Tko je pravi domaćin, a tko samo zarađuje na turistima? Split otvorio ključna pitanja na IV. kongresu obiteljskog smještaja

Fotogalerija (5)

U Splitu se ovih dana ne priča samo o nadolazećoj turističkoj sezoni, nego i o tome tko je zapravo domaćin, a tko se samo vodi brojkama i zaradom. Na IV. kongresu obiteljskog smještaja, koji se održava 4. i 5. travnja u Regionalnom centru kompetentnosti pri Turističko-ugostiteljskoj školi, okupilo se više od 600 iznajmljivača, učenika, stručnjaka i predstavnika institucija.

Na kongresu je dominirala rasprava o novom zakonskom okviru koji prvi put razdvaja domaćine – one koji iznajmljuju unutar svoje županije, izvan stambenih zgrada, i pritom su dostupni gostima – od rentijera, koji smještaj vode kao klasičan biznis, bez osobnog kontakta.

Monika Udovičić, državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta, istaknula je da je ključno uvesti reda u tržište privatnog smještaja te jasno razgraničiti pojmove ‘domaćin’ i ‘rentijer’. Dodala je da je cilj nove zakonske regulative odvojiti ova dva modela poslovanja, i to ne samo terminološki, već i u poreznom smislu.

Tako bi domaćinima ostao povoljniji, paušalni model oporezivanja, dok bi se rentijeri oporezivali kao poduzetnici. Ujedno, svi novi iznajmljivači u stambenim zgradama morat će imati suglasnost suvlasnika, dok za postojeće vrijedi prijelazno razdoblje od pet godina.

Naglasak je stavljen i na nagli rast smještajnih kapaciteta – godišnje se u Hrvatskoj prijavljuje preko 40 tisuća novih kreveta. To je, upozoravaju iz ministarstva, trend koji ugrožava kvalitetu života u gradovima i održivost turizma.

- Zato su se u regulaciju uključila tri ministarstva – turizma, graditeljstva i financija. Prebrzi rast broja apartmana prijeti osnovama onoga što bi turizam trebao biti. Ako želimo očuvati domaćinstva, moramo ih zaštititi –  rekla je Udovičić.

Dok institucije donose zakone, domaćini na terenu osjećaju promjene iz prve ruke. Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, istaknula je da godinama traže jasnu razliku između domaćina i onih koji smještaj vode kao nekretninski biznis.

- Ovo su prvi ozbiljni koraci u tom smjeru. Iznajmljivači koji stvarno rade, ulažu, dočekuju goste i žive taj posao – konačno će biti prepoznati. A oni koji to rade samo radi zarade, bez ikakve prisutnosti, plaćat će kao da vode biznis – rekla je Marković.

Poseban je problem, kaže, nelojalna konkurencija – objekti koje formalno koriste 'prijatelji', a zapravo se iznajmljuju bez dozvola.

- Sve više stranaca iznajmljuje pod krinkom privatnog korištenja. To nam ruši cijene, a mi koji legalno radimo ne možemo pratiti taj tempo. Zalažemo se za veće kazne i redovne inspekcije. Ovo više nije stvar samo tržišta, već pitanje poštenja–  poručila je.

Sličan problem ističe i Lorena John iz Udruge obiteljskog smještaja Istre. U tom dijelu Hrvatske raste broj neformalno iznajmljenih objekata koji narušavaju tržište.

- Mi ulažemo u kvalitetu, sadržaj, odnos s gostom. A netko tko nema prijavu i nikakav trošak može srušiti cijenu preko noći. I to se događa. Zato je važno da se domaćini zaštite – rekla je.

Dodaje i kako su gosti sve zahtjevniji i prepoznaju razliku. Istaknula je da gost želi osjećaj, te dobro prepoznaje kada je došao negdje gdje je netko domaćin, a kada je samo broj rezervacije.

O stanju bukinga i očekivanjima za sezonu govorio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić. Istaknuo je kako predsezona zasad izgleda stabilno, a za glavni dio sezone očekuje se uobičajeni val 'last minute' rezervacija.

- Rezervacije za predsezonu su u skladu s prošlogodišnjim, a u nekim segmentima i nešto bolje. Glavna sezona će, kao i prijašnjih godina, biti obilježena ‘last minute’ bukingom, što dodatno otežava dugoročno planiranje – kazao je.

Napomenuo je da je najvažniji zadatak turističkog sektora osigurati visoku razinu pripremljenosti – kako kroz održavanje i unaprjeđenje objekata, tako i kroz dostupnost radne snage. Govorio je i o važnosti pametnog određivanja cijena, pogotovo ovoga ljeta.

- Cijena će ove godine biti ključni faktor prilikom odabira destinacije. Hrvatska još uvijek ima dobar omjer cijene i kvalitete, no u špici sezone moramo biti posebno pažljivi. Ako izgubimo cjenovnu konkurentnost, mogli bismo izgubiti i goste – upozorio je Staničić.

Poseban pečat kongresu dali su učenici Turističko-ugostiteljske škole – kuhari, konobari, hostese, tehnička podrška. Sve što se događalo, od posluge do organizacije, radili su učenici – i to s lakoćom i ozbiljnošću koja je dojmila sudionike.

Ravnatelj škole Ivo Bilić naglasio je kako cilj centra nije samo školovati nove kadrove za turizam – već ljude koji znaju, razumiju i preuzimaju odgovornost.

- Ne možemo ovakvom školom riješiti manjak radne snage, ali možemo stvoriti mlade koji se znaju ponašati u ovom poslu. Koji imaju znanje i vještinu. Naš je cilj da oni preuzmu srednji i viši menadžment u turizmu, jer obrazovan domaći kadar je temelj svake ozbiljne destinacije – rekao je i naglasio da škola sa svojih 32 razreda i više od 660 učenika radi na maksimalnom kapacitetu.

- Ne možemo riješiti nedostatak radne snage, ali možemo razvijati programe cjeloživotnog obrazovanja za one koji već rade u turizmu i žele ojačati svoje kompetencije. Želimo obrazovati kadrove koji će preuzeti pozicije srednjeg i višeg menadžmenta – istaknuo je Bilić.

Kongres je pokazao da obiteljski smještaj nije samo statistika. Iza svake brojke stoji kuća, dvorište, obitelj. I jedno ključno pitanje – kako sačuvati ono najbolje, a promijeniti ono što više ne služi ni gostima ni domaćinima.