Akademski sindikat traži rast osnovice plaće u javnim službama od minimalno 9 posto za 2025. godinu

Prema Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14, 26/15) 'Pregovarački odbor sindikata dužan je tijekom kolektivnog pregovaranja obavješćivati nereprezentativne sindikate ili sindikate koji nisu zastupljeni u pregovaračkom odboru o tijeku pregovora te im omogućiti iznošenje mišljenja i prijedloga od posebnog interesa za njihove članove', poručuju iz Akademskog sindikata..

'Iako na žalost o tijeku pregovora saznajemo samo iz medija kao i ostala javnost, budući da smo trenutačno nereprezentativni sindikat dužni smo na ovaj način iznijeti mišljenje i prijedloge. Akademski sindikat traži ukupni rast osnovice plaće za zaposlenike u javnim službama od minimalno 9 % za 2025. godinu. U tom smislu predlaže Vladinom pregovaračkom timu prvi rast osnovice plaće od 3 % od 1. ožujka, drugi rast osnovice plaće od 3 % od 1. srpnja, a treći rast osnovice od 3 % od 1. studenog 2025. godine', navode iz Akademskog sindikata te dodaju kako traže i dodatke na osnovicu plaće u idućoj godini i to: 75 eura za naknadu za topli obrok, 400 eura za božićnicu, 400 eura za regres, 150 eura za godišnju nagrada za uskršnje blagdane i tri osnovice plaće pri odlasku u mirovinu.

Razlog tome su, ističu, samo neki od mnogih argumenata.

'Prema ekonomskim pokazateljima i punjenju proračuna te izjavama predsjednika Vlade RH, opće financijsko stanje u državi je dobro s pozitivnim trendom, zbog stalne visoke inflacije unatoč donošenju Uredbe o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u javnim službama koja je imala u tom trenutku privremeni pozitivan učinak, radnici u javnim službama još uvijek imaju nisku kupovnu moć. Kupovna moć se stalno snizuje 'divljanjem' cijena osnovnih životnih potreba koje su višestruko više od službene prosječne stope inflacije koja ne odražava realni pritisak povišenja cijena na naše zaposlenike. Način ponderiranja košarice dobara nije očito realan a vjerojatno se u izračun uključuje i možebitno snižavanje cijena za prosječnog čovjeka 'luksuzne' robe koju zaposlenici u našem sustavu znanosti i visokog obrazovanja i inače ne kupuju.

Sve veće zaostajanje plaća za troškovima života uzrokuje da zbog niskih plaća nema dovoljno zainteresiranih kandidata za zapošljavanje u javnim službama te se time ugrožava osnovno funkcioniranje socijalnog društva (javno zdravstvo, javno školstvo, socijalna skrb, kultura i drugi važni sektori). Takvo urušavanje javnog i prelazak kvalitetnih stručnjaka pa i financiranja u privatno, koje si samo manjina stanovništva može priuštiti, posljedično može dovesti do anomalija kojih smo svjedoci. Dugoročno i do potpunog raspada socijalnog društva koje se temelji na općoj dostupnosti tih javnih usluga. U konačnici zbog niskih plaća umirovljenici javnih službi posljedično imaju i preniske mirovine', zaključuje Akademski sindikat.