ANUŠIĆ IZ SPLITA: 'Bude li rata, bit ćemo spremni, a ne bude li - odlično, nema problema, još bolje!'
Sudjelovao je na tribini Hrvatskog časničkog zbora, zatvorenoj za javnost
'Svaka ozbiljna zemlja u svijetu ne kocka se s tim hoće li ili neće biti rata. Možda će biti, možda neće biti. Mi ovdje govorimo o 3,9 milijuna Hrvata, žena i djeca i ljudi koji žive u Hrvatskoj i koji moraju znati što ih čeka sutra', ovim riječima je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić u Splitu komentirao navode predsjednika Zorana Milanovića da upozorenja o budućim ruskim napadima na Europu podsjećaju na Carevo novo ruho.
Ukratko, Milanović je iz Crne Gore poručio da Rusija nema snage ni Ukrajinu 'pomesti'.
'Promišljajući, hoće li će biti nešto ili neće, a onda da do nečega dođe, kako ćemo onda? Znači, svaka ozbiljna zemlja razmišlja o obrani i o budućnosti. Ne od danas do sutra, nego od danas do idućih 50 godina. Razvijaju se strategije, razvijaju se sustavi obrane. Sjetite se, isto takvo smo razmišljanje imali i 1991. godine kada je veliki dio nas samih govorio da nas neće napasti i da neće biti rata. Govorilo se da otkud rat, 'pa mi smo super, mi smo susjedi, sve će biti okej'. A rat je bio krvav, 18 tisuća života je izgubila Hrvatska, 402 djece je ubijeno u našem Domovinskom ratu', nastavljao je na pitanje o Milanovićevoj tezi da nema opasnosti od napada Rusije na Poljsku.
Kazao je i da je do početka invazije na Ukrajinu nitko nije vjerovao da će biti rata.
'Nije vjerovala ni Europa kad je počeo Drugi svjetski rat da će ga biti. E sad, ako će Hrvatska tako razmišljati, a ima iskustvo iz 1991. godine...Ja to tako ne gledam', zaključio je Anušić.
Naglasio je kako su obrana, sigurnost i oružane snage prioritet Hrvatske jer se geostrateški nalazimo na toj poziciji gdje ta komponenta mora biti snažno.
'Mi nismo zemlja tipa Portugala da smo na kraju geostrateških podjela karata, pa nemamo nikakvih problema. Mi smo na granici, mi smo predziđe istoka, zapada. Na kraju krajeva, mi smo predziđe kršćanstva. Hrvatska se povijesno uvijek borila i vodila bitke za cijelu Europu zbog provale istoka, istočnjačke kulture i istočnjačkog načina života. I uspješno je obranili', ustvrdio je.
Rekao je i da smo prije 30 godina to učinili za našu vlastitu državu, završavajući Domovinski rat Olujom i Bljeskom.
'Ubuduće nitko ozbiljan ne može reći neće biti rata ili će ga sigurno biti. Mi se moramo pripremiti što god da je. Bude li rata, bit ćemo spremni, a ne bude li - odlično, nema problema, još bolje', rezolutan je Anušić.
Komentirao je i deklaraciju Hrvatske s Kosovom i Albanijom. Nada se da će se sporazumu pridružiti još neke države članice EU i NATO saveza. Smatra da je pogrešno interpretiran, posebice u srpskim medijima.
Radi se, navodi, o suradnji koja već dugo i postoji, ali sada se ojačava, osnažuje i usmjerava kako u koordinaciji obrane, tako vojne industrije i generalno na svim razinama.
Rekao je kako je na Kosovu 160 hrvatskih vojnika u sastavu KFOR-a, kao i da je Albanija članica NATO.
'S tim zemljama mi imamo poveznice, geostrateške i zajedničke interese. Naravno, govorim i o situaciji eskalacije eventualnih sukoba na ovom području u koji Kosovo gledamo kao najrizičnije. Ako dođe do toga, isti taj sukob se može vrlo lako preliti i na Bosnu i Hercegovinu gdje imamo 350 tisuća Hrvata. Strateški je bitno i o tom moramo razmišljati. Zato su te koalicije koje su u ovom trenutku između Albanije, Kosova i Hrvatske bitne upravo i zbog tih budućih geostrateških i geopolitičkih zbivanja i slaganja novih karata na području jugoistoka Europe', ustvrdio je.
Anušić je uz dr. sc. Gordana Akrapa, prorektora Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman bio sudionik tribine 'Može li se Hrvatska obraniti?' u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora.
Prije tribine zatvorene za javnost, dodajmo, Anušić je ponovio i kako Centar 112 nije kontaktirao MORH za hitan prijevoz nesretnog mladića s Lastova.
'Da smo dobili poziv, reagirali bismo. Nismo ga dobili i nismo bili obaviješteni o toj situaciji', jasan je.
Mladić (26) je, podsjetimo, preminuo u nedjelju u dubrovačkoj bolnici nakon što ga je s Lastova za vrijeme olujnog juga prevozio trajekt Marko Polo. Rečeno je da hitni medicinski helikopteri nisu mogli letjeti zbog snažnog vjetra. Vojni, prema riječima ministra, nisu ni traženi.
