Cijene hrane u Europi: Objavljeno gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije
Jedan od najvećih troškova kućanstava
Iako su cijene hrane u nekim zemljama niže od prosjeka EU-a, kućanstva u tim zemljama često troše veći udio svog proračuna na hranu. Hrana je jedan od najvećih troškova kućanstava u Europi te u prosjeku čini oko 11,9 % ukupne potrošnje u EU-u, dok u pojedinim zemljama, poput Rumunjske, taj udio doseže i do 20 %, piše Euronews.
Prema podacima Eurostata, 2024. godine Sjeverna Makedonija bila je najjeftinija zemlja za hranu među 36 europskih država. Standardna košarica hrane ondje je stajala 73 eura, što je 27 % manje od prosjeka EU-a. S druge strane, Švicarska je najskuplja, s cijenama hrane 61,1 % iznad europskog prosjeka. Ista košarica ondje stoji 161,1 euro.
Sjeverna Makedonija je zemlja kandidat za članstvo u EU-u – još nije članica, ali ima aktivne trgovinske sporazume s Unijom – dok Švicarska nije dio Europskog gospodarskog prostora te se oslanja na mrežu bilateralnih sporazuma s EU-om.
Unutar EU-a, Rumunjska (74,6 eura) ima najnižu razinu cijena hrane, dok je Luksemburg (125,7 eura) najskuplji. Hrana je u Rumunjskoj 25,4 % jeftinija, a u Luksemburgu 25,7 % skuplja od europskog prosjeka.
Nakon Švicarske, među tri najskuplje zemlje nalaze se još dvije članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA): Island (146,3 eura) i Norveška (130,6 eura).
Zemlje EFTA-e nisu članice EU-a, ali s Unijom surađuju ponajprije u području trgovine i pristupa tržištu, zadržavajući pritom veći stupanj nacionalne kontrole nad zakonima, granicama i politikama.
Cijene hrane barem su 10 % više od prosjeka EU-a i u Danskoj (119,3 eura), Irskoj (111,9), Francuskoj (111,5), Austriji (110,9) i Malti (110,9).
Jugoistočna Europa i zapadni Balkan bilježe najniže cijene hrane.
Osim Sjeverne Makedonije i Rumunjske, Turska (75,7 eura), Bosna i Hercegovina (82,5), Crna Gora (82,6) i Bugarska (87,1) znatno su ispod prosjeka EU-a. Srbija (95,7) i Albanija (98,7) također su jeftinije od europskog prosjeka.
Među četiri najveće ekonomije EU-a, cijene hrane iznad prosjeka bilježe Italija (104) i Njemačka (102,9), dok je Španjolska (94,6) 5,4 % jeftinija od prosjeka EU-a. Većina srednjoeuropskih te nekoliko istočnoeuropskih zemalja ostaje ispod ili blizu europskog prosjeka, uključujući Slovačku, Poljsku, Češku i Mađarsku.
Zapadna Europa općenito bilježi više cijene hrane, a nordijske zemlje među najskupljima su u Europi. U nekoliko istočnih i jugoistočnih europskih zemalja hrana čini više od 20 % kućne potrošnje, dok je u državama s višim prihodima taj udio obično ispod 12 %. Zemlje s višim prosječnim plaćama, poput Danske i Švicarske, imaju više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.