kao pokazatelj nebrige za takvu funkciju gradske uprave. Mi smo država kojoj je rat bio nedavno, nije bio prije sto godina. Mnogi od nas uživo pamtimo taj rat i znamo koliko su ta skloništa važna. A danas živimo u uvjetima u kojima u Europi opet pušu ratni vjetrovi, imamo dugogodišnji rat, europske zemlje se ubrzano naoružavaju pa tako i Hrvatska. Mislim da bi trebalo razmišljati, ako ne o gradnji novih skloništa, onda barem o njihovoj funkcionalnosti. Nažalost, nije mi poznato da na prostoru Grada postoji ijedno funkcionalno sklonište.'
Kotlar se osvrnuo na sigurnosne prijetnje i važnost ozbiljne politike civilne zaštite. Poručio je da gradska uprava godinama ignorira činjenicu da su skloništa tijekom Domovinskog rata bila jedina zaštita za civile izložene svakodnevnom granatiranju. Podsjetio je i na osobnu povezanost s ovom četvrti te emotivno progovorio o onima koji su je branili: 'Kad govorimo o mjesnom odboru Ričina, moram spomenuti detalj koji mnogi ne znaju - ispod nas je atomsko sklonište. Sve zgrade građene 80-ih imale su ih. A danas? Pogledajte u kakvom su stanju. Ova zastava, stijeg, spomenik, to su radila četvorica mojih pokojnih prijatelja. Braća Miro i Janko Perica izgradili su kameni postament, Joso Runjić, varilac, napravio je jarbol, a pokojni Damir Zdrilić, po kojem se zove ovaj trg, ofarbao ga je. Svi su poginuli istog dana u obrani Zadra, 6. listopada. I dok su civili bili u skloništima, oni su se organizirali za obranu grada.'
U tom kontekstu, Kotlar je istaknuo kako je jedan od ključnih prioriteta uspostava Ureda za upravljanje kriznim stanjima, koji bi djelovao na razini grada i županije te koordinirao sve segmente zaštite stanovništva: 'Potres u Banovini pokazao je koliko sustav ne funkcionira. Institucije su kasnile danima. Prve reakcije došle su od naroda, navijača, udruga, mještana. Oni su spašavali unesrećene, donosili hranu, obuću, pomagali u raščišćavanju ruševina. Sustav civilne zaštite profunkcionirao je tek nakon nekoliko dana. Zato nam treba ured koji će voditi računa o svim skloništima, imati popis građevinske operative, planove za požare, migracije i sve druge ugroze. Taj ured mora djelovati preventivno i odgovorno zbog sigurnosti svih građana Grada Zadra i Zadarske županije.'
Kotlar je najavio i da će koalicija DOMiNO, HS i HSP inzistirati na izmjenama u postupcima izdavanja građevinskih dozvola: 'Zalažemo se da se više ne izdaje niti jedna građevinska dozvola bez izgradnje atomskog skloništa. I to ne samo za stanare zgrade, nego i za širu zajednicu. Pogledajmo samo Švicarsku, 200 godina bez rata, a skloništa za 111 posto stanovništva. A mi? Mi koji smo prije 35 godina imali razaranja, danas imamo skloništa za deset posto stanovnika i to devastirana. A u vlasništvu su Grada Zadra. Pokazat ću vam u kakvom su stanju. Tko će sutra preuzeti odgovornost za mrtvu djecu, civile, žene i starce? Sve smo to već prošli. I nemamo pravo ponašati se kao da se to više nikada neće dogoditi!'.