'VEĆI HRVAT OD MENE' Tko je Siniša Labrović, glavni lik u spotu navijačke pjesme Mile Kekina?

Mile Kekin je snimio navijačku pjesmu 'Hrvatska je raj na zemlji', a glavnu ulogu je, kako je kazao roker, prepustio većem Hrvatu od njega, velikom Siniši Labroviću.

Tko je 'veći Hrvat' od Kekina?

Sinjanin Siniša Labrović je jedan od najvećih hrvatskih performera i konceptualnih umjetnika. Završio je studij hrvatskog jezika i književnosti u Zagrebu, nekoliko godina je kao profesor radio i u rodnom gradu. Njegov umjetnički izričaj u javnom prostoru počinje početkom 2000. Iako je izlagao na brojnim skupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu, najpoznatiji je po svojim konceptualnim performansima, akcijama i urbanim intervencijama.

Upravo provokativni i angažirani performansi, otkako je krenuo stazama umjetnosti, izazivaju reakcije.

Prvu umjetničku akciju 'Previjanje ratnika' Labrović je izveo u Sinju 2000., na Dan antifašističke borbe. Umjetnik je 'previo' djelo kipara Ivana Mirkovića, skulpturu 'Zavijanje ratnika', podignutu u čast borcima iz NOB-a. Oštećena je eksplozivom u vremenu kada su se rušili antifašistički spomenici, a Labrović je upravo na Dan antifašističke borbe skulpturi kao ranjeniku stavio zavoje. Prethodno je okoliš u koji je smještena očistio od smeća. 

Svakako je jedan od njegovih najpoznatijih koncepata 'Stado', upriličeni reality show sa stadom ovaca. Kritizirao je i 'obvezni' optimizam, nametnuti pritisak 'think pink' i stalnu pozitivnost performansom 'Ljubav prema osmijehu'. Jedan od najzapaženijih, proglašen i najboljim te godine je performans 'Glorija', u kojem je tekstove iz tjednika opjevao u desetercu s guslama.

Nabrojimo i kako je na okrvavljenim koljenima javno hodočastio tada najmoćnijem čovjeku hrvatskog glavnog grada, moleći se njegovom autoritetu da usliši potrebe nezavisne kulturne scene (Hodočašće Sv. Milanu). Izazvao je i tada aktualnog ministra kulture na boksački meč za ministarsku 'titulu'. Odustajanjem protivnika, pobijedio je.

Izdvojimo i 'Razbijanje latinice', u prostorijama Novinarskog doma u Zagrebu, 2016. godine. Neposredno prije prijema Srpskog narodnog vijeća (SNV), uoči pravoslavnog Božića, postavio je 11 razbijenih dvojezičnih ploča (na latinici i ćirilici). 

'Razbio' je rečenice iz djela Ive Andrića, Arsena Dedića, Bore Ćosića, Sime Matavulja, Vladana Desnice, Mirka Kovača, Danila Kiša, Dragana Velikića, Sime Mraovića, Grigora Viteza i Branka Miljkovića.

Performans je bio reakcija na aktualne tenzije oko postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru. 

Ne zaboravimo ni 'Spomenik golubu', izvedenog u Noći performansa u Zagrebu.

'Uspomeničene velikane prošlosti, koje rušimo kao istinske zlikovce, golubovi su najčešće posrali već prvog dana kad su im spomenici podignuti.

Oni su njihova ne/djela prozreli od početka. I kako vidimo da povijesti nije došao kraj, nego se ludo ubrzava, krajnji je čas da mi živi, koje novi velikani žrtvuju, zamijenimo kič simboliku i šuplju etiku goluba mira s maslinovom grančicom u kljunu s djelatnom etikom i probavnom simbolikom goluba koji sjedi na glavi velikana i se*e. 

Performansom ‘Spomenik golubu’ želim podići spomenik takvom golubu. Istinito je i lijepo vidjeti ga da sjedi na glavi Franje Tuđmana. Ali, to je već zakašnjela gesta. Golub kojemu ja podižem spomenik onaj je koji upravo sjedi i se*e na glave Trumpa i Putina, Xi Jinpinga i Ursule von den Leyen. Ili golub meni još srcu bliži, onaj koji se*e po Plenkoviću i Milanoviću. Ako bi se sjelo na glave takvih i po njima se dobro s*alo već sada, možda bi tek tada onaj golub mira imao neku minimalnu šansu', obrazložio je lani Labrović.

Izdvojimo i da je prošle godine otkazan festival Oglede upravo zbog Labrovićevog planiranog performansa, 'Zastave svih zemalja ujedinite se'. Organizatori su objavili da su radije otkazali festival, nego pristali na pritiske i cenzuru Labrovića i umjetničkog djela. Izveo ga je stoga sinjski umjetnik na Trgu bana Jelačića nedugo nakon otkazivanja festivala.

Labrović je stajao s metlom i lopatom za smeće na glavnom trgu. Na dršci je izvjesio nepalsku, a na lopati hrvatsku zastavu. S njima je potom čistio ulicu, kako bi dočarao suradnje između osoba koja možda nemaju istu pozadinu, ali su u istoj situaciji.

Naglasimo i da je Labrović sa skupinom autora predstavljao Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2012. Izlagao je u Palais de Tokyo u Parizu (2012), Bruxellesu, Londonu te samostalno u Beču i Ljubljani. Njegove radove u stalnom postavu čuvaju Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu i Galerija umjetnina u Splitu.

Za kraj spomenimo da je Labrović prije desetak godina umalo bio izabran za ravnatelja Multimedijalnog kulturnog centra u Splitu. Oportunistički SDP mu je okrenuo leđa i odigrao dupli pas s predstavnikom u Upravnom vijeću, zaposlenikom MKC-a i minirao Labrovića. Da se ne lažemo, Labrović nije ni vjerovao da će ga izabrati, nije ga vlast iznenadila. I taj svojevrsni Labrovićev performans je razotkrio lice i naličje tadašnje tzv. splitske ljevice. 

Labroviću, dodajmo i to, od 2018. godine formalna adresa je u Berlinu. Kurioziteta radi, dijaspora je mogla zaokružiti Sinišu Labrovića na posljednjim parlamentarnim izborima, bio je kandidat Možemo! u 11. izbornoj jedinici.