Europski parlament inzistira na većem višegodišnjem proračunu!

Europski parlament izrazio je danas prvi put svoje stajalište o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) izvješćem koje je izglasao Odbor za proračun. Rezolucijom inzistira da sljedeći višegodišnji proračun mora raspolagati sa znatno većim sredstvima u usporedbi s aktualnim proračunskim razdobljem 2021. - 2027., udaljavajući se od povijesno restriktivne, samonametnute razine od 1% bruto nacionalnog dohotka.

Koordinator europskih pučana za proračunske politike Karlo Ressler pozdravio je stajalište Parlamenta. Istaknuo je kako novi dugoročni proračun mora omogućiti Europi da preuzme odgovornost za svoju sigurnost, jačanje produktivnosti i strateške autonomije u ključnim područjima. 

'U svijetu u kojem se sigurnost više ne uzima zdravo za gotovo, ljudi od Europe i europskog proračuna s pravom očekuju više. To podrazumijeva budžet koji prepoznaje geopolitičku stvarnost, shvaća da status quo ne može biti opcija i uključuje značajnija i pametnija ulaganja u obranu, inovacije i konkurentnost, uz očuvanje središnje uloge kohezije', naglasio je Ressler.

Prema procjenama izvješća bivšeg talijanskog premijera Marija Draghija, godišnji investicijski jaz Europe u području inovacija i infrastrukture iznosi čak 750 do 800 milijardi eura između 2025. i 2030. U svjetlu sve izraženijih geopolitičkih neizvjesnosti i brojnih izazova s kojima se suočava Europska unija, bez snažnijih investicija u sigurnost, kritične tehnologije i infrastrukturu neće biti moguće zatvoriti takav investicijski jaz. Uz pojednostavljenje pravila i smanjenje birokracije, Izvješće ističe da europski proračun mora odgovoriti na konkretne potrebe građana i regija, uključujući podršku poljoprivredi, demografsku revitalizaciju i potporu mladima.

'Za Hrvatsku europski proračun nije apstraktni financijski dokument, već je postao ključni alat ravnomjernog razvoja i gospodarskog rasta. Prioritet je osigurati da europska sredstva nakon 2027. i dalje prate stvarne potrebe Hrvatske i dođu tamo gdje mogu imati najveći učinak - od visokotehnološkog razvoja gospodarstva i znanosti do revitalizacije svih hrvatskih krajeva. U budućoj proračunskoj arhitekturi ne smiju se zanemariti specifični nacionalni i lokalni konteksti kao ni proračunska uloga Europskog parlamenta', kazao je Ressler, voditelj hrvatske EPP/HDZ delegacije.

Izvješće zastupnika Siegfrieda Mureșana (EPP/RO) i Carle Tavares (S&D/PT) u Odboru za proračun prihvaćeno je s 23 glasova za, dva suzdržana i devet glasova protiv. Dokument će se na dnevnom redu plenarne sjednice naći u svibnju. Izvješće predstavlja ključne smjernice Europskoj komisiji uoči izrade prijedloga novog višegodišnjeg proračuna koji se očekuje u srpnju.