Europska komisija predstavila ambiciozni europski proračun od 2028. do 2034.
Za snažniju Europu
Europska komisija danas je predstavila svoj prijedlog ambicioznog i dinamičnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) koji iznosi gotovo 2 bilijuna EUR (odnosno prosječno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka EU-a od 2028. do 2034.). Ovim će se okvirom Europi osigurati dugoročni proračun za ulaganja u skladu s njezinim ambicijama da u sljedećem desetljeću bude neovisno, prosperitetno, sigurno i uspješno društvo i gospodarstvo.
Europa se suočava sa sve više izazova u brojnim područjima kao što su sigurnost, obrana, konkurentnost, migracije, energetika i otpornost na klimatske promjene. One nisu privremene, već odražavaju sustavne geopolitičke i gospodarske promjene koje zahtijevaju snažan odgovor usmjeren na budućnost.
Komisija zato predlaže temeljito preoblikovanje proračuna EU-a kako bi on bio jednostavniji, fleksibilniji i učinkovitiji. Time će se znatno povećati kapacitet EU-a za provedbu ključnih politika, uz istodobnu sposobnost praćenja novih prioriteta i prioriteta u nastajanju. Proračun i dalje nastavlja podupirati ljude, poduzeća, države članice, regije, partnere i – prije svega – zajedničku budućnost Unije.
Za moderni proračun EU-a potrebni su modernizirani i stabilni izvori prihoda. Zbog toga Komisija predlaže i nova vlastita sredstva te prilagodbu postojećih, čime će se smanjiti pritisak na nacionalne proračune i generirati 58,5 milijardi EUR godišnje.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen izjavila je: 'Naš novi dugoročni proračun pomoći će zaštititi europske građane, ojačati europski socijalni model i našu europsku industriju. U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, proračun će Europi omogućiti da oblikuje vlastitu sudbinu, u skladu s vlastitom vizijom i idealima. Proračun kojim se podupiru mir i blagostanje te promiču naše vrijednosti najbolji je alat koji nam je na raspolaganju u ovim nesigurnim vremenima'.
Ključne značajke novog VFO-a
• Veća fleksibilnost za cijeli proračun, kako bi Europa mogla djelovati i brzo reagirati kada se okolnosti neočekivano promijene ili kada je potrebno odgovoriti na nove prioritete.
• Jednostavniji i usklađeniji financijski programi EU-a kako bi građani i poduzeća mogli lako pronaći mogućnosti financiranja i pristupiti im.
• Proračun prilagođen lokalnim potrebama, s nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva koji se temelje na ulaganjima i reformama, s ciljanim učinkom tamo gdje je najvažnije te bržom i fleksibilnijom potporom za veću gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju u cijeloj Uniji.
• Snažni poticaj konkurentnosti kako bi Europa osigurala lance opskrbe, proširila inovacije i predvodila globalnu utrku za čistu i pametnu tehnologiju.
• Uravnoteženi paket novih vlastitih sredstava kojim se osiguravaju odgovarajući prihodi za naše prioritete i istodobno smanjuje pritisak na nacionalne javne financije.
Prijedlog Komisije osmišljen je kako bi se financiranje EU-a usmjeravalo kroz političke prioritete Unije, čime se ostvaruju rezultati koje nacionalni proračuni ne mogu postići sami.
Ulaganje u ljude, države članice i regije
Novim dugoročnim proračunom objedinit će se fondovi EU-a koje provode države članice i regije u okviru jedne usklađene strategije, u čijem su središtu kohezijska i poljoprivredna politika. Ta će se strategija provoditi putem nacionalnih i regionalnih planova partnerstva, jednostavnijih i prilagođenijih, kako bi se maksimalno povećao učinak svakog eura. Jedinstveni plan za svaku državu članicu kojim se objedinjuju sve relevantne mjere potpore – bilo za radnike, poljoprivrednike ili ribare, gradove ili ruralna područja, regije ili nacionalnu razinu – osigurava snažniji učinak i mnogo učinkovitiju upotrebu europskih sredstava.
To je najučinkovitiji način pružanja potpore područjima i lokalnim zajednicama Unije. Njime se postiže istinsko pojednostavnjenje, kako za javna tijela tako i za izravne korisnike.
Planovi će služiti za poticanje konvergencije i smanjivanje regionalnih razlika. Njima će se utvrditi ulaganja i reforme kako bi se bolje odgovorilo na buduće izazove s kojima se suočavaju države članice i naše regije.
Ovi će se planovi osmišljavati i provoditi kroz blisku suradnju Komisije, država članica, regija, lokalnih zajednica, kao i ostalih relevantnih dionika. Svaka država članica imat će pristup istom iznosu sredstava kao i danas.
Osim toga, postojat će obvezni minimalni iznos za slabije razvijene regije, kao i zaštitna mjera kojom će se osigurati da će za njih ukupno primiti barem onoliko financijskih sredstava koliko i u okviru trenutačne kohezijske omotnice.
Potpora dohotku za poljoprivrednike i ribare bit će namjenska, uključujući mjere za zaštitu okoliša, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, potporu mladim poljoprivrednicima i alate za upravljanje rizicima. Pravila financiranja za poljoprivredu i ruralne zajednice bit će jednostavnija, među ostalim i u pogledu plaćanja, kontrola i revizija.
Novim planovima podupirat će se kvalitetno zapošljavanje, vještine i socijalna uključenost u svim državama članicama, regijama i sektorima. Doprinijet će promicanju jednakih mogućnosti za sve, podupiranju snažnih mreža socijalne sigurnosti, poticanju socijalne uključenosti, međugeneracijske pravednosti i borbi protiv siromaštva. Kroz 14 % nacionalnih dodijeljenih sredstava morat će se financirati reforme i ulaganja kojima se poboljšavaju vještine, suzbija siromaštvo, promiče socijalna uključenost i potiču ruralna područja.
Poštovanje vladavine prava i dalje će biti bezuvjetno. Uredbom o uvjetovanosti i dalje će se štititi cijeli proračun EU-a od povreda vladavine prava. Nacionalni i regionalni planovi partnerstava sadržavat će dodatne zaštitne mjere kako bi se osiguralo da države članice poštuju načela vladavine prava i Povelju o temeljnim pravima.
Povećat će se transparentnost i provjera korisnika proračuna EU-a. Informacije o primateljima sredstava EU-a objavljivat će se u centraliziranoj bazi podataka.
Poticanje obrazovanja i demokratskih vrijednosti
Povećanje ulaganja u vještine ključno je kako bi se učenicima, studentima i radnicima u EU-u pomoglo da za sebe pronađu nove mogućnosti. Ulaganje u ljude znači i podršku aktivnom građanskom djelovanju te zaštitu umjetničke i kulturne slobode. Dugoročnim proračunom nastavit će se ulagati u područja vještina, kulture, medija i vrijednosti. Ojačani program Erasmus+ bit će okosnica Unije vještina. Obrazovna mobilnost, solidarnost te uključivost i dalje će biti u središtu programa. Snažnim programom AgoraEU promicat će se zajedničke vrijednosti, uključujući demokraciju, jednakost i vladavinu prava te podupirati europska kulturna raznolikost, njezin audiovizualni i kreativni sektor, slobodu medija i sudjelovanje civilnog društva.
Poticanje blagostanja kroz konkurentnost, istraživanje i inovacije
Novi Europski fond za konkurentnost vrijedan 409 milijardi EUR ulagat će u strateške tehnologije u korist cijelog jedinstvenog tržišta, kako glase i preporuke Lettinog i Draghijevog izvješća. Fond koji djeluje u skladu s jednim pravilnikom i nudi jedinstveni pristupnik za financiranje podnositelja zahtjeva, pojednostavnit će i ubrzati financiranje sredstvima EU-a te potaknuti privatna i javna ulaganja. Svoju će potporu usmjeriti na četiri područja:
• čista tranzicija i dekarbonizacija;
• digitalna tranzicija;
• zdravlje, biotehnologija, poljoprivreda i biogospodarstvo;
• obrana i svemir.
Fond će maksimalno povećati učinak svakog potrošenog eura iz privatnog novca.
Blisko povezan s Europskim fondom za konkurentnost, poznati istraživački okvir EU-a i njegov vodeći program Obzor Europa u vrijednosti od 175 milijardi EUR i dalje će financirati vrhunske inovacije.
Programom Obzor Europa i Fondom za konkurentnost pružit će se potpora za cjelokupno ulaganje u projekt (od faze osmišljavanja do rasta) te će se smanjiti troškovi za potencijalne korisnike i vrijeme potrebno za isplatu.
Zaštita ljudi, izgradnja pripravnosti i otpornosti za suočavanje s novim izazovima
Dugoročnim proračunom Europi će se osigurati brži, učinkovitiji i fleksibilniji alati za podnošenje bilo kakvih šokova te za odgovaranje na nove izazove. Nastavit će jačati otpornost Europe financiranjem Unije pripravnosti i pripremom za sve faze upravljanja krizama: od prevencije do odgovora na krize i samog oporavka. Komisija predlaže novi namjenski krizni mehanizam s kapacitetom od gotovo 400 milijardi EUR zajmova državama članicama koji bi se aktivirali u slučaju ozbiljnih kriza u Uniji. Kroz nacionalna i regionalna partnerstva podupirat će se ulaganja i reforme u svim područjima pripravnosti i upravljanja krizama. Pričuva za poljoprivredu po potrebi će podupirati poljoprivrednike i stabilizirati tržišta.
Europski fond za konkurentnost povećat će i pripravnost i stratešku autonomiju EU-a u ključnim sektorima i tehnologijama razvojem industrijskih kapaciteta i financiranjem najsuvremenijih tehnologija. Mehanizam Unije za civilnu zaštitu i potpora Unije u zdravstvenim krizama dodatno će se ojačati uključivanjem pripravnosti u području zdravlja.
Štitimo Europu
Dugoročni proračun pomoći će u izgradnji europske obrambene unije koja se može zaštititi, ostati povezana i djelovati brzo kad god je to potrebno. Iz okvira za obranu i svemir Europskog fonda za konkurentnost dodijelit će se 131 milijarda EUR za potporu ulaganjima u obranu, sigurnost i svemir. Ovo je pet puta više sredstava na razini EU-a u usporedbi s prethodnim VFO-om. Države članice i regije moći će u svojim nacionalnim i regionalnim planovima partnerstva na dobrovoljnoj osnovi i u skladu s regionalnim potrebama i prioritetima podupirati projekte povezane s obranom. Komponenta vojne mobilnosti Instrumenta za povezivanje Europe bit će deseterostruko umnožena. Podupirat će se ulaganja u infrastrukturu dvojne namjene zajedno s civilnim ulaganjima te će se pridonijeti znatnom poticanju razvoja kibernetičke sigurnosti, infrastrukture i obrane općenito. Kako bi se povećala energetska sigurnost, Instrumentom za povezivanje Europe osigurat će se financiranje prekograničnih energetskih i prometnih projekata.
Novim proračunom predviđa se i povećanje sredstava za upravljanje migracijama, jačanje vanjskih granica EU-a i jačanje unutarnje sigurnosti.
Dodijelit će se 34 milijarde EUR, čime se utrostruči financiranje u odnosu na prethodni VFO. Države članice dobit će potporu Unije kako bi brzo i učinkovito odgovorile na razvoj događaja na terenu. Tim će se sredstvima pomoći državama članicama da ojačaju kapacitete za provedbu zakonodavstva na internetu i izvan njega, a službenici graničnog nadzora opremit će se odgovarajućim alatima za zaštitu vanjskih granica kako bi se uveo pravedan i čvrst sustav upravljanja migracijama u okviru Pakta o migracijama i azilu.
Izgradnja partnerstava za snažniju Europu u svijetu
Ovaj novi Višegodišnji financijski okvir predviđa i pojačano vanjsko djelovanje kako bi se uskladilo sa strateškim pristupom proširenju, partnerstvima i diplomaciji koji je u većoj mjeri usmjeren na vrijednosti i učinkovitiji, u skladu sa strateškim interesima EU-a.
Kako bi se pojednostavnilo financiranje vanjskog djelovanja, Globalna Europa u vrijednosti od 200 milijardi EUR za razdoblje od 2028. do 2034. maksimalno će povećati učinak na terenu i povećati vidljivost vanjskog djelovanja EU-a u partnerskim državama. Njime će se omogućiti da se iz proračuna EU-a poveća potpora zemljama kandidatkinjama i pripremi za njihovo pristupanje. Taj će instrument imati namjenski rezervni kapacitet od 15 milijardi EUR za odgovor na nove krize i nepredviđene potrebe.
Kao podrška nepokolebljivoj potpori Unije Ukrajini, u razdoblju od 2028. do 2034. za Ukrajinu bi se moglo mobilizirati 100 milijardi EUR. Potpora Ukrajini imat će koristi od određenog stupnja fleksibilnosti s obzirom na razmjer i nepredvidivost potreba. Potpora operacijama s vojnom dimenzijom ostaje obuhvaćena Europskim instrumentom mirovne pomoći.
Predloženim novim proračunom nastavit će se financirati i djelovanja u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike u ukupnom iznosu od 3,4 milijarde EUR kako bi se nastavilo doprinositi ciljevima EU-a u pogledu očuvanja mira, jačanja međunarodne sigurnosti, promicanja međunarodne suradnje te razvoja i učvršćivanja demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Nova vlastita sredstva u skladu s našim zajedničkim ambicijama
Kako bi osigurala sredstva za vlastito djelovanje, Europa se mora opremiti modernim i raznolikim izvorima prihoda. Time će se kreirati sredstva za financiranje prioriteta uz otplatu zajmova EU-a u okviru instrumenta NextGenerationEU te ograničavanje nacionalnih doprinosa proračunu EU-a. U tu svrhu Komisija predstavlja pet novih vlastitih sredstava:
• Sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih od ETS1 ide u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 9,6 milijardi EUR godišnje.
• Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM): ciljana prilagodba prihoda ostvarenih CBAM-om uplaćuje se u proračun EU-a. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 1,4 milijarde EUR godišnje.
• Vlastita sredstva koja se temelje na nenaplaćenom e-otpadu primjenom jedinstvene stope na masu neprikupljenog e-otpada. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 15 milijardi EUR godišnje.
• Vlastita sredstva od trošarina na duhan temeljena na najnižoj stopi trošarine koja se naplaćuje na duhanske proizvode za svaku državu članicu. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 11,2 milijarde EUR godišnje.
• Korporativna sredstva za Europu (CORE) koja čine godišnji paušalni doprinos poduzeća, osim malih i srednjih poduzeća, koja posluju i prodaju u EU-u s neto godišnjim prometom od najmanje 100 milijuna EUR. Očekuje se da će u prosjeku generirati oko 6,8 milijardi EUR godišnje.
Procjenjuje se da će se kroz ovih pet novih vlastitih sredstava i ostale elemente danas predloženog paketa vlastitih sredstava ostvariti prihodi u iznosu od približno 58,5 milijardi EUR godišnje (u cijenama iz 2025.).
Idući koraci
Države članice raspravljat će u Vijeću o odluci o budućem dugoročnom proračunu i sustavu prihoda EU-a. Za donošenje Uredbe o VFO-u potrebna je jednoglasna odluka nakon suglasnosti Europskog parlamenta. Za neke elemente prihodovne strane (posebno nova vlastita sredstva) potrebna je jednoglasna odluka Vijeća i odobrenje država članica u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi podržala brz dogovor.